Svečano euharistijsko slavlje prigodom preuzimanja službe splitsko-makarskoga nadbiskupa mons. Zdenka Križića održat će se na blagdan apostola Šimuna i Jude Tadeja, u subotu, 28. listopada 2023., s početkom u 11 sati, u novoj crkvi Svete obitelji u Prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu, objavljeno je iz Tiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije.
Novoimenovani splitsko-makarski nadbiskup i metropolit mons. Zdenko Križić došao je u srijedu, 20. rujna, u prvi posjet nakon objave imenovanja Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu. Dočekao ga je apostolski upravitelj, nadbiskup Želimir Puljić. Nakon susreta i razgovora s mons. Puljićem, nadbiskup Križić obišao je urede Nadbiskupskog ordinarijata i pozdravio djelatnike.
Dogovoreni detalji
Nakon obilaska ureda Ordinarijata uslijedio je radni sastanak na kojem su uz nadbiskupa Križića i nadbiskupa Puljića sudjelovali delegat s ovlastima generalnoga vikara don Franjo-Frankopan Velić, biskupski delegat za pastoral mons. Nediljko Ante Ančić i ekonom don Mijo Šurlin. Dogovoreni su organizacijski detalji u svezi primopredaje i preuzimanja službe novoga nadbiskupa. Nakon sastanka uslijedio je ručak na kojem im se pridružio nadbiskup u miru mons. Marin Barišić.
Nadbiskup Križić dolazi na kormilo splitske Crkve kao svojevrsno iznenađenje jer, kako je i sam rekao u prvoj izjavi nakon što je imenovanje obznanjeno, “u poslušnosti sam prihvatio ovo imenovanje koje je i mene iznenadilo, prije svega zbog moje dobi, a poodmakla dob je redovito povezana s oslabljenim snagama i načetim zdravljem”. S obzirom na svojih 70 godina života, za očekivati je ako ga zdravlje bude služilo, da mons. Križić sljedećih pet godina bude na katedri svetog Dujma kao njegov 110. nasljednik. Naime, prema crkvenom Zakoniku, s navršenom kanonskom dobi od 75 godina biskup ordinarij je dužan svoj mandat staviti na raspolaganje papi koji onda odlučuje o njegovu umirovljenju.
Pomoćni biskupi
Ima jedan biskup u Crkvi u Hrvata, prvi požeški Antun Škvorčević, čiju ostavku papa Frane već godinu i pol dana nije stavio na dnevni red za rješavanje. Naime, Škvorčević je još lani u svibnju napunio 75 godina, a još nije dobio nasljednika na biskupskoj stolici. Inače, njega je na blagdan slavenskih apostola svetih Ćirila i Metoda, 5. srpnja 1997., papa Ivan Pavao II. apostolskim pismom “Ad unum corpus” imenovao prvim biskupom novoutemeljene Požeške biskupije. Na svečanosti uspostave biskupije, 27. rujna 1997., zaređen je za biskupa.
Moguće je da nije lako naći zamjenu za jednog dugogodišnjeg pastira s mnogim talentima i zaslugama te s pastirskom otvorenošću prema svima, pa i prema ženama, za čiju se jaču ulogu u Crkvi zalaže i Sinoda o sinodalnosti koja za nekoliko dana počinje u Rimu. Moguće je da papa Frane želi da Škvorčević, koji će ovih dana navršiti 26 godina stolovanja u Požegi, a među inim je predsjednik Biskupske komisije HBK za ekumenizam, ostane i dalje na toj funkciji jer se i sam rimski biskup jako trudi oko dobrih odnosa s pravoslavcima, među inim i sa SPC-om, a biskup Antun s mnogim srpskim episkopima održava dobre relacije. No pitanje je koliko je u ovom pontifikatu uspješno ekumensko nastojanje kad se s jedne strane favorizira Ruska pravoslavna crkva nauštrb Pravoslavne i Grkokatoličke crkve u Ukrajini.
Da se mene pita, rješenje novog pastira u Požeškoj biskupiji ne bi trebao biti neki veliki problem. U zagrebačkoj nadbiskupiji dva su pomoćna biskupa iz mandata kardinala Josipa Bozanića. Jedan je biskup Mijo Gorski, a drugi je mons. Ivan Šaško. Jedan od njih dvojice mogao bi biti biskup u Požegi, a drugi, na primjer, u Gospiću, odakle u Split ide biskup Križić. Kad je za novoga zagrebačkog nadbiskupa ustoličen mons. Dražen Kutleša, onda je bilo jasno da Šaško i Gorski ili ostaju do kraja mandata pomoćni ili će se za njih potražiti neke druge biskupske stolice, jer je za očekivati da i mons. Kutleša na mjestima svojih pomoćnika, prvih suradnika, ima ljude po vlastitu izboru.
Svakako, nadbiskup Križić u Splitu bi trebao ponajviše pažnje posvetiti odgoju novih svećeničkih kandidata.
Od ove godine, na primjer, malo Sjemenište nema đaka, pitomaca, već će se za zainteresirane mladiće organizirati povremeno vikend-sastanci u vidu duhovnih obnova.
Nedostaju tri dekana
Tijekom nedavnih imenovanja, njegov prethodnik je na nove službe u Bogosloviji postavio mlađe svećenike – svi su domaći, a ne kao oni u prethodnom mandatu – obojica su zvanja ostvarili u kasnijim zrelim godinama, don Vedran Torić kao rektor i don Danko Kovačević kao vicerektor, i to su zacijelo dobra rješenja kojima je pridružen kao duhovnik bogoslova iskusni pastoralac mons. Jure Vrdoljak. Nadbiskup Križić je u svojoj karmelićanskoj provinciji prije nego što je postao biskup obnašao i odgojiteljske službe, ima iskustva i za očekivati je da će i on znati naći pravu mjeru u ovoj važnoj zadaći.
Međutim, nisu baš sva ovoljetna imenovanja do kraja dobro ostvarena. U župe Makarsku i Trilj, primjerice, postavljeni su dojučerašnji kapelani, premladi svećenici koji nisu istodobno imenovani dekanima, iako je i jedno i drugo mjesto to po tradiciji. Makarska je, štoviše, drugi grad po važnosti u nadbiskupiji čije je ime i u nazivu dijaceze. Nezgodno je veliku dužnost i odgovornost stavljati na pleća svećenika koji nisu imali župničkog iskustva i onda makarski i cetinski dekanat ostaviti bez dekana. Isto tako, nije imenovan ni poljički dekan. Pa ipak, župe su u nadbiskupiji aktivne i sve pokrivene župnicima.
Potpredsjednik HBK?!
Sve u svemu, biskup Križić dolazi u živu Crkvu, koja je po značenju i utjecaju druga u Crkvi u Hrvata, a povijesno prva jer je splitski nadbiskup odvajkada nosio naslov Primas Dalmatiae totiusque Croatiae, primas Dalmacije i cijele Hrvatske. Splitsko-makarska nadbiskupija ima puno Gospinih svetišta, mnogi vjernici u njih hodočaste, veliki je broj različitih molitvenih zajednica, tu je i Katolički bogoslovni fakultet. Možda mons. Zdenko postane i budući potpredsjednik HBK-a jer je bivši zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić sad u mirovini, no ne bih se iznenadio ako na tu funkciju bude izabran riječki nadbiskup Mate Uzinić. Nadbiskup Križić je u svakom slučaju prijelazno rješenje, dok za koju godinu ne stasaju još neke mlađe biskupske snage.