More je toplije, opasna stvorenja stižu u plićake! Dobro provjerite mjesto gdje se kupate; opeče li vas, bit će gadno

Sada kada su temperature priobalnog mora dosegnule 19 stupnjeva, u plićacima se mogu pojaviti vatreni crvi. Zbog neobičnog izgleda i atraktivnih boja sigurno će izazvati pozornost mnogih ljudi, nekih toliko da će ih, radi boljeg proučavanja, dodirivati i uzimati u ruke. Tako će brzo spoznati da se radi o opasnim stvorenjima čiji kontakt s kožom kod ljudi uzrokuje crvenilo, svrab, bol, oticanje i pečenje.

Zato, ako primijetite ovog crva u moru, ne budite znatiželjni, ne dodirujte ga, piše Južni.hr.

Lako ga je uočiti te razlikovati od ostalih morskih crva. Prvo, ne živi u dnu, nego na dnu. Drugo, zbog spljoštenog tijela izgleda kao stonoga. Treće, raznobojan je, od zelenkaste, preko žućkaste, crvenkaste, sivkaste do bijele s bisernim sjajem, ali dominantno je upečatljive crvene boje. Četvrto, na svakom segmentu, kolutiću, a svi su identični osim prvog i posljednjeg, ima čuperak bijelih čekinja. Osim što služe za kretanje, čekinje su iznimno učinkovito obrambeno oružje. Vrlo tanke i krhke, a tvrde, lome se pri najmanjem kontaktu i oslobađaju neurotoksin, tvar koja već u malim dozama oštećuje živčane stanice i živčano tkivo.

Božidar Vukičević/Cropix

Neželjeni susret s vatrenim crvima, kao i s ježevima, najlakše je izbjeći tako da se pregleda mjesto gdje se želi kupati. Crv se sporo kreće pa ga je lako uhvatiti, ali nije ga dovoljno samo "iskidati" u moru jer će mu se oba kraja regenerirati! Mora se izvaditi iz mora kakvim štapićem ili rukom zaštićenom kakvom plastičnom folijom. Na zraku će brzo uginuti, ali i dalje dosta dugo predstavljati opasnost pa ga je najbolje zgnječiti i zakopati u tlo daleko od mora.

Ako ipak dođete u kontakt s vatrenim crvom, potrebno je mjesto uboda dobro isprati morem, odstraniti preostale čekinje, što je najlakše i najbrže uraditi ljepljivom trakom. Nakon toga dobro je staviti obloge od alkohola i namazati kremom protiv opeklina, a najbolje je mjesto uboda oprati vrućom vodom, koja izaziva zgrušavanje otrova i neutraliziranje. No nekada je potrebno zatražiti i liječničku pomoć.

/Shutterstock

Vatreni crv (Hermodice carunculata), kod nas poznat i kao crv pas, stalni je stanovnik Jadrana, ali brojnost mu se posljednjih godina znatno proširila zbog zagrijavanja mora. Spada u skupinu beskralježnjaka mnogočetinaša. Kod nas može narasti do 30, ali je najčešće dugačak 5 do 10 centimetara. Uglavnom naseljava kamenita područja do 20 metara dubine.

Osim zbog brzog porasta brojnosti i širenja područja obitavanja, uzrokovanih dramatičnim globalnim zatopljenjem, vatreni crv može biti smrtonosna prijetnja našem moru i zbog činjenice da ima tek nekoliko prirodnih neprijatelja, a jede praktički sve u moru! Od mrtvih riba, rakova i glavonožaca, do morskih zvijezda i ježinaca, koralja, vlasulja, meduza, anemona, mekušaca...

Na pojedinim područjima u Jadranu već su zabilježene ekonomske štete zbog uništenih ulova u ribarskim mrežama, čak i na parangalima te bulentinima i ometcima, piše Južni.hr.