Sukob oko divljih svinja prerasta u ozbiljno pitanje odgovornosti, zaštite imovine i opstanka hrvatske poljoprivrede. Dok divljač uništava usjeve i nasade, poljoprivrednici zbrajaju gubitke, a najnoviji potez Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dodatno je zaoštrio nezadovoljstvo.
Ministarstvo je 9. listopada ove godine Hrvatskom saboru uputilo konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o lovstvu, ne prihvativši nijedan prijedlog Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) usmjeren na učinkovitiju zaštitu poljoprivrednika od šteta koje uzrokuje divljač.
Istodobno, konačni prijedlog predviđa prednost domicilnim lovačkim udrugama pri ostvarivanju prava korištenja lovišta. Takav pristup otvara neugodno pitanje: jesu li interesi onih koji koriste lovišta dobili prednost pred interesima onih koji na svojoj zemlji proizvode hranu?
Dok se na jednoj strani uređuju prava korištenja lovišta, na drugoj poljoprivrednici gledaju uništene oranice, oštećene nasade i sve tanji račun na kraju proizvodne sezone. I nije riječ samo o nekoliko preoranih redova kukuruza ili oštećenom povrću. Riječ je o uloženom novcu, mjesecima rada, egzistenciji obitelji i budućnosti domaće proizvodnje hrane.
Predsjednik HPK-a Željko Mihelić upozorava na dodatni problem: poljoprivrednici bi, uz izravnu štetu, mogli snositi i nerazmjeran teret dokazivanja da su poduzeli sve propisane mjere zaštite.
"Poljoprivrednici ne određuju brojnost divljači niti upravljaju lovištima, ali snose posljedice šteta na svojim površinama", poručuju iz HPK-a, ističući da odgovornost i troškovi zaštite ne smiju pasti prvenstveno na leđa onih koji proizvode hranu.
Važno je naglasiti: ovo ne bi smio biti rat poljoprivrednika protiv lovaca. I lovci i poljoprivrednici djeluju unutar sustava čija pravila određuje zakonodavac. Pravo pitanje jest tko upravlja brojnošću divljači, tko snosi odgovornost za nastalu štetu i zašto oni koji trpe gubitke nemaju, prema ocjeni HPK-a, odgovarajuću i učinkovitu zaštitu.
HPK je osnovao stručnu radnu skupinu i pripremio konkretne prijedloge za pravedniju naknadu šteta, jasnije definiranje odgovornosti i bolju zaštitu poljoprivredne proizvodnje. Međutim, nijedan od tih prijedloga nije prihvaćen u konačnom prijedlogu Zakona.
Komora upozorava i na štete nastale naletom vozila na divljač, tražeći jasniju raspodjelu odgovornosti i djelotvorniju zaštitu prava oštećenih građana.
Što poljoprivrednici traže ?
Zahtjevi HPK-a usmjereni su na četiri ključne promjene:
– Jasno definiranje odgovornosti za štete od divljači.
– Pravedniju raspodjelu obveza i troškova zaštite.
– Uvjetovanje naknade štete razmjernim i ostvarivim obvezama, bez nepotrebnih prepreka za oštećene.
– Učinkovitu zaštitu poljoprivredne proizvodnje i privatne imovine.
To nisu povlastice. To su zahtjevi za sustav u kojemu poljoprivrednik neće biti ostavljen sam pred uništenim usjevima, gomilom računa i dugotrajnim dokazivanjem vlastite štete.
Jer kako možemo govoriti o prehrambenoj sigurnosti, povećanju domaće proizvodnje i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede ako istodobno zanemarujemo probleme ljudi koji tu hranu proizvode?
Divlje svinje ne poznaju granice parcela, ali zakon mora jasno odrediti granice odgovornosti.
Ako se od poljoprivrednika očekuje da proizvode više, ulažu više i budu konkurentniji, onda im se mora osigurati i stvarna zaštita njihova rada i imovine.
Sada je na Hrvatskom saboru da ozbiljno razmotri sporne odredbe i čuje glas onih koji svakodnevno žive od zemlje.
Jer kad divljač uništi urod, šteta je stvarna. Kad izostane pravedna naknada, posljedice su još veće. A kada sustav ne štiti proizvođača hrane, pitanje više nije samo tko je odgovoran za divlje svinje – nego tko štiti hrvatskog poljoprivrednika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....