Trećinu svih smještajnih kapaciteta Županije dubrovačko neretvanske čini nekomercijalni smještaj! Tih je postelja u Županiji dvostruko više nego hotelskih! Smještaj je to u vikendicama gdje ljetuju vlasnici i obitelji, a koji nije registriran za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja za turiste, odnosno ta djelatnost nije obuhvaćena nekakvim davanjima. Zbog iznajmljivanja na crno u vikendicama prosvjeduju legalni iznajmljivači, a o ovom problemu nedavno su raspravljali članovi Strukovne grupe hotelijera ŽK Dubrovnik. I oni su zaključili kako je teško vjerovati da se ovdje radi o rodbini i prijateljima koji ljetuju te da je nužno obavijestiti nadležne institucije kako bi se što prije ustanovilo o čemu se konkretno radi.
Ogroman porast
Iznoseći podatke, predsjednica ŽK HGK Dubrovnik Nikolina Trojić rekla je kako su u analizama ustanovili kako je riječ o kupovini nekretnina mahom ili većim dijelom stranaca koji onda iznajmljuju kapacitete na crno bez ikakvih davanja. Najvećim dijelom to se događa na rubnim dijelovima županije.
Zanimljivo je za pogledati omjer u noćenjima gdje hoteli imaju 16% kreveta, a ostvaruju nepunih 40% svih noćenja, privatni smještaj 37%, a noćenja čine 42 posto, dok nekomercijalni smještaj ima 33 posto svih kreveta i prijavljenih 6% noćenja.
U Gradu Dubrovniku nekomercijalni smještaj čini 23% kreveta, a prijavljuje 2% od ukupnog broja noćenja.
Direktor županijske TZ Julijo Srgota navodi kako cijela županija ima oko 136.145 registriranih kreveta, a od toga je prema sustavu eVisitor u nekomercijalnom smještaju na kraju lipnja bilo 43.568 kreveta, što je zaista ogroman broj. - Samo Grad Dubrovnik ima 10.629 takvih kreveta. U klasteru Pelješac ima 14.148 kreveta, najviše Orebić 8771 krevet u nekomercijalnom smještaju. Klaster Korčula 7919 kreveta od čega najviše TZ Korčula 3602 kreveta u nekomercijalnom smještaju. Ti dijelovi naše Županije prednjače, a zanimljivo je da na području TZ Slivno imamo 4243 kreveta u nekomercijalnom smještaju. Najveće povećanje zadnjih godina zbilježeno je na području Vela Luke od 4,5 puta - nekad su imali 390 kreveta, a danas imaju 1715 kreveta u nekomercijalnom smještaju.
Eksplozija stranih iznajmljivača
Posljednjih godina radi toga sve češće dižu glas i strukovne grupe i hotelijera i privatnog smještaja. Na kraju to im je nelojalna konkurencija jer takav smještaj nije kategoriziran i tu ne bi trebalo biti nikakve naplate - govori Srgota koji potvrđuje kako se ovakvim poslom velikim dijelom bave stranci koji direktnim kanalima na svojim tržištima iznajmljuju svoj nekomercijalni smještaj.
- Takav smještaj u raskoraku je s podacima o broju turista s kojima raspolažemo, a općine i gradovi imaju ogromne pritiske na infrastrukturu. To su velike količine vode koje se troše, smeća koje treba odvesti iz čega se vidi nesrazmjer stvarnog i prijavljenog broja gostiju. Jedini mehanizam kontrole koji imamo je Državni inspektorat koji bi trebao na naš poticaj za nadzorom nelegalnog smještaja, a koji je mahom u nekomercijanim objektima, izaći na teren utvrditi radi li se o nelegalnom iznajmljivanju - govori Srgota koji ponavlja kako su ovo visoke brojke za mjesta gdje broj kreveta u vikendicama nadmašuje ukupan broj stanovnika pa i kreveta u komercijalnom smještaju.
Broj kreveta u nekomercijalnom smještaju dramatično se povećao zadnjih šest godina. Prema analizi smještajnih kapaciteta od 2017. do 2023. godine, ta vrsta smještaja je na razini Županije porasla za 53% ili 14.653 postelje, a na razini grada za 70% ili 4.219 postelja. Zabrinjavajuće je, ocijenili su u HGK, da ova vrsta smještaja na razini Županije ima dvostruko veći broj kreveta (42.215) nego hotelski smještaj (21.603 kreveta), dok se broj kreveta u hotelskom smještaju u šest godina smanjio za 3 posto zbog povećanja veličine soba.
- Brojke su zastrašujuće, postavlja se pitanje događa li nam se uz regularnu ekonomiju još jedna para-ekonomija za koju ne znamo ni kolika je niti što se s njom na terenu događa, a koja opterećuje i naše ukupno društvo zbog podizanja cijena nekretnina i nedostupnosti stanovanja, a lokalno opterećuje svu infrastrukturu koju mi plaćamo, dok oni koji iznajmljuju turistima smještaj na crno za tu infrastrukturu ništa ne izdvajaju - govori Predsjednica ŽK HGK Dubrovnik Nikolina Trojić.
- Paušalni porez na iznajmljivanje od početka je postavljen kao najniži porez po postelji što godišnje ne iznosi veliki novac. Pa i porez na vikendice koji maksimalno iznosi 5 eura po ‘kvadratu’ godišnje je zaista malo uspoređujući zaradu od iznajmljivanja. Ovo je bestijalno do te mjere da takvi iznajmljivači ni taj minimalni porez ne žele platiti.
Ne žele platiti ni minimum
S iznajmljivanja turistima vikendica na crno bore se i druge veće turističke zemlje, a naročito im je porastao broj od kada velike platforme kao što je Booking.com više ne traže registriranu djelatnost od iznajmljivača kao što je nekada tražio pa je tome teško ući u trag.
Mahom je riječ o strancima koji u svojim zemljama surađuju s agencijama koje im ovdje šalju goste i ako išta plaćaju, onda su to provizije i porez plaćaju u svojoj zemlji.
Ministarstvo turizma upravo nastoji na razini EU pokrenuti to pitanje kao bi se ponovno vratila obveza da se smještaj ne može registrirati na platformi ako nema rješenje o iznajmljivanju - govori Trojić.
- U Dubrovačko-neretvanskoj županiji vidljivo je kako je to veliki problem na ruralnim dijelovima županije i otocima, no slična je u situacija i u Splitsko-dalmatinskoj županiji naročito na području Makarske kao i kod nas na Pelješcu gdje veliki broj vikendica imaju građani BiH. U Istri sličan problem imaju s državljanima i vlasnicima vikendica iz Slovenije i Italije - dodaje Trojić.
Dodajmo kako je u 2023. godini prema izvješću o tržištu nekretnina u Županiji izvan grada Dubrovnika, zabilježena prodaja samo dvaju vikendica, a nije evidentiran niti jedan jedini ugovor o najmu vikendice. Najviše stanova/apartmana prodano je na području Metkovića, Ploča i Korčule, a prodano je najviše (55) kuća manjih od 100 kvadrata. Najviše građevinskog zemljišta prodano je u Orebiću i Janjini. U Orebiću je također prodano najviše šume i poljoprivrednog zemljišta.