Šokantno otkriće 61 psa, šest štenaca i dvaju sivih vukova, koje je u Splitu držao 64-godišnji T. P. iz Solina, za kojega se neslužbeno saznaje da radi kao psihijatar u KBC-u Split, osim što je uznemirilo cijelu hrvatsku javnost, a posebno ljubitelje životinja, otvorilo je i niz pitanja, na koja se, na žalost nameću logični i zabrinjavajući odgovori.
Mučenje životinja
Udruga "Prijatelji životinja" osudila je takvo mučenje životinja u iznimno neuvjetnom prostoru, te posebno držanje zakonom zaštićenih sivih vukova.
Kao što se vidi iz priloženih fotografija, među psima prevladavaju oni iz pasmina staford i pit bull i nameće se jasan zaključak, optužuju "Prijatelji životinja", da su "služili za ilegalne borbe pasa", koje se, na žalost, što je godinama javna tajna, odvijaju na skrivenim lokacijama na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a u igri su deseci tisuća eura.
Ono što posebno zabrinjava u toj uznemirujućoj priči su dva vuka, pa se otvaraju dva pitanja: kako su i kojim kanalima te zaštićene životinje došle u Split i jesu li oni poslužili ili je to tek bilo u planu za parenje s nekim od pit bullova i staforda kako bi se stvorili ubojiti križanci za borbe pasa, a koji bi imali sve istaknute značajke obiju vrsta životinja.
Križanje vukova i pasa staro je desetljećima.
Čehoslovačka je tako pedesetih godina prošloga stoljeća stvorila posebnu pasminu, danas službenog priznatog čehoslovačkog vučjeg psa, kojeg su u kontroliranim uvjetima stručnjaci stvorili križanjem karpatske vučice i njemačkog ovčara.
Na taj je način stvorena kombinacija životinje koja je bila tražena od strane vojske za potrebe kontrole granice i objedinjavala najpoželjnije osobine obiju vrsta: snagu, izdržljivost, reflekse, osjetila, otpornost na vremenske uvjete.
Čehoslovački superpas
Čehoslovačkog vučjeg psa, kao posebnu rijetku pasminu, moglo se vidjeti u Hrvatskoj, u Rijeci i Splitu, a kojeg su njegovi vlasnici zavoljeli i prihvatili kao umiljatog kućnog ljubimca, dok su im prijatelji životinja, a navlastito znalci, zamjerali zbog ekscentričnosti i nabavljanja iznimno skupog psa koji im zapravo nije ni potreban ako se pogledaju njegove osnovne značajke zbog kojih je i kreiran u matičnoj domovini.
Posljednjih desetljeća poznati su slučajevi pojave vukopasa, križanaca nastalih zbog povećavanja broja vučje populacije i njezina kontakta s odbačenim psima i psima lutalicama.
Vodeći hrvatski stručnjaci za vukove, kao što su Josip Kusak i Đuro Huber su u suradnji sa stranim kolegama radili istraživanja o fenomenu križanja vukova sa psima.
Križanje vukova i pasa jedna je od glavnih prijetnji očuvanju vukova, jer se miješanjem i introgresijom gena domaćih životinja mogu narušiti lokalne prilagodbe te tako ugroziti dugoročni opstanak populacija vukova u prirodi, ustvrdili su znanstvenici.
- Istražili smo pojavu križanja vukova i pasa u Hrvatskoj analizom 12 autosomskih mikrosatelitskih markera Bayesian testom primjese te utvrdili smjer hibridizacije određivanjem markera nasljeđivanih i po majčinskoj i po očinskoj liniji, u kombinaciji s određivanjem morfometrijskih i morfoloških svojstava.
Sustavna analiza morfoloških svojstava i morfometrijskih podataka korištena je za rangiranje istraživanih jedinki, bilo kao fenotipske divlje tipove vukova bilo kao sumnjive na križanost.
Kombiniranjem rezultata Bayesian statistike s fenotipskim obilježjima postavili smo prag za razlikovanje vukova od križanaca, koji povećava vjerojatnost određivanja križanaca uz smanjivanje vjerojatnosti za pogrešno pozitivno određivanje - ustvrdili su znanstvenici.
- Temeljem fenotipa, od 176 divljih kanida 157 (89,2 posto) bilo je kategorizirano kao vukovi, dok je 19 (10,8 posto) bilo svrstano u sumnjive križance. Temeljem Bayesian testa primjese, pet (2,8 posto) životinja bilo je svrstano u križance vuka i psa, četiri od njih određena su kao unatražno križani s vukovima, dok je jedan bio unatražno križan sa psom.
Mitohondrijska DNK pokazala je da su svi križanci bili rezultat parenja vučice sa psom. Dva su muška križanca na Y-kromosomu imala haplotipove i od vukova i od pasa, dok su druga dva imala Y-kromosomske haplotipove dosad utvrđene samo kod vukova. Jedan je vuk imao pseći Y-kromosomski haplotip što je uputilo na introgresiju psećih gena.
Svi su križanci pronađeni u Dalmaciji, gdje su se vukovi nedavno proširili te gdje žive blizu ljudi, s visokom stopom smrtnosti uzrokovane od ljudi.
Te se okolnosti inače smatraju pogodujućima za nastanak križanaca vukova i pasa. Ipak, pronađena učestalost pojave križanaca bila je niska, ali i za očekivati je da će se zadržati sve dok postoje uvjeti koji pogoduju nastanku križanaca. Ekološke, sociološke te značajke hibridizacije za zaštitu i upravljanje populacijom vukova tek treba utvrditi - zaključili su stručnjaci.
Imao je pomagače?
Za pretpostaviti je da je T. P. vukove dobio kao mladunčad, nakon što su ostali bez majke, jer, osim što je dosta teško uloviti žive odrasle vukove, teško da bi se odrasle jedinke mogle prilagođavati životu u zatvorenom "kampusu" s desecima opasnih pasa.
Sve ovo upućuje na kršenje niza zakona, jer mu je mladunčad vjerojatno nabavio netko od lovaca, moguće iz susjedne BiH, gdje vuk nije tako strogo zaštićen kao u Hrvatskoj, a onda je mladunce trebalo prošvercati u Split pri čemu je opet trebao imati nečiju pomoć.