Mlade spasioce na plažama ne motivira ni plaća od dvije tisuće eura! Vijest o tome da Grad Makarska ni uz ponuđen smještaj i izdašna primanja nikako ne uspijeva popuniti kvotu za ovoljetni ‘Baywatch‘ ukazala je na dugogodišnji problem jadranskih plaža gdje kupače gotovo da nema tko čuvati.
Ni u Dubrovniku stanje s kadrom nije puno drugačije. Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik Spasilačku službu na javnim kupalištima organizira kroz projekt ‘Crveni križ u Gradu‘ u suradnji i uz financiranje s Gradom Dubrovnikom.
- Trenutačno držimo tri lokacije, a u planu nam je otvaranje i četvrte sredinom idućeg tjedna. Trenutačno su otvorene plaže Danče, Bellevue, Mandra, a namjeravamo otvoriti i Štikovicu. Većinom je ovo studentski posao, tako da ovisimo o raspoloživosti studentske populacije. Zbog toga trenutačno nismo mogli otvoriti puni kapacitet plaža koje smo planirali. Broj kupališta isti je kao lani, ali je smanjen u odnosu na 2019. kad smo pokrivali sedam plaža – kaže nam koordinator spasilačke službe pri GD Crvenog križa Dubrovnik Ivan Jurić, a na upit kakav je interes studenata za ovaj posao, odgovara:
- Iskreno ću reći, svake godine je borba za napraviti tečaj. Stvarno trebate uzeti lopatu i iskopati te ljude. Realno je stanje da u nekim drugim segmentima fali jako puno radnika, a ovdje mladi ljudi realno preuzimaju odgovornost prema kupačima, prema ljudskim životima. Tako da i to ima određeni utjecaj na odluku da postanu spasioci. Samim svojim radom na plaži moraju preuzeti brigu za tuđe živote. Svake godine uspijemo organizirati tečaj za koji je potrebno minimalno osam kandidata, tako da ipak imamo neki kontinuitet – ističe sugovornik i komentira napise o vrtoglavim honorarima od 2 tisuće eura za ‘baywatch‘:
- To je stvar koncesionara koji kao poslodavac sam postavlja uvjete po kojima spasioci rade. Hrvatski Crveni križ je jedina pravna osoba koja provodi edukaciju spasilaca. Mi smo među rijetkim društvima u Hrvatskoj koja imaju još i projekt s gradom. Neki gradovi, recimo, imaju vlastite spasilačke službe poput Medulina ili Pule, a imaju ih i privatne hotelske grupacije. Koncesionari kao što su kod nas Jadranski luksuzni hoteli, Rixos, Dubrovački vrtovi sunca ii Valamar, ili mali koncesionari tipa kafića, sami kroje uvjete rada i plaće, neki će spasiocima platiti 800 eura mjesečno, a netko može dati i 2000, sve ovisi o koncesionaru – veli Jurić.
Otkriva i koliko spasioce plaća dubrovački Crveni križ:
- Kod nas je satnica 7 i pol eura, s raspoloživim novcem od Grada Dubrovnika možemo pokriti taj iznos. Radi se osam sati kako bi se pokrio što veći broj kupališta, a plaže rade od 10 ili 10.30 do 18 sati. Znamo da ima kupača i prije i poslije tog termina, ali kad bismo bili u službi od 8 do 20 sati, imali bismo ljudi za maksimalno dva kupališta – govori nam koordinator dubrovačke spasilačke službe. Dodaje kako su ove godine imali 20 prijava, a 12 je kandidata uspješno isplivalo ulazne norme za tečaj koje se sastoje od 400 metara plivanja slobodnim stilom 8 minuta i 25 metara ronjenja udalj u bazenu.
- Nakon što zadovoljite ulazne norme, pristupate cjelodnevnom tečaju koji se sastoji od tri smjernice, spašavanje, prva pomoć i ekologija. U tih sedam dana spasioci rade teorijski i praktično predavanje, tako da krajem tjedna polažu izlazne norme, tj. na bazenu i na plaži uz simulaciju. Na taj način pokazuju jesu li usvojili znanje, da ukomponiraju spasilački dio, dio prve pomoći i ekologije na terenu – pojašnjava nam Ivan Jurić.