StoryEditorOCM
S mora i krajaStao im u obranu

Korčulanski energetičar o kolapsu: ‘Ne žalite se! Struje nije bilo samo tri sata, HEP-ovci su napravili vrhunski posao!‘

Piše Gabrijela Bijelić
25. lipnja 2024. - 07:33

Energetski kolaps koji je u petak iznebuha pogodio Dalmaciju još je vruća tema razgovora. Mnogi se čude kako to da smo na istom ‘vodu‘ s dalekom Albanijom, neki se boje da će se nestanak struje ponoviti, a ima ih i koji prozivaju mjerodavne za sporu reakciju. Među rijetkima koji je spreman za pohvale je Aron Kalebić iz Vele Luke, poduzetnik s 40 godina iskustva u energetici:

image
Goran Sebelic/Cropix/Cropix

- Naš sustav nije zastario, niti je loše riješio ovaj energetski kolaps, naprotiv. I nema nikakvih teorija zavjere, HEP je odradio odličan posao. Tri, možda tri i pol sata puno je ljudi ostalo bez struje, nestalo je interneta, pa što s tim? Nijedna se škrinja nije otopila! Istraga će pokazati što se dogodilo. Ovdje imate četiri energetska sustava koji su koordinatori svojih područja, a međusobno moraju poštivati jedni druge. Nekakav požar Crna Gora nikad nije potvrdila, a službeno su samo dvije njihove općine imale struju. Sad se govori o tome da smo mi u Hrvatskoj trebali uzeti neki talijanski podmorski kabel i da nam se ovaj kolaps ne bi dogodilo. Tu već sami sebi uskačemo u usta, Crna Gora je imala potpuni raspad i uz takav kabel, zato ne vidim kako bi nama pomogao. Ljudi se ne razumiju u energetiku, svo njihovo znanje se svodi na famozni stup koji vodi iz kuća do trafostanice. A energetika je iznimno kompleksna problematika na kojoj rade tisuće ljudi, održavaju sustav između potražnje i isporuke. Takva su fizička svojstva mreže, a oni su odradili savršeno, energetski raspad koji se riješio za tri, tri i pol sata po meni je vrhunska stvar – ističe Kalebić koji objašnjava kako ej moguće da je kolaps krenuo iz Crne Gore, ali i iz drugih zemalja na ‘trasi‘:

image
Goran Sebelic/Cropix

- Sustavi su automatizirani u svrhu zaštite. Dovoljno je da jedan izbaci i nastaje problem. BiH i Crna Gora nemaju redundance. Crna Gora radi na tome, stvara jedan 400-kilovoltni prsten. I HEP se dobro modernizirao kao i ostale elektroprivrede, po onome što znam. No, kod nas kad je nešto normalno, prestaje biti zanimljivo. Problem je, recimo, kad gostu ne možeš skuhati kavu bez struje, pa pozoveš 112. To je irealno, a istodobno nitko ne javlja o desecima intervencija za pomoć ljudima s kućnim aparatima za kisik. To se ne spominje, nego se pokušava HEP optužiti za sporost reakcije – negoduje sugovornik koji smatra kako je psihoza oko tobožnje izvanredne situacije nastala najviše u medijima:

- Prvo treba uspostaviti sustav opskrbe, a onda ići prema medijima. Korisniku u tri sata nestanka struje malo znači da je vijest o tome doznao sat vremena ranije. Po meni je informacija bila pravovremena. Na baterijskom prijemniku sam čuo nakon 15 minuta da je došlo do energetskog raspada na području cijele Dalmacije i otoka. To je bilo dovoljno, zapitkivati u vrijeme kad tisuće ljudi radi na vraćanjem energije je neprikladno. Oni koji su odradili ogroman posao, nisu imali vremena za izjave. Kad ispadne sustav, nije to kao kad stisneš prekidač, upališ i ugasiš. Nije to jednostavno, radi se s izmjeničnom strujom, splet je to elektrana za prijenos, distributera i nas potrošača. Ne smije se pojaviti ni višak ni manjak energije – ističe Kalebić i dodaje kako iz ovog razloga i postoje nadzorni sustavi koji su, uvjeren je, ovdje odigrali vrhunski i kod nas, i u Albaniji i Crnoj Gori, BiH.

- Vraćeni su u sustav pogoni Plat i Peruča, sve rekordno brzo – kaže ovaj donedavni vlasnik licencirane tvrtke koja je radila lasere i plazme za industrijska postrojenja za inozemne naručitelje koji sad ima tvrtku koja se bavi digitalnim sustavima.

Pitamo Kalebića postoji li opasnost od novog ispada zbog pojačane potrošnje tijekom ljeta?

- Zanimljivo, kad se ovo dogodilo Hrvatska nije bila ni blizu rekordne potrošnje, moramo biti svjesni da više nemamo industrije. HEP konstantno ulaže i to se zna. Evo, na Korčuli je obnovljen nedavno kompletan novi vod. To je prsten koji ide otocima, preko Pelješca, spaja se iza Stona pa opet iza Splita povezuje Brač, Hvar i Korčulu. Da nastane prekid, napajanje kreće s druge strane – pojašnjava sugovornik i napominje kako je struja koju koriste hrvatski potrošači jednaka u cijeloj Uniji.

image




 

Bozidar Vukicevic/Cropix

- Naših 50 herca u Korčuli ili Dubrovniku i na Baltiku, sve je povezano. Kad biste pratili konekcije na kabelima, došli biste bez problema do bilo koje točke Europe. Nije točno da svaka zemlja ima svoj sustav, pa se malo uključimo i isključimo, ne funkcionira to tako. Na ovom konkretnom problemu radilo je sigurno par tisuća ljudi, ne manje. Ne smijete tu izostaviti ni Elektrojug, naš distributer koji je koordiniran s ostalima u jednom velikom plesu. Teško je razumjeti da ima 400-kilovoltnih, 200- kilovoltnih, 220-kilovoltni, to je prijenosni sustav. Ispod toga 35-kilovoltni, ide se prema nižem naponu, to su distribucijski sustavi. I to nije ista stvar, kao što HOPS i Elektrojug nisu isto. Korčula je 110-kilovoltni, Dubrovnik 220-kilovoltni, a 400- kilovoltni ide na Trebinje. U većini energija jednog 400-voltnog dalekovoda dovoljna je da drži jednu Crnu Goru.Tolika je količina energije u tih šest žicae. Naponiinače  idu naviše radi manjih gubitaka u prijenosu. Što je viši napon, smanjuje se jakost struje, odnosno gustoća protoka i moguć je prijenos većih količina energije na daleko veće distance. Kad bi sve bilo na 220 ili 230 kao na utičnici, kabel do Korčule u promjeru bi bio debeo nekih 200 metara - rastumačio je Kalebić.

Bili smo ‘energetski otok‘

- Sjećam se prijeratnog raspada energetskog sustava iz 1980-ih, nestanak je u bivšoj Jugoslaviji trajao nekakvih 20 sati. Vratimo li se u ratne godine, vidjet ćemo da smo imali neka 73 raspada sustava jer smo bili energetski otok, s jako malo elektro potencijala, a problem je bio i što se nismo ni s kim mogli sinkronizirati.

Ako tih 50 herca ide prema više, generator u elektrani počinje se prebrzo okretati, a i sva je oprema e dizajnirana za 50 herca, pa se mogu javiti neželjene posljedice. Tad je na brzinu napravljen 110-kilovoltni dalekovod preko Paga jer je sve ostalo okolo bilo okupirano, da bi se sinkronizirao sustav i onda smo nakon redukcija imali normalniju opskrbu. Imali smo tad i problem viška i manjka struje, tada nije bilo daljinsko upravljanje, nego manualno, putem telefona- pamti Kalebić.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. studeni 2024 19:20