O problemu sredozemne voćne muhe, koja ove jeseni pričinjava milijunske štete na plantažama mandarina u dolini Neretve razgovarali smo s ravnateljem Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu, dr. Krunoslavom Karalićem.
Kako se boriti s pošasti sredozemne voćne muhe koja je ove jeseni napala plantaže u dolini Neretve?
-Kroz višegodišnja praćenja štetnika,koja su počela još od 2000-tih, predviđeno je da će štetnik koji je u RH prisutan od 50-ih godina prošlog stoljeća u budućnosti pričinjavati značajne štete. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede donijelo Akcijski plan 2017., zatim Akcijski plan za razdoblje od 2018. do 2021., a sada je na snazi Akcijski plan o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe - Ceratitis capitata(Wiedemann) u dolini rijeke Neretve za razdoblje od 2023.-2025. godine.
Akcijski plan je osmišljen s ciljem provedbe učinkovite nacionalne strategije upravljanja sredozemnom voćnom muhom. Akcijskim planom propisane su sve aktivnosti koje je potrebno poduzeti te su određene nadležnosti i odgovornosti sudionika u njegovoj provedbi, a radi brzog, učinkovitog, dosljednog i usklađenog provođenja svih predviđenih aktivnosti i mjera. Akcijskim planom definirani su provoditelji Plana suzbijanja sredozemne voćne muhe i međusobne nadležnosti
Kako bi se provele adekvatne fitosanitarne mjere za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe, na snazi je Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe - Ceratitis capitata (Wiedemann). Nositelj Akcijskog plana je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište- Sektor fitosanitarne politike iz kojih proizlazi koordinator i međuinstitucionalni koordinator upravljanja provedbom Akcijskog plana.
Ispod koordinatora oformljen je Upravljački tim iza kojeg slijede operativni timovi i provoditelji dodijeljenih aktivnosti:Državni inspektorat Republike Hrvatske (DIRH), Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu – Centar za zaštitu bilja (HAPIH-CZB), Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Jedinice lokalne samouprave na području doline Neretve, specijalizirani subjekti, proizvođači i sami posjednici biljaka domaćina.
Dakle, sve navedeno predstavlja definirani smjer suzbijanja u sinergiji svih operativnih mjera koje trebaju provoditi svi imenovani provoditelji sukladno gore donesenim aktima pod organizacijskom i upravljačkom strukturom kako je doneseno Akcijskim planom. Kako HAPIH-CZB predstavlja jednog od provoditelja ne može iznositi ocjenu sveukupne provedbe suzbijanja sukladno Akcijskom planu i Naredbi zbog postizanja jednog od zadanih i posebnih ciljeva Akcijskog plana, a to je osiguranje centraliziranog upravljanja, koordiniranja i izvještavanja koordinatorske razine upravljanja.
No, ono što držimo važnim istaknuti je da je za učinkovitu borbu s ovim štetnikom u narednim godinama nužno da se svi dionici Akcijskog plana pridržavaju dodijeljenih mjera i aktivnosti te provode iste, jer se mjere trebaju poduzimati preventivno, dosljedno i cjelovito tijekom cijele godine. Zasigurno, nije nam naruku niti išla činjenica da prethodne tri zime nemamo niske temperature koje bi reducirale populacije u periodu prezimljavanja, te dnevne temperature pogodne za razvoj štetnika koje su se tijekom ove jeseni nastavile i u studenom.
Uz to, nedostatno obavljanje sanitacije i zbrinjavanja neuvjetnih plodova zaostalih u voćnjacima nakon berbe, kao i izostanak uklanjanja samoniklih divljih biljaka domaćina te izostanak krčenja zapuštenih voćnjaka domaćina također nažalost pridonose pojavnosti ovog štetnog organizma.
Dakle, izostanak primjene SIT metode u 2023. godini jedan je, uz sve navedene razloge,porasta divlje populacije u ovoj godini, ali ne i jedini. Potrebno je naglasiti da SIT tehnika po svojoj definiciji nije metoda koja djeluje sama po sebi i kao takva ne može garantirati samostalna potpuno suzbijanje štetnika. SIT isključivo djeluje kao jedan od alata u integriranom pristupu upravljanja štetnikom o čemu svjedoči upravo spomenuta Naredba i Akcijski plan.
Da je tomu tako ponovno svjedoče druge agrumarske zemlje čije agrume nalazimo na policama država članica EU, a nisu implementirali SIT metodu poput Turske, Portugala, Grčke, Italije i drugih država.
Jeste li nabavili nove zalihe kukuljica sterilnih kukaca i kada će biti puštene u prirodu, poglavito kada se zna da je prošle godine izostala pravovremena nabavka zbog čega se sredozemna voćna muha nekontrolirano razmnožila?
- Tijekom 2024. godine mjera suzbijanja i sprječavanja širenja sredozemne voćne muhe tehnikom sterilnih kukaca (SIT) provedena je prema Akcijskom planu. Zaprimljeno je 56 pošiljki steriliziranih kukuljica u intervalima dva puta tjedno te je u prirodu ispušteno 448 milijuna sterilnih mužjaka u razdoblju od travnja do studenoga. Za 2025. godinu također je planirana nabava potrebnih resursa za provedbu tehnike sterilnih kukaca.
Koji su još načini dostupni osim sterilnih mužjaka?
-Tehnika sterilnih kukaca je biološka metoda suzbijanja sredozemne voćne muha, koja je implementirana u EU jedino u Španjolskoj i Hrvatskoj. U drugim država s proizvodnjom agruma suzbijanje ovog štetnog organizma se provodi u okviru integrirane zaštite bilja.
Takva zaštita podrazumijeva suzbijanje štetnika pri čemu je uloga proizvođača ključna, a ista se sastoji od monitoringa i praćenja leta štetnika, konstantne provjere plodova domaćina prije i tijekom zriobe na prisutnost odraslih jedinki i ličinki u plodovima, prema čemu se onda određuje vrijeme kemijskog tretiranja.
Pri tome prednost treba dati sredstvima s kombinacijom atraktanta i malim dozama insekticida, kratke karence,s više ponavljajućih tretiranja, a sukladno očitanjima odnosno rezultatima praćenja. Nadalje, važno je prikupljanje i pravilno zbrinjavanje neuvjetnih plodova, postavljanje lovki za masovni ulov te krčenje ekonomski beznačajnih domaćina, najčešće smokve u i oko proizvodnih nasada.
Ovaj model suzbijanja zapravo je odabrani put većine država proizvođača agruma, u što smo se uvjerili i putem EFSA FocalPoint-a kada smo tražili druge države da nas informiraju o načinima suzbijanja ovog štetnika. Zanimljivo je istaknuti da su sve ovdje navedene aktivnosti ukomponirane u prethodne, ali i važeći Akcijski plan i Naredbu u Republici Hrvatskoj.
Štete su na mandarinama velike, hoće li netko snositi odgovornost zbog izostanka nabavke sterilnih mužjaka 2022 godine?
-Nabava steriliziranih kukuljica u 2023. godini nije bila moguća uslijed izvanrednih okolnosti odnosno odluke dugogodišnjeg dobavljača o prekidu proizvodnje i prodaje biološkog materijala. Traženje drugog dobavljača i zahtjevne administrativne procedure, nisu mogle biti savladane uz iznimne napore u roku koji bi omogućio nesmetan nastavak SIT metode u prošloj godini.
Potrebno je istaknuti kako su uloženi značajni napori brojnih državnih tijela, uključujući Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH, kako bi se ostvarila suradnja s dobavljačem iz Španjolske. Također, s razine nositelja Akcijskog plana bili su organizirani redovni sastanci na ovu temu u dolini Neretve, javnost i proizvođači bili su upoznati s nemogućnošću primjene SIT metode u 2023. godini.
Gdje se inače nabavljaju sterilni mužjaci i ima li ih na tržištu?
Primjena SIT tehnike na području EU se provodi samo u Španjolskoj i Hrvatskoj pa su ove dvije države ujedno i pioniri primjene ove metode na prostoru Europe. Upravo zato, ali i zbog velike kompleksnosti proizvodnje, postoji samo jedan proizvođač u EU.
Izvan Europe, prema našim saznanjima, sterilizirane kukuljice se proizvode u Južnoafričkoj Republici, ali ta proizvodnja nije komercijalna. Izrael je odustao od takve proizvodnje, dok su druge države proizvođači iz južne i centralne Amerike. Važno je istaknuti zahtjevnost rukovanja biološkim materijalom u proizvodnji, transportu i pri pripremi za ispuštanje na ciljanom području.
Tako je kod jako udaljenih država proizvođača kukuljica nedostatak što ne udovoljavaju traženim uvjetima za potrebe RH, što zbog nemogućnosti održavanja kontinuiteta zadovoljavanja parametara kontrole kvalitete biološkog materijala (steriliziranih kukuljica) kao ni transporta i dostupnih linija koje bi bile u praksi izvedive.