Kada se u Neretvu kod Konjica ispusti kemikalija, otpadna voda ili neka druga štetna tvar, problem ne ostaje na mjestu gdje je nastao. Rijeka nastavlja teći prema jugu i sa sobom nosi sve što u nju dospije. Put vodi preko Jablaničkog jezera, Mostara i Čapljine, prema Hutovu blatu, donjoj Neretvi i na kraju do njezina ušća u Jadransko more.
Zato su događaji kod Konjica važni i za područja koja se nalaze desecima i stotinama kilometara nizvodno.
U posljednje četiri godine zabilježeno je nekoliko ozbiljnih slučajeva.
Uzrokovanje vode iz Neretve nizvodno od industrijske zone kod Konjica pokazalo je povećane količine bakra, cinka i nikla. U jednom uzorku izmjereno je 39,56 mikrograma bakra, 487,10 mikrograma cinka i čak 508,16 mikrograma nikla po litri. To je bilo višestruko iznad tada navedenih standarda kvalitete okoliša za te metale.
Teški metali posebno su problematični jer ne nestaju jednostavno kada voda ponovno postane bistra. Mogu se vezati uz mulj i sediment, a zatim dospjeti u biljke i životinje koje žive u vodi. Tako se onečišćenje može širiti kroz hranidbeni lanac.
Prošli mjesec Neretva kod Konjica ponovno je promijenila boju. Prema kasnije dostupnim inspekcijskim podacima, 20. kolovoza iz spremnika je iscurilo oko 600 do 700 litara koncentrirane klorovodične kiseline.
Takva kiselina može naglo promijeniti kemijske uvjete u vodi i ugroziti ribe i druge vodene organizme. Koliki je stvarni utjecaj bio, može se utvrditi samo analizom uzoraka vode i praćenjem stanja nizvodno.
Nakon toga kod Džajića je snimljena crvena tekućina koja je otjecala prema Neretvi. U javnosti se pojavila tvrdnja da je riječ o krvi iz klaonice, ali to još nije službeno potvrđeno. Nadležne institucije zatražile su inspekcijski nadzor kako bi se utvrdilo što je ispušteno i odakle je došlo.
Ono što je sigurno jest da se sva tri slučaja štetna za Neretvu.
Hutovo blato posebno je osjetljivo
Neretva nizvodno ulazi u područje Hutova blata, jednog od najvažnijih močvarnih područja u ovom dijelu Europe.
Hutovo blato nije samo nekoliko jezera i močvara. To je veliki sustav vode, tršćaka, kanala, poplavnih površina i drugih staništa u kojem žive brojne vrste riba, ptica, vodozemaca, gmazova i drugih životinja.
Za mnoge ptice močvarice ovo je mjesto za odmor, hranjenje i gniježđenje. Za ribe je važno područje za hranjenje i razmnožavanje.
Zbog toga promjena kvalitete vode može imati posljedice koje se ne vide odmah.
Ako u vodu dospiju teški metali, oni mogu završiti u sedimentu i živim organizmima. Ako se naglo promijeni kiselost vode, mogu stradati osjetljivi vodeni organizmi. Ako u rijeku dospije velika količina organske tvari, njezinom razgradnjom može doći do smanjenja kisika u vodi.
Svaka od tih promjena može utjecati na cijeli lanac života – od sitnih organizama u vodi, preko riba, pa sve do ptica koje se njima hrane.
Od močvare do mora
Nakon Hutova blata Neretva nastavlja prema donjem toku i Hrvatskoj.
Tamo se nalazi delta Neretve, jedno od najvrjednijih močvarnih i priobalnih područja na istočnoj obali Jadrana. Rijeka se na tom području susreće s morem, a slatka i slana voda stvaraju vrlo posebne uvjete za život.
U lagunama, kanalima i plitkim vodama hrane se i razvijaju brojne vrste riba. Močvarna vegetacija pruža utočište pticama, dok su tršćaci i druga vlažna staništa važni za cijeli niz životinjskih vrsta.
Zbog toga se kvaliteta Neretve ne može promatrati samo u Konjicu ili Mostaru.
Ono što uđe u Neretvu kod Konjica može se razrijediti, taložiti, promijeniti ili djelomično zadržati na putu prema jugu. Ali dio materijala može nastaviti nizvodno i doći do močvara, donje Neretve i mora.
Zato su nakon svakog ozbiljnog onečišćenja važni ne samo uzorci uzeti neposredno nakon incidenta, nego i dugotrajno praćenje vode, sedimenta, riba, biljnog svijeta i drugih organizama nizvodno.
Neretva nije samo rijeka koja prolazi kroz gradove. Ona je životni sustav koji povezuje planine, rijeku, močvare, deltu i Jadransko more.
A kada se naruši jedan dio tog sustava, posljedice se mogu pojaviti mnogo dalje od mjesta na kojem je onečišćenje počelo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....