Stara trta-najstarija sorta loze na svijetu koja broji više od 400 ljeta posađena je na Pelješcu. Reznica je na jug je stigla iz Slovenije točnije okolice Maribora gdje se nekada intenzivno uzgajala a sada je muzejski eksponat i turistička atrakcija.
Uz plavca maloga koji je udomaćena sorta Pelješac se sada može pohvaliti i Starom trtom, koja je svoje mjesto našla u dvorištu Muzeja vinogradarstva i vinarstva u Putnikovićima. Zanimljivo je da je Stara trta, koja se pojavljuje pod nazivima "žametovka" odnosno "modra kavčina" upisana i u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstarija loza na svijetu.
Bobica je okrugla, krupna plave boje, sadrži oko 17 posto šećera 8-10 promila kiseline. Ne može se naći u prodaji ali se često grožđe kvačina koristi kao dodatak u proizvodnji vina, Bizeljsko crveno i Dolenjski cviček.
O povijesti Stare trte ovom prigodom su govorili su profesor Nikola Mirošević i Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije.
- Da bi uvidjeli značaj ove mariborske loze moramo se vratiti u vrijeme kada je zasađena te komparirati sa političkim stanjem i tadašnjim stanjem vinogradarstva u Dalmaciji. Već u 17 stoljeću mariborsko područje je bilo okupano vinogradima i veliki broj stanovnika živjela je od proizvodnje vina. U Dalmaciji su se tada uzgajali malvasija, tribidrag, trbljan te kasnije plavac mali koji se prvi put spominje 1881 godine u knjizi "Vinogradarstvo austrijskog carstva"-kazao je Bašić.
Najstarija lozu na svijetu "Stara trta" zasađena je tako u Putnikovićima, kolijevki pelješkog vinarstva, vinogradarstva i zadrugarstva. Lozu je simbolično posadio župan Dubrovačko-neretvanski, Nikola Dobroslavić. Vješto je motikom zagrnuo baš kako su to nekada radili stari Pelješčani.
Sve se dogodilo povodom međunarodnog Dana planeta Zemlje koji se i ove godine obilježava pod krilaticom "Investiraj u naš planet". Poljoprivredna zadruga Putniković na ovaj je način željela ukazati na dugu povijest međusobnog odnosa između prirode i kulture- čovjeka, u kreiraju kulturnog krajobraza, vinograda i suhozida, koji u našoj tradiciji odražavaju najbolje primjere održivosti i podjednakog vrednovanja prirodnih i kulturno-povijesnih sastavnica.
Sadnica Stare trte upotpunila bogati postav Muzeja vinogradarstva i vinarstva – Putniković. Stara trta, odnosno modra kavčina iz Maribora, broji više od 400 godina, a njezina starost utvrđena je 1972. god. metodom inkrementalnog datiranja i brojanja godova. Na 44. "Tradicionalnom rezu najstarejše trte" u Mariboru, Poljoprivredna zadruga Putniković dobila je čast da zasadi reznicu Stare trte ispred Muzeja vinogradarstva i vinarstva.
Vjeruje se da je prva Stara trta posađena krajem srednjeg vijeka, kada su Maribor opsjedali Turci. Preživjela je sve žestoke borbe između osvajača i branitelja grada, jer je Kuća stare trte na kojoj se nalazi i dan danas, bila dijelom gradskih zidina. Ona je sada pretvorena u suvremenu vinoteku i muzej vina. U njezinu čast u tom se gradu odvijaju i razne manifestacija za vrijeme orezivanja, Martinja, a Festival Stare trte u Mariboru jedan je od najvažnijih vinskih i kulinarskih događaja u toj regiji.
Trs Stare trte prosječno urodi sa 100 do 150 grozdova s prinosom od 33 do 55 kilograma. Oni najveći zabilježeni su 1991. godine kada je ubrano 180 grozdova teških 67 kg, a najteži je iznosio jedan kilogram. Od ovoga grožđa Fakultet za poljoprivredu i znanosti o biosustavu Sveučilišta u Mariboru godišnje proizvede oko 30 litara ekskluzivnog vina. Stara trta je vrijedan živi izložak,koji je obogatio Muzej vinogradarstva i vinarstva u Putnikovićima.Spomenik je to lozi, vinogradarstvu i vinarstvu, rečeno je u Putnikovićima.
Na svečanosti sadnje reznice Stare trte uz župana Dubrovačko-neretvanskog, Nikolu Dobroslavića bili su načelnici peljeških općina, zadrugari Poljoprivredne zadruge Putniković, predstavnici Zadružnog saveza Dalmacije, Želimir Bašić i Lordan Ljubenkov te vinari sa Pelješca. PZ Putniković, osnovana je 1911 godine i broji 126 zadrugara, primjer je zadrugarstva i udruživanja lokalnih vinogradara upravo kako je praksa u zemljama Europske unije. Zadrugu u Putnikovićima dugi niz godina uspješno je vodio Jozo Rabušić a od prošle godine vodi je Ivo Đuračić.
Zadrugari, dakle vlasnici zadruge, su proizvođači grožđa na svojim poljoprivrednim površinama, a prerada, dorada, punjenje vina u boce i plasman na tržište se obavlja preko zadruge. U novorekonstruiranoj kamenoj zgradi zadruge otvoren je Muzej vinogradarstva i vinarstva vinarske tradicije, u kojem se nalazi zbirka eksponata i replika koji posjetiteljima vjerno prikazuju način tradicionalnog rada u vinogradima i proizvodnje vina.
