StoryEditorOCM
S mora i krajakupujte pametnije

Dugo nam se to događalo pred nosom, a nismo bili ni svjesni. Evo kako vam izvlače novac u dućanu! Ovo uvijek provjerite

Piše Stanislav Soldo
12. listopada 2026. - 21:45
Damjan Tadić/Cropix
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Čokolada od 75 umjesto 100 grama, jogurt od 180 umjesto 200 grama, manje tjestenine u pakiranju i sve manje kapsula deterdženta. Shrinkflacija je način na koji proizvođači smanjuju količinu proizvoda, a kupci često tek kod kuće shvate da za isti novac dobivaju manje. Istražili smo konkretne primjere iz Hrvatske i drugih europskih zemalja te izračunali koliko takve promjene mogu povećati stvarnu cijenu proizvoda.

Kupac posegne za omiljenom čokoladom, jogurtom ili pakiranjem deterdženta. Ambalaža mu je poznata, proizvod izgleda gotovo isto kao i prije, a cijena na polici nije se dramatično promijenila. Tek kada otvori pakiranje ili usporedi deklaraciju sa starom, može shvatiti da je sadržaja manje.

image
Ranko Suvar/Cropix

Na računu je možda i dalje isti iznos, ali za taj novac kupac dobiva manje proizvoda. Takva se nepoštena praksa naziva shrinkflacija, odnosno smanjivanje količine ili veličine proizvoda bez odgovarajućeg smanjenja cijene. Naziv je nastao spajanjem engleskih riječi shrink, što znači smanjiti se, i inflation, odnosno inflacija.

Riječ je o pojavi koja se posebno ističe u razdobljima kada rastu troškovi proizvodnje, sirovina, energije, prijevoza i rada. Umjesto da proizvođač poveća istaknutu cijenu, može odlučiti smanjiti količinu u pakiranju. Na taj način cijena koju kupac vidi na polici ostaje ista ili se mijenja manje nego što bi se promijenila kada bi proizvod zadržao prijašnju gramažu.

Za potrošača je rezultat jednostavan, plaća jednako ili više, a dobiva manje, o čemu nam se redovito, otkako su sve svjesniji ove pojave, žale naši čitatelji iz Dalmacije.

Čokolada, jogurt i tjestenina: primjeri koji pokazuju koliko se pakiranja mogu smanjiti.

Jogurt i čokolada

Shrinkflacija nije samo teorijski pojam, ona se konkretno može vidjeti na policama trgovačkih centara.

Uzmimo čokoladu koja je prije imala 100 grama, a sada ima 75 grama. Ako je cijena ostala jednaka, kupac za isti novac dobiva četvrtinu manje proizvoda. To je smanjenje količine od 25 posto. Ali postoji i druga strana računice. Ako čokolada i dalje stoji jednako, cijena po kilogramu povećava se za 33,3 posto. Drugim riječima, nije se promijenio samo sadržaj pakiranja, povećala se i stvarna cijena svakog grama čokolade.

Slična je računica i kod jogurta. Ako čašica sadrži 180 umjesto 200 grama, riječ je o smanjenju količine od 10 posto. Ako cijena ostane ista, kilogram jogurta zapravo plaćamo 11,1 posto skuplje.

Primjeri tako pokazuju da nije riječ samo o hrani, smanjuju se pakiranja deterdženata, parfema, sredstava za dezinfekciju i osobnu higijenu, šampona, sapuna.  

I pojava shrinkflacije nije samo u Hrvatskoj, već je zabilježena u čitavom EU-u. Nizozemska potrošačka organizacija Consumentenbond u svojem istraživanju objavila je čitav niz proizvoda kojima su se smanjila pakiranja.

Pakiranje kapsula za pranje rublja Ariel 2020. godine sadržavalo je 14 kapsula, da bi se tijekom godina smanjilo na samo 10 kapsula. Slično se dogodilo sa sredstvom za ručno pranje posuđa, koje je s 1390 mililitara spalo na 945 mililitara.

Kada se količina smanjuje malo-pomalo, promjena od nekoliko grama ili mililitara na prvi pogled djeluje beznačajno. No kada se takva promjena ponovi nekoliko puta, razlika postaje znatna.

Za kućanstvo koje redovito kupuje isti proizvod to znači da se zalihe brže troše, a kupnja mora biti češća. Ako se radi o deterdžentu, potrošač može dobiti manje pranja iz jedne kutije ili boce. Ako je riječ o siru, grickalicama ili kavi, pakiranje će se potrošiti prije nego što je očekivao.

image
Lucija Ocko/Cropix

Manja gramaža - veliko poskupljenje

Najjednostavniji način da provjerimo koliko nas smanjeno pakiranje stvarno košta jest usporedba cijene po kilogramu, litri ili komadu.

Pretpostavimo da je pakiranje proizvoda prije imalo 100 grama i stajalo jedan euro. Cijena kilograma iznosila je deset eura.

Ako se pakiranje smanji na 80 grama, a cijena ostane jedan euro, kilogram tog proizvoda sada stoji 12,50 eura. Iako se cijena pakiranja nije promijenila, cijena po kilogramu porasla je 25 posto. Ako se istodobno poveća i cijena pakiranja, učinak je još veći.

Takav je slučaj zabilježila njemačka potrošačka organizacija Verbraucherzentrale Hamburg u primjeru popularne čokolade Milka. Prema njezinim podacima iz siječnja 2026., količina čokolade smanjena je sa 100 na 90 grama, dok je cijena u istom razdoblju porasla s 1,49 na 1,99 eura. To znači da je cijena po kilogramu porasla s 14,90 na približno 22,11 eura, odnosno za oko 48,4 posto. Upravo se na tome temelji i najvažniji savjet za kupce. Cijena na polici govori koliko ćemo platiti jedno pakiranje, ali cijena po kilogramu ili litri govori koliko plaćamo sam proizvod.

Zašto proizvođači smanjuju pakiranja?

Proizvođači za smanjivanje količine najčešće navode rast troškova. Ako poskupe sirovine, energija, ambalaža, transport ili rad, poduzeće mora odlučiti kako će te troškove pokriti.

Jedna je mogućnost povećanje maloprodajne cijene. Druga je smanjenje količine proizvoda u pakiranju. Moguće je i kombinirati te dvije odluke.

S poslovne strane, manja ambalaža može biti način da se ublaži učinak skuplje proizvodnje bez velikog povećanja cijene na polici. Kupci često lakše primijete poskupljenje s dva na dva i pol eura nego promjenu pakiranja sa 100 na 90 grama.

image
Niksa Stipanicev/Cropix

U Hrvatskoj se o shrinkflaciji raspravlja već nekoliko godina.

Potrošačke udruge savjetuju kupce da prije svake kupnje pogledaju cijenu za kilogram ili litru proizvoda, a ne samo iznos koji piše uz pakiranje. Ako kupujete proizvod koji dobro poznajete, provjerite njegovu gramažu. Redizajnirana ambalaža može izgledati veće ili ostati gotovo jednaka iako sadržaj više nije isti.

Trebalo bi usporediti i različite proizvođače. Veće pakiranje nije uvijek povoljnije, a proizvod poznate marke ne mora biti jeftiniji po kilogramu od proizvoda trgovačke marke. Posebno bi trebalo biti oprezan s akcijama. Oznaka "na popustu" ne znači automatski da je proizvod povoljniji od konkurentskog. Ako je pakiranje manje, ukupna cijena može izgledati primamljivo, ali cijena po kilogramu može biti znatno viša.

Navike potrošača

Postoji nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći da na blagajni ne platite više za manju količinu.

1. Provjerite gramažu ili volumen. Podatak se obično nalazi na prednjoj ili stražnjoj strani ambalaže, uz oznaku u gramima, kilogramima, mililitrima ili litrama. Kod proizvoda koji se prodaju u komadima provjerite broj komada u pakiranju.

2. Usporedite cijenu po jedinici mjere. To je najpouzdaniji način da vidite razliku između proizvoda različitih veličina. Ako dva proizvoda imaju istu cijenu pakiranja, ali jedan sadrži manje, taj je proizvod skuplji po kilogramu ili litri.

3. Nemojte se oslanjati samo na izgled. Proizvođači mogu promijeniti oblik ambalaže, raspored grafike ili dizajn etikete. Pakiranje može djelovati jednako veliko, a sadržavati manje proizvoda.

4. Obratite pozornost na broj komada. Kod kapsula za pranje, vrećica čaja, vlažnih maramica, keksa ili čokoladica u multipakiranju količina nije uvijek iskazana samo težinom. Broj komada može biti jednako važan.

5. Usporedite cijenu s drugim proizvođačima. Ako se pakiranje omiljenog proizvoda smanjilo, moguće je da sličan proizvod drugog proizvođača nudi povoljniju cijenu po jedinici mjere. Pritom provjerite i sastav, kvalitetu te druge značajke koje su vam važne.

6. Nemojte kupovati samo zato što je proizvod na akciji. Ako ga ne trebate ili je skuplji po kilogramu od druge mogućnosti, popust ne mora značiti stvarnu uštedu.

Ponašanje trgovaca

U Hrvatskoj propisi o zaštiti potrošača uređuju označavanje proizvoda i isticanje maloprodajne cijene te cijene za jedinicu mjere. Izmjene Zakona o zaštiti potrošača objavljene u lipnju 2026. zadržavaju obvezu jasnog, vidljivog i čitljivog isticanja cijene i cijene za jedinicu mjere.

Ta je informacija važna jer kupcima omogućuje usporedbu različitih veličina pakiranja. Ako jedno pakiranje sadrži 400 grama, a drugo 500, cijena po kilogramu može pokazati koje je povoljnije.

Shrinkflacija sama po sebi nije automatski dokaz nezakonite prakse. Ključno je jesu li informacije o proizvodu točne i jesu li kupci dovedeni u zabludu. Ako je količina jasno navedena, ali kupac nije primijetio da se promijenila, to nije samo po sebi isto što i lažno označavanje proizvoda.

Shrinkflacija je posebno nezgodna zato što se ne mora odmah vidjeti na računu. Kupac može imati osjećaj da cijene nisu porasle iako se količina proizvoda smanjila. Kada se takve promjene ponavljaju kod više artikala, njihov se učinak može zbrojiti kroz redovitu tjednu ili mjesečnu kupnju.

Kućanstvo na gubitku

Zamislimo kućanstvo koje često kupuje čokoladu, jogurt, tjesteninu, sir, kavu i deterdžent. Ako se količina nekoliko tih proizvoda smanji, obitelj će ih potrošiti brže ili će morati kupovati češće. Ako cijena pritom ostane ista, trošak za hranu raste.

Smanjivanje gramaže proizvoda uz zadržavanje iste cijene pokazuje da poskupljenje ne mora uvijek biti vidljivo na prvi pogled. Iako kupci na policama i dalje vide istu cijenu, za svoj novac dobivaju manje proizvoda, zbog čega zapravo plaćaju više za istu količinu. Takve promjene posebno utječu na kućni budžet jer se odnose na svakodnevne proizvode koje građani redovito kupuju. Najveće povećanje cijene po kilogramu u promatranim primjerima iznosi 50 posto, što pokazuje koliko smanjenje pakiranja može utjecati na stvarni trošak kupnje.

Zbog toga je važno da potrošači ne obraćaju pozornost samo na istaknutu cijenu proizvoda, nego i na njegovu gramažu te cijenu po kilogramu ili litri. Na taj način mogu lakše usporediti proizvode, donositi informiranije odluke i bolje upravljati svojim troškovima. U konačnici, transparentno označavanje količine i cijene ključno je kako bi kupci mogli jasno razumjeti koliko zaista plaćaju za ono što kupuju.

image
Damjan Tadic/Cropix

Cedevita, oslić, bakalar...

Pakiranje Cedevite koje je prije sadržavalo kilogram sada ima 900 grama. Ako cijena ostane ista, kupac plaća 11,1 posto više za istu količinu proizvoda. Slično je i sa šamponom Keune, čije se pakiranje smanjilo s 250 na 200 mililitara, zbog čega cijena po litri raste za 25 posto.

Najveće smanjenje količine zabilježeno je kod smrznutog bakalara i šumskog voća marke Ledo. Bakalar se prodaje u pakiranju od 400 umjesto 600 grama, dok se šumsko voće smanjilo s 450 na 300 grama. Ako cijena pakiranja nije promijenjena, cijena po kilogramu u oba slučaja raste za 50 posto.

Manja pakiranja imaju i drugi proizvodi. Količina smrznutog oslića smanjena je s 500 na 400 grama, a mješavine povrća i špinata s 450 na 400 grama. Čokolada se smanjila sa 100 na 75 grama, jogurt s 200 na 180 grama, a tjestenina s 500 na 400 grama. U tom slučaju čokolada je poskupjela 33,3 posto, a tjestenina za 25 posto.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. listopad 2026 21:45