U okviru projekta “EU smo mi” koji provodi Hanza Media, dr.sc. Marin Kukoč u utorak je održao predavanje studentima Veleučilišta Aspira u Splitu o mogućnostima ulaganja iz fondova Europske unije, s naglaskom na EU potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju. Sve to, od ideje do realizacije, pokazao je na primjeru projekta ekološkog vočnjaka Terra Marascae u Katunima u općini Šestanovac, sufinanciranog europskim sredstvima.
Nakon dugogodišnjeg rada u Ministarstvu poljoprivrede, vezanog uz EU programe, dr.sc. Marin Kukoč, dipl. ing. agr. osnovao je 2018. "Spartium Consulting" i bavi se savjetovanjem iz područja ruralnog razvoja u Hrvatskoj, a radi i u zemljama regije kao konzultant u pripremi administracije za provedbu mjera IPARD II programa. Ujedno je i ovlašteni agronom pri Hrvatskoj agronomskoj komori.
Tijekom svoje profesionalne karijere održao je brojne edukacije korisnicima mjera EU programa ruralnog razvoja i njihovim konzultantima. Autor je i brojnih stručnih članaka na temu ruralnog razvoja koje redovito objavljuje u specijaliziranim časopisima namijenjenim poljoprivrednicima.
Dodajmo kako je doktorirao na temi evaluacije utjecaja pretpristupnih programa na poslovanje korisnika, a u svom doktoratu detaljnije je istraživao utjecaj primljenih potpora na zaposlenost, produktivnost i izloženost financijskoj (ne)stabilnosti kod korisnika iz kategorije trgovačkih društava. Istraživanje je pokazalo kako su programi imali pozitivan učinak na zaposlenost i produktivnost, dok utjecaj na izloženost financijskoj nestabilnosti nije dokazan. To je posebno značajno znamo li kako se IPARD program provodio u vrijeme najveće ekonomske krize.
Kad je riječ o EU potporama u pretpristupnom razdoblju, kroz program SAPARD od 2006. do 2009. financirano je 37 projekata s 16 milijuna eura, što čini 48,8 posto iskorištenih sredstava dok je kroz program IPARD od 2009. do 2013. financirano 720 projekata, a 148 milijuna eura europskih sredstava je 60,45 posto ukupnog iznosa koji je bio na raspolaganju.
Uz te podatke, dr. Kukoč je naveo i podatke vezane za Program ruralnog razvoja 2014.-2022., prema stanju na dan 30. travnja 2023. godine. Na raspolaganju je blizu 3,3 milijarde eura, ugovoreno projekata u vrijednosti 2,9 milijardi eura, a plaćeno gotovo 2,5 mlrd eura. Kazao je i kako sve ugovoreno do kraja 2022. mora biti realizirano do kraja 2025. prema pravilu N+3.
Također, kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. na raspolaganju je 3,75 mlrd eura, od čega 1,81 mlrd eura za intervencije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, te iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi 1,873 mlrd eura za izravna plaćanja i 62,5 milijuna eura za sektorske intervencije.
- Projekt Terra Marascae prvi je projekt u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji je odobren na IPARD natječaju s prihvatljivih oko 1.070.000 kuna. Denis Rubić je podigao nasad višnje maraske na teškom, izrazito kamenom terenu. Mnogi su ga odgovarali od toga, ali Denis je imao viziju. Trebala je doza hrabrosti pretvoriti krš u uzgojenu površinu – kazao je dr. Marin Kukoč.
- U prvom EU natječaju kultivirao je 9,5 hektara od ukupno 100 ha uzetih u koncesiju s 5000 komada višanja, poslije je to nastavio financiranjem kroz Program ruralnog razvoja i druge oblike financiranja šireći kultiviranu površinu i broj stabala. Danas ima nasade na oko 60 ha površine – informirao je nadalje prezentirajući projekt Terra Marascae tvrtke Dalmaconsult u vlasništvu Denisa Rubića.
Rubić je na drugom EU natječaju na koji se prijavio, a prvom u Programu ruralnog razvoja od 2015. do 2019. zasadio uz pomoć EU novca još 2000 sadnica višnje maraske, 1000 trešanja, 1000 badema i 15.000 lavande, uz nabavu poljoprivredne mehanizacije, itd. Nadalje, je prijavom svog trećeg EU projekta za nepoljoprivredne djelatnosti osigurao sredstva za ulaganja u prikolicu za prodaju i promociju proizvoda, kupnju kombija za prijevoz prikolice, računalnu opremu, te izradu mrežne stranice u svrhu informiranja i promidžbe djelatnosti povezane s projektom.
- Denis Rubić svoju je viziju pretvorio u stvarnost. Na kršu je podigao ekološki voćnjak višnje maraske, autohtone sorte čiji uzgoj u Dalmaciji ima tradiciju dužu od 500 godina, od davnine prepoznatu kao “hrana i lijek” - zaključio je Marin Kukoč pozivajući studente u posjet projektu na terenu. O tome u nastavku ove priče.
