Nakon katastrofalnog požara koji je zahvatio područje Omiša, pred vlasnicima uništenih i oštećenih objekata otvara se novo, nimalo jednostavno pitanje: tko ima pravo na naknadu štete i pod kojim uvjetima? Posebno je neizvjesna situacija onih čije kuće nisu legalizirane ili nisu upisane u zemljišne knjige.
Dok građani pokušavaju procijeniti razmjere štete i saznati mogu li računati na pomoć države, nameće se pitanje znači li neuređen pravni status nekretnine automatski i gubitak prava na naknadu.
Može li takav objekt biti prepreka za ostvarivanje državne pomoći i što građani mogu učiniti ako njihov vlasnički ili građevinski status nije uređen, pitali smo odvjetnika Antonija Volarevića.
Mogu li vlasnici kuća koje su izgorjele u požaru na području Omiša ostvariti pravo na državnu naknadu ako njihove kuće nisu legalizirane?
– Osobno smatram da vlasnici kuća koje su izgorjele u požaru na području Omiša mogu ostvariti pravo na državnu naknadu iako njihove kuće nisu legalizirane ili upisane u zemljišne knjige, no ostvarivanje prava ovisi o dokazivanju vlasništva ili zakonitog posjeda te o pravnom statusu građevine.
Je li za ostvarivanje naknade nužno da je kuća upisana u zemljišne knjige?
– Zemljišne knjige vode se kao javna isprava i predstavljaju mjerodavan izvor za pravno stanje nekretnina, no dopušteno je dokazivati da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju. Osoba koja nije upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama može dokazivati vlasništvo drugim dokazima.
Što osoba koja nije upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama može priložiti kao dokaz da je vlasnik ili zakoniti posjednik kuće?
– Za dokazivanje vlasništva ili prava korištenja u postupcima naknade štete od požara može se priložiti izvadak iz zemljišne knjige ili, primjerice, ugovor o kupoprodaji, darovanju, rješenje o nasljeđivanju i slično, kao i drugi dokumenti prikladni za dokazivanje prava vlasništva.
Može li se pravo na naknadu ostvariti ako postoji građevina, ali njezin pravni status nije uređen?
– U slučaju da kuća nije legalizirana, ili nije upisana u zemljišnu knjigu, to ne znači automatski da vlasnik nema pravo na naknadu, ali će se pravni status građevine uzeti u obzir. Ovisit će i o tome kada je nekretnina izgrađena, od čega je izgrađena i slično.
Smatram da država ne može odbiti zahtjev za naknadu isključivo zbog činjenice da objekt nije upisan u zemljišne knjige, ali od vlasnika će se očekivati dokazivanje prava vlasništva ili zakonitog posjeda. U slučaju odbijanja naknade, postoji mogućnost žalbe i pokretanja upravnog ili sudskog postupka.
Pomoć u takvim situacijama trebaju pružiti nadležna upravna tijela, što mogu biti Grad Omiš, Splitsko-dalmatinska županija ili državna tijela, ovisno o nadležnosti. Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda propisano je da oštećenik štetu prijavljuje nadležnom povjerenstvu u roku od osam dana od proglašenja nepogode, a povjerenstva unose podatke u Registar šteta. Prijava štete provodi se na propisanom, dosta jednostavnom obrascu, a prema dosadašnjoj praksi, takav obrazac sadržava i opciju da je šteta nastala i na nekretnini koja nije legalizirana ili je u postupku legalizacije.
U obrazac prijave upisuje se ukupni iznos prve procjene štete, a u daljnjoj proceduri utvrđuje se konačna procjena. Potrebni dokumenti ovise o propisima o naknadi i obnovi u svakom posebnom slučaju, a uključuju dokaz o vlasništvu, rješenje o izvedenom stanju, potvrde o oštećenju i druge relevantne isprave.
Postoji li opasnost da građani koji nisu riješili zemljišne knjige ostanu bez naknade iako desetljećima žive u tim kućama i mogu dokazati da su njihovi vlasnici?
– Postoji opasnost da vlasnici koji nisu riješili zemljišnoknjižno stanje ostanu bez naknade, no mogu podnijeti tužbu za utvrđenje prava vlasništva i dokazati svoj status. Stoga je preporuka da vlasnik izgorjele kuće, iako nije upisan u zemljišne knjige i kuća nije legalizirana, ipak podnese zahtjev za naknadu i priloži sve raspoložive dokaze o vlasništvu ili posjedu, te po potrebi pokrene postupak za utvrđenje prava.
Iz navedenog proizlazi da pravni status građevine i upis u zemljišne knjige nisu apsolutni uvjeti za ostvarivanje naknade, ali su važni za dokazivanje prava i pravnu sigurnost.
Prema Pravilniku o registru šteta od prirodnih nepogoda, procjena štete na građevinama i dalje se obavlja u kunama, i to prema formuli: Šteta = C x A x P x E, gdje je C važeća tržišna cijena nove građevine po jedinici mjere, A veličina građevine, P postotak oštećenja (0,0 do 1,0), a E koeficijent istrošenosti građevine. Alternativno, šteta se može procijeniti troškovničkom metodom, izradom troškovnika radova potrebnih za vraćanje građevine u stanje prije nepogode. Za štetu veću od 200.000 kuna potrebna je fotodokumentacija. Procjena štete na poljoprivrednom zemljištu razlikuje privremeno i trajno onesposobljeno zemljište, pri čemu se šteta za privremeno onesposobljeno zemljište računa kao troškovi potrebnih ulaganja za obnovu, a za trajno onesposobljeno zemljište kao umnožak površine, kategorije i tržišnih cijena. Procjena štete na šumskom zemljištu temelji se na površini i vrijednosti drvne mase, uz primjenu faktora oštećenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....