Imenovanje Dražena Kutleše, splitsko-makarskog nadbiskupa i predsjednika Hrvatske biskupske konferencije (HBK), na mjesto nadbiskupa koadjutora Zagrebačke nadbiskupije, a time i za nasljednika kardinala Josipa Bozanića, moglo bi značiti najkraći boravak jednog poglavara dalmatinske crkve na toj dužnosti.
Kutleša, koji je lani u listopadu izabran za novog predsjednika HBK-a na petogodišnji mandat, 73-godišnjeg Bozanića trebao bi naslijediti kada on navrši 75 godina. Papa Frane odredio ga je za nadbiskupa koadjutora nakon procesa u sklopu kojega se povjerljivo ispituje kandidate koji odlaze u Rim, gdje ih papa u konačnici odobrava i potvrđuje.
Kutleša je za splitsko-makarskog nadbiskupa izabran 11. srpnja 2020. a u službu je stupio 13. svibnja 2022. godine. Prema kratkoći trajanja "mandata" na čelu splitske Nadbiskupije i Metropolije od samo devet mjeseci i jedan dan, oborio je "rekorde" duboko u povijest, pa i onaj suvremeni vezan uz tadašnjeg biskupa, Hvaranina Jurja Carića koji je vodio Splitsko-makarsku biskupiju od 1918. do 1921. godine.
Svi (nad)biskupi nakon njega predvodili su crkvu u srednjoj i južnoj Dalmaciji najmanje jedno desetljeće, poput nadbiskupa Ante Jurića (12 godina), zatim Marina Barišića (22 godine), dok je Kvirin Klement Bonefačić biskupiju vodio 31 godinu, a Frane Franić ukupno 34 godine, najprije kao biskup, a onda nakon obnove Nadbiskupije i kao nadbiskup.