Ubrusnik, prenagledavanje, iskočnik, zasumnjavanje, ćaskanik...nisu to riječi nekog ‘novootkrivenog’ slavenskog jezika, već hrvatskom posebno prilagođeni izrazi za sveprisutne tuđice i poznate nam riječi materinjeg jezika koje vape za ‘doradom’.
Upravo su ove izvedenice i ‘novokovanice’ trajni predmet interesa mlade Dubrovkinje Dore Borić Radić koja je svoju sklonost izumima novih riječi još u srednjoj školi odlučila ‘opredmetiti’ prijavama na natječaj za nagradu Dr. Ivan Šereter. Priznanje je to koje dodjeljuje hrvatski jezikoslovni časopis Jezik pod pokroviteljstvom Zaklade Dr. Ivana Šeretera, pakračkog liječnika pogubljenog u Domovinskom ratu.
I udomitelj je nov
- Za natječaj sam doznala iz medija kad se pisalo o tadašnjim novotvorinama hrvatskog jezika. Te godine jedna od izdvojenih riječi bila je sunčaljka (ležaljka). Došla sam na istu ideju za ovu riječ kroz razgovor na plaži s prijateljicom, no nisam je prijavila na natječaj, netko drugi je bio autor. Potaknuta time, odlučila sam se početi prijavljivati na ovaj natječaj, jer sam osjetila da bih mogla pridonijeti na tom planu – kaže nam sugrađanka, inače magistrica marketinga zaposlena na Sveučilištu u Dubrovniku. Iz javnosti stižu raznoliki, nerijetko i polemički obojeni komentari:
- Ovaj natječaj i inače izaziva brojne emocije u javnosti, dio građana vjeruje da nam nove riječi ne trebaju i da su prijedlozi komični, dok su drugi svjesni važnosti prilagodbe tuđica i moderniziranja jezika po potrebama novog doba. Mislim da je ovaj natječaj iznjedrio brojne riječi koje su danas vrlo uvriježene u hrvatskoj jeziku i jasno prepoznate. Moglo bi se reći da su popunile prazninu gdje je danas odabran novi izraz. Primjerice, upravo na ovom natječaju su usvojene riječi: udomitelj, uspornik (ležeći policajac op.a.), zatipak (tipfeler op.a.),a i brojne druge, sad već prave hrvatske riječi – ističe Borić Radić koja tijekom cijele godine neumorno ‘izmišlja’ novotvorine:
- Trudim se kroz godinu osmisliti i zapisati barem par riječi za koje mislim da su vrijedne prijave, do sada sam ih osmislila na desetke. Smišljanje riječi mi je hobi i razonoda, a ovaj natječaj potiče me na razmišljanje o konstrukciji riječi, njihovoj primjeni, ali i primjećivanje količine tuđica koje smo primorani prihvatiti u jezik radi manjka vlastitih izraza i pojave novih pojmova – veli naša sugovornica koja je u jezikoslovlje zakoračila iz svijeta marketinga. Dora smatra da je zbog izrazite amerikaniziranosti izraza to područje itekako pogodno za ‘izumitelje’ hrvatskih sinonima.
Zabavno i poučno
- Marketinški pojmovi često se stvaraju upravo na američkom tržištu, a sama struka je vrlo dinamična te se mijenja i razvija gotovo na mjesečnoj osnovi pa se brojni engleski izrazi jednostavno uvrste u svakodnevnu poslovnu komunikaciju. Prethodnih godina na ovom natječaju predložene su hrvatske inačice marketinških ili srodnih pojmova: osjećajnik (emotikon), dodirnik (touch screen), iskočnik (pop ad) i drugi. Skoro svake godine se predloži i utjecajnik (influencer), a na prošlom natječaju izdvojen je i promopisac (copywriter). Upravo ove godine planiram prijaviti hrvatske inačice za neke marketinške pojmove, pa vam to za sada još ne mogu otkriti – tajanstvena je Borić Radić, poduzetna mlada žena koja je nakon magisterija iz marketinga i komunikacija, pokrenula vlastiti obrt D’ora, a na Sveučilištu radi u službi za marketing i podršku studentima i studijima.
- Na Sveučilište sam došla nedavno, prije nešto više od pola godine. Jako volim svoj posao i zaista ga strastveno radim, a zaposlenje na Sveučilištu otvorilo mi je priliku za stjecanje vrijednih znanja, upoznavanja stručnjaka iz različitih polja, ali i razvijanje na profesionalnom i osobnom putu. Zahvalna sam na pažljivom vodstvu voditeljice službe Marijane kao i podršci i izvrsnim brojnim suradnjama s kolegicama i kolegama. - pohvalila je Dora radno okruženje u kojem, kaže, može pokazati dosta od svoje kreativnosti.
Talentiranu sugrađanku pitamo u koje doba dana najčešće smišlja nove riječi, moraju li okolnosti poput tišine i koncentracije biti ispunjene da se razbukta mašta ili novotvorine nadolaze nasumično, u hodu, u snu...
- Pogodne riječi prikupljam kroz čitavu godinu, uglavnom mi spontano padnu na pamet pa ih zapišem u bilješke na mobitelu. Inspiraciju pronalazim u svakodnevici, najčešće kroz razgovor i druženje sa suprugom ili prijateljima. Nemam neku posebnu formulu ili vrijeme predviđeno za stvaranje novih riječi, zaista je riječ o spontanom hobiju, a iz zabave te riječi zapisujem i prijavljujem na natječaj – otkriva nam Dora koja strast za smišljanjem novih izraza dijeli s pripadnicima najrazličitijih profesija.
Širimo vokabular
- Osim struke koja se time bavi na višoj razini, entuzijaste za stvaranje novih hrvatskih riječi mislim da se može pronaći u najrazličitijim industrijama, društvenim krugovima i potpuno drugačijih životnih priča i stavova. Ono što je svima jednako je kreativnost i ljubav prema jeziku. Vjerujem da je danas više nego ikada potrebno razmišljati o očuvanju i unaprjeđivanju jezika, ali i da svatko od nas igra svoju ulogu u tome. Novije generacije u neformalnom komuniciranju ponekad čitavim rečenicama govore na engleskom radi nadmoćne prisutnosti engleskog sadržaja u digitalnom prostoru. I sama sam krivac za ovaj grijeh! Upravo zato je važno širiti svoj vokabular na hrvatskom kako ne bi posezali za stranim izrazima i frazama u želji za jednostavnijim izražavanjem – zaključuje ova agilna autorica novih izraza koji hrabro ulaze u hrvatski pojmovnik.