Vijest o uvrštavanju Hrvatske na dodatne koridore Transeuropske prometne mreže Europe (TEN-T), od kojih će na jednome biti i tzv. lička pruga, otvorila je i vrata Dalmacije prema Europi. Pruga od Oštarija preko Knina do Splita, duža od 320 kilometara, ima velike izglede biti obnovljena novcem iz EU-ovih fondova.
Hrvatska se do sada nalazila na dvama međunarodnim koridorima (Mediteranskom i koridoru Rajna - Dunav), a revizijom TEN-T Uredbe uvrštena je na dva nova koridora: Zapadni Balkan - Istočni Mediteran te Baltičko more - Jadransko more, na kojemu po novome leži i pravac prema Splitu. Time se postavljaju novi zahtjevi koje će Republika Hrvatska biti obvezna ispuniti do 2040. godine kao dio proširene osnovne mreže.
S obzirom na tu važnu promjenu koju donosi nova TEN-T Uredba, pokreće se detaljnija analiza. Pruga Oštarije - Knin - Split tako će morati zadovoljiti standarde koridora, odnosno mora biti dvokolosiječna, elektrificirana te osposobljena za brzine do 160 kilometara na sat. S obzirom na to, predstoji izrada studije koja će sadržavati analizu potrebe izmjene trase postojeće pruge te će HŽ Infrastruktura nakon službenog usvajanja revidirane TEN-T Uredbe, što se očekuje u travnju, započeti s aktivnostima za izradu spomenute studije.
Ukratko, to uvrštavanje otvara vrata prema sufinanciranju modernizacije ličke pruge iz EU-ovih fondova. Međutim, treba biti realan.
Kako bi se osiguralo sufinanciranje radova za izvedbu bilo kojeg projekta, potrebno je najprije pripremiti studijsku dokumentaciju (studiju izvodljivosti, analizu troškova i koristi te studiju o utjecaju zahvata na okoliš) te, nakon što Europska komisija prihvati projekt, tehničku dokumentaciju s ishođenjem svih potrebnih dozvola (idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole i glavni projekt s ishođenjem građevinskih dozvola), nakon čega je tek moguće prijaviti bilo koji projekt za sufinanciranje samog izvođenja radova, odnosno fazu izvođenja radova u kojoj dolazi do najveće apsorpcije sredstava.
Budući da se ovdje radi o tek prihvaćenim novim prometnim pravcima, jasno je da je potrebno sve navedeno ugovoriti te provesti, a za što je prema dosadašnjem iskustvu potrebno oko šest do 10 godina.
Lička pruga važna je ne samo za putnički prijevoz jer spaja dva najveća hrvatska grada na kopnu i obali, već poglavito za teretni prijevoz jer je to dionica koja vodi i do luka Zadar, Šibenik i Split. Kada se ona modernizira prema uvjetima koridora te s obzirom na njezinu duljinu, sigurno će se raditi o najvećoj investiciji u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj. Koliko će ona iznositi, znat će se tek nakon izrade studijske dokumentacije.
Međutim, brže putovanje od primjerice Zagreba do Splita nije daleka budućnost, već se i sada radi na tome. Naime, u 12 kolodvora od Oštarija do Gračaca u rad se postupno puštaju postavljeni elektronički signalno-sigurnosni uređaji koji bi trebali povećati propusnu moć pruge i brzinu prometovanja.
Tako su, primjerice, početkom veljače u punu funkciju regulacije prometa pušteni uređaji u kolodvorima Josipdol, Plaški te u odjavnici Vojnovac. Time se postiglo to da su svi kolodvori od Josipdola do Ličkog Lešća (više od 80 kilometara pruge) spojeni istim uređajima. To znači da se ukidaju ograničene vožnje koje su bile na snazi i ubrzava se putovanje.
Također, sredinom ove godine započet će intenzivni radovi na istim takvim uređajima u kolodvorima prema jugu: Malovan, Zrmanja, Plavno, Pađene i Knin (zajedno s odjavnicama Pribudić i Stara straža) kako bi se integriralo 17 kolodvora u jedinstvenu cjelinu.
Kada se u promet puste i ostali uređaji u kolodvorima do Splita, stvorit će se cjelina od ukupno 29 kolodvora i 11 odjavnica, kojima će se moći upravljati iz središnjeg mjesta u Kninu, koji je, zanimljivo, jedan od najvećih kolodvora u Hrvatskoj.
Prvi pomaci kada su u pitanju ulaganja iz EU-ovih fondova u radove na ličkoj pruzi već su počeli – iz Nacionalnog plana oporavka otpornosti planirano je uložiti 40 milijuna eura (od ukupno planiranih 100 milijuna eura) u modernizaciju i obnovu signalno-sigurnosnih uređaja te obnovu infrastrukture u kolodvorima Drniš, Perković, Labin i Kaštel Stari.
Ukratko, nakon modernizacije i ugradnje elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja u kolodvorima te daljinskoga upravljanja putovanje bi se znatno skratilo, pa bismo tako od Zagreba do Splita mogli putovati za četiri i pol sata.