StoryEditorOCM
S mora i krajaNIČIM IZAZVAN

Direktor turističke agencije priznao da je ponton u Komolcu njihov, te optužio Dubrovački da stvara atmosferu linča!

Piše Anton Hauswitschka
5. srpnja 2024. - 07:30
Pontonska brodica i katamaran agencije Huck Finn Adventure Travel na operativnoj obali u Komolcu na kojoj je zadržavanje dozvoljeno maksimalno 15 minutaAhmet Kalajdžić/

Nakon što je Dubrovački vjesnik objavio tekst o pontonu koji se ‘preko noći’ pojavio uz otočić Blato u Komolcu u vlasništvu Župe Velike Gospe o čemu su iz Mjesnog odbora upoznali nadležnu Lučku kapetaniju, na našu redakciju već sedam dana direktor turističke agencije Huck Finn Adventure, Željko Kelemen radi konstantan pritisak. Iako se u tom tekstu ne spominje ni on, niti njegova agencija, koja iznajmljuje katamaran za krstarenja po Elafitima, Mljetu i Pelješcu kao i druga plovila.

Podsjetimo, ‘čudni‘ ponton još polovicom lipnja prijavili su Šipanci, tvrdeći da je ilegalan i da ugrožava plovidbu. Naša novinarka Maja Rilović Koprivec tada je uspjela doći do informacije da je ponoton u vlasništvu tvrtke Huck Finn Adventure iz koje joj je direktor Kelemen pojasnio kako je riječ o ‘nadgradnja koju smo montirali u Luci Šipanskoj (pergola), služi za postavljanje fotonaponskih panela za punjenje akumulatorskih baterija za potrebe projekta istraživanja i razvoja MODIN‘. U slučaju pontona u Komolcu, inicijale ‘Ž.K.‘ u izjavi spomenuo je tek rožatski župnik fra Tomislav Hrstić. - Za ponton nismo dali dozvolu, a poduzetnik Ž.K. iz Zagreba samoinicijativno je i ‘na divlje’ postavio ponton te sam ga kontaktirao. Obećao mi je da će to riješiti do kraja tjedna i sve ukloniti – kazao je među ostalim župnik našem novinaru. Kao i tada, tako i sada, mi ne tvrdimo da prema riječima župnika, ilegalni ponoton pripada njemu ili njegovoj agenciji, niti da su vezani za bilo što iz tog teksta, no očito se Željko Kelemen prepoznao te na adresu našeg glavnog urednika poslao više mailova u kojima proziva Dubrovački vjesnik da je tim tekstom u Komolcu stvorio atmosferu linča!

image

Ilegalni ponton uz otočić Blato u Komolcu

Ahmet Kalajdžić/

Zagrepčanin bez dozvole izgradio ponton za svoj katamaran na crkvenom otočiću Blato pred Komolcem!

- Krajem svibnja poduzeće Huck Finn Adventure Travel dopremilo je u Ston tri ploveće platforme-brodice kupljene za projekt istraživanja i razvoja mobilne infrastrukture za razvoj turizma u turistički slabije razvijenim krajevima - MODIN. Brodice su na putu za Dubrovnik odnosno Komolac dotegljene u Luku Šipansku gdje se čekalo da stane jugo kako bi nastavile put. Tu su se neki lokalni duhovi uzbudili pa me slijedom prijave predsjednika mjesnog odbora negdje oko desetog lipnja nazvala vaša kolegica Maja Koprivec, saznala o čemu se radi i napisala vrlo korektan i informativan članak. Par dana kasnije dvije platforme stigle su u Komolac gdje su isto tako pobudile pažnju, pa je slijedom prijave vaš novinar Ahmet Kalajdžic napisao poveći članak prepun dezinformacija, nagađanja i rekla-kazala teorija. Za razliku od kolegice Maje Koprivec nije se potrudio nazvati i točno informirati. Takvo novinarstvo je neprofesionalno i štetno, podgrijava atmosferu linča, pa smo da sada imali od anonimnih prijetnji od prijetnji smrću, do opasnog rezanja konopa kojima su plovila bila vezana. Najstrašiji je bio pokušaj usmrćivanja jednog od tri psića - maskote Huck Finna. Udarac štapom po glavi je jedva preživjela. Bojim se da običan demanti neće popraviti nastalu štetu pa vas molim da predložite napis ili više njih koji bi educirali javnost i time pridonijeli a ne štetili općem dobru i javnom interesu. To je i interes i misija Hanza medije, zar ne?- ističe Kelemen u prvom reagiranju, a nakon odgovora da se tekst bavi ilegalnin sidrenjem pontonskih sekcija te da ga u njemu ne spominjemo, kao ni njegovu agenciju, poručuje kako se ‘boji da se nismo razumijeli‘.- Naš i vaš problem nisu pravila vezanja baraki, jahti i pontona u Rijeci Dubrovačkoj vec atmosfera linča koju je stvorio neprofesionalno napisan i objavljen članak. Prepun je dezinformacija tako da ne čudi sto smo od dobronamjernih doznali da se noćas opet sprema akcija - rezanje konopa nakon koje će se ponton bez kontrole spustiti niz Omblu dok ne napravi štetu na nekoj od skupih jahti u marini.

image

Ilegalni ponton uz otočić Blato u Komolcu

Ahmet Kalajdžić/

Za razliku od tvrdnji u članku Zagrepčanin nije sagradio ponton na otoku, nema svoj katamaran koji bi tu vezao, crkva nije vlasnik 1/1 otoka vec zemlje na otoku, obale otoka Blato, rijeke Omble i zaljeva su pomorsko dobro i sva plovila koja su tu vezana, vezana su uz pomorsko dobro. Vrlo vjerojatno su svi vezovi osim ACI marine građeni bez dozvola, a pravo koristenja veza je Običajno pravo i aktualan problem je što mnogi svojataju pomorsko dobro i sve vise iznajmljuju i naplaćuju vezove. To vam je kao kad u ulici u kojoj živite vi i susjedi koristite javnu povrsinu za besplatno parkiranje vozila. U redu je da svatko parkira ispred svoje kuće ali nitko nema pravo naplatiti parkiranje trećim osobama. Ali zato može skuplje iznajmiti apartman ako nudi ‘Free parking‘ - pojašnjava nam Klemen te nastavlja: Župnik zna da su pontoni bili vezani privremeno i to je odobrio, zna da je jedan odvezen i da će uskoro biti odvezen i drugi ali oni koji su čitali članak to ne znaju. Bijedni su i napravit će štetu - osim, možda, ako se Dubrovački vjesnik ne ispriča čitateljima i objavi istinite činjenice. Kako se stvari razvijaju, slijedeća priča na tu temu će biti objavljena u Crnoj kronici – poručuje direktor Huck Finn Adventure Travela, a nama ostaje nepoznato je li pri tom mislio da će u priči za Crnu kroniku žrtva biti on, njihovi psi maskote, pontoni ili možda novinari Dubrovačkog vjesnika.

Mještani Luke Šipanske šokirani neobičnim pontonom usred uvale zovu Kapetaniju na intervenciju. Riječ je o inovaciji, budućnosti plovidbe, evo o čemu se radi

Potom, u slijedećem mailu pojašnjava kako je jedan od “starih” pontona posuđen je od prijatelja iz Polača i sada je u Luci Šipanskoj, a od sinoć na putu vlasniku na Mljet. - Na slici su dva “stara” pontona nakon što su konopi prerezani pa su opasno plutali Omblom. Drugi stari je naš, privremano još uvijek vezan uz otok na Ombli, i njega cemo prodati. Dobiti dozvolu za vez pontona je vrlo tesko, stoga smo nabavili i puno skuplje platili brodice koje je jednostavnije registrirati i vezati, a liče na ponton - što mnoge zbunjuje. Novi navodni “pontoni” su brodice-platforme s pergolama na koje se trebaju montirati solarne ploče na mjestu na kojem su više godina bili vezani “stari”. Jedan od ciljeva projekta je ustvrditi koliko se elekticne energije moze dobiti iz fotonaponskih “pergola” i vjetroturbina i koliko je realno da male ribarske i rekreativne brodice prijeđu na elektro pogon. Kao što praznu bocu plina zamijenimo za punu, tako se i prazna baterija za pogon električnog vanbrodskog motora moze zamijeniti za punu.Kad bi ljudi shvatili da jeftinija energija znači jeftiniju ribu, možda ne bi na prečac donosili pogrešne zaključke i odluke – otkriva nama do sada nepoznato Kelemen te nas pita jesmo li znali da je EU nudila do tri milijuna eura, bespovratno, jadranskoj Hrvatskoj za razvoj “pametnih” plovila? - Nadam se da nove platforme u Komolcu nece do sutra mistetozno izgorjeti – zaključuje posljednji dopis Dubrovačkom vjesniku Željko Kelemen.

image

Pontonska brodica u Luci Šipanskoj

A nakon što nam je otkrio da je po svemu sudeći on vlasnik spornog pontona, po uzusima novinarske praske, željeli smo čuti i drugu stranu, te mu poslali pitanja. Imali li i tko je njegovoj agenciji izdao dozvole za sidrenje i vezivanje pontona, u akvatoriju rijeke Omble, koje su registarske oznake ‘pontona – brodica‘, te obzirom da ističe kako je riječ projektu plutajućih solarnih elektrana za turistički nerazvijena područja Hrvatske koji se financira sredstvima EU preko Ministarstva turizma i sporta RH. da nam dade uvid u ugovor, cilj projekta, iznos kojim se sufinancira, vrijeme trajanja, odnosno rokove i druge pojedinosti. Najviše nas je zanimalo da nam pojasni zbog čega smatra da je dubrovački akvatorij turistički nerazvijen? Također, pitali smo ga je li istina da osim katamarana i drugih plovila, iznajmljuje i navedene pontone – brodice - elektrane u turističke svrhe što se može shvatiti iz videa LIfe on Huck Finn Raft koji nam je sam poslao, a koji je snimljen 16. lipnja ove godine u akvatoriju Komolca. Umjesto odgovora dobili smo preslike računa za izgradnju triju pontosnkih brodica koje su ga stajale nešto manje od 40.000 eura te Potvrdu o gradnji brodice za gospdarske ili javne namjene Hrvatskog registra brodova. No novinari, ko‘ novinari. Kako njihovoj znatiželji nema kraja, odgovore smo potražili na drugim mjestima.

image

Preslik računa za izgradnju triju pontosnkih brodica koje su stajale nešto manje od 40.000 eura

Huck Finn Adventure Travel D/
image

Potvrdu o gradnji brodice za gospdarske ili javne namjene Hrvatskog registra brodova

Huck Finn Adventure Travel D/
image

Potvrda o gradnji brodice za gospdarske ili javne namjene Hrvatskog registra brodova

Huck Finn Adventure Travel D/
image

Potvrdu o gradnji brodice za gospdarske ili javne namjene Hrvatskog registra brodova

Huck Finn Adventure Travel D/
image

Potvrdu o gradnji brodice za gospdarske ili javne namjene Hrvatskog registra brodova

Huck Finn Adventure Travel D/

Prvo smo od Ministarstva turizma i sporta zatražili da nam daju pojedinosti o prijektu MODIN. - Projekt MODIN – Istraživanje i razvoj mobilne i digitalne infrastrukture u cilju razvoja održivog turizma u slabije razvijenim turističkim područjima, prijavitelja HUCK FINN ADVENTURE TRAVEL d.o.o. turistička agencija za trgovinu i turizam financiran je sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Svrha je provesti istraživanje i razvoj mobilne i digitalne infrastrukture za turističku djelatnost prijavitelja i njegovih partnera. Očekivani rezultati su prelazak na obnovljive izvore energije, razvoj digitalnih rješenja - aplikacija i evoluiranje načina poslovanja kroz formiranje inovativnog i održivog turističkog proizvoda u turistički slabije razvijenim područjima. Provedba projekta bi se odvijala u istraživačkoj i razvojnoj fazi do ožujka 2025. Ukupni troškovi projekta su 744.537 eura, a sa 530.965 eura sufinancira ga Ministarstvo turizma- odgovaraju nam iz tog ministarstva. Od Lučke kapetanije Dubrovnik pak odgovaraju kako nisu dozvolili postavljanje nikakvog pontona u predmetnom području niti je to u njezinoj ovlasti. - Za to je potreba koncesija jedinice područne (regionale) samouprave,a kako se radi o zaštićenom dijelu prirode i tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode i okoliša daje posebne uvjete. Po saznajima ove kapetanije na području županije Dubrovačko-neretvanske sukladno odredbama novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama trenutno još nije izdana niti jedna koncesija za postavljanje i korištenje privremenog pontonskog privezišta – odgovaraju nam iz Lučke kapetanije dodajući kako navedene pontonske brodice imaju uredne Potvrde od gradnji, a da bi se koristile u ograničenoj plovidbi obvezno je obavljanje tehničkog pregleda i u konačnici ishođenje Upisnog lista nakon provedenog upisa u nadležnoj kapetaniji što je vlasnik brodica obavezan provesti.

image

Miho Baće

Božo Radić/cropix/

Kazneno djelo?

U ovom slučaju tražili smo i pravno mišljenje, pa smo konzultirali doktora pranih znanosti Miha Baću kojem smo pokazali fotografije pontona u Komolcu. - Iz priloženih fotografija lokacije razvidno je da se radi o postavljanju pontonske sekcije na morskom prostoru uz morsku obalu. Postavljanje pontonske sekcije uz morsku obalu, odnosno na pomorskom dobru bez zakonski propisanih dozvola i suglasnosti predstavlja protupravni angažman počinitelja. Kaznenopravni aspekt protupravnog postupanja ogleda se u činjenici ispunjenja okolnosti opisnih u članku 212. Kaznenog zakona koji zabranjuje građenje bez dozvola na prostoru od posebnog interesa za državu što lokacija na kojoj je smješten ponton svakako jest. Budući se radi o nezakonitom postupanju koje predstavlja uništavanje obale i pomorskog dobra, dakle područja od posebne zaštite i interesa Republike Hrvatske, nadležna Lučka kapetanja ima ovlasti predložiti provođenje inspekcijskog nadzora i uklanjanje pontona, a sve sukladno članku 15. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Dodatni, upravnopravni aspekt za postupanje ogleda se u činjenici da novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ustanovio institut pomorskog redara koji po svojim ovlastima ali i obvezi trajnog nadzora i zaštite pomorskog dobra mora nadzirati pomorsko dobro na svom području radi utvrđenja nezakonitoga građenja ili drugog oštećenja pomorskog dobra. Štoviše, obveza je u konkretnom slučaju, a sve temeljem novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama grada Dubrovnika putem pomorskih redara obilaziti pomorsko dobro jednom mjesečno da bi se utvrdila eventualne nezakonitosti, što u konkretnom slučaju svakako jest i prijaviti nadležnim službama određenim Zakonom na daljnje postupanje – pojašnjava nam dr.sc. Miho Baće.

 

Kapetanija o pontonima, ilegalnim vezovima i naplaćivanju

Lučka kapetanija Dubrovnik nije dozvolila postavljanje nikakvog pontona u predmetnom području niti je to u njezinoj ovlasti, odgovaraju nam na pitanje o spornom pontonu te pojašnjavaju:  - Pontoni kao dijelovi privezišta sukladno odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br.83/23) predstavljaju  izdvojeni i samostalni infrastrukturni objekt duljine najviše do 50 metara s pripadajućim sidrenim sustavom koji obuhvaća i dio morskog akvatorija, služi za privez brodica i jahti,  izvan lučkog područja, a gospodarski se koristi na temelju koncesije sukladno odredbama istog Zakona, te pored uvjeta određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja u kojim je izričito navedeno da se radi o zahvatima u prostoru koji se ne smatraju građenjem,a za koji se izdaje lokacijska dozvola,te ukoliku su takvi zahvati sukladno dokumentima prostornoga uređenja od lokalnog i županijskog značaja, mjesno nadležna lučka kapetanija i mjesno nadležno upravno tijelo utvrđuju posebne uvjete odnosno sudjeluju u radnjama i postupcima na način utvrđen propisom kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je propisano da se za privezišta planirana prostornim planom može dati koncesija od strane davatelja koncesije jedinice područne (regionale) samouprave,a  ako se radi o  zaštićenom dijelu prirode (kao što je slučaj Rijeke dubrovačke koje predstavlja značajni krajobraz s izraženim prirodnim,kulturnim i povijesnim vrijednostima koje se čuva,održava i razvija u skladu s prirodnim i kulturnim resursima tog područja), uz navedena tijela, tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode i okoliša daje posebne uvjete u postupku donošenja obavijesti o namjeri davanja koncesije u zaštićenom dijelu prirode.

U pogledu izdavanja koncesije, sukladno odredbama novog Zakona, potrebno je napomenuti da se može na zahtjev dati iznimno (pored ostalih zakonom taksativno navedenih slučajeva) koncesija i za  privremeno pontonsko privezište koje je infrastrukturno povezano sa samo jednim ugostiteljskim objektom do kojeg pristup nije moguć na drugi način osim morskim putem ili cestovnim putem nije moguća opskrba objekta niti pristup gostiju ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da se ugostiteljska djelatnost obavlja iz ugostiteljskog objekta razvrstanog kao restoran ili konoba sukladno posebnom propisu,

2. da je ugostiteljski objekt smješten uz pomorsko dobro

3. da pristup gostiju ugostiteljskom objektu nije moguć na drugi način osim morskim putem ili cestovnim putem nije moguća opskrba objekta niti pristup gostiju

4. da ugostiteljski objekt ima važeće rješenje o udovoljavanju minimalnim uvjetima za restoran ili konobu

5. da privremeno pontonsko privezište bude postavljeno najduže šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, s time da je ugostitelj dužan sam ukloniti i spremiti pontonski objekt

6. da privremeno pontonsko privezište ima potvrdu o tipskom odobrenju i odobrenju sidrenog sustava izdanom od Hrvatskog registra brodova

7. da nema zapreka s osnove sigurnosti plovidbe što se dokazuje prethodno pribavljenim rješenjem nadležne lučke kapetanije o uvjetima sigurnosti plovidbe radi postavljanja privremenog pontona.

Na takvom privezištu ne smije se naplatiti vez, a koncesionar je dužan prihvatiti komunalni otpad s plovila.

Po saznajima ove kapetanije na području županije Dubrovačko-neretvanske sukladno odredbama novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN br.83/23) trenutno još nije izdana niti jedna koncesija za postavljanje i korištenje privremenog pontonskog privezišta..

U pogledu spomenutih pontonskih brodica,uvidom u zaprimljenu dokumentaciju od strane vlasnika brodica, utvrđeno je da iste posjeduju uredne Potvrde o gradnji brodice za gospodarske ili javne namjene,izdane prema zahtjevima Pravilnika o brodicama i jahtama (NN br.13/2020 i 52 /2020) od strane nadležnog tijela Hrvatskog registra brodova, na koje se može postaviti izvanbrodski motor (maksimalne snage do 4.41 kw), te iste da bi se koristile i plovile i to isključivo  u ograničenom području plovidbe, moraju biti opremljene sukladno odredbama navedenog Pravilnika, uz prethodno obavljanje tehničkog pregleda i u konačnici ishođenje Upisnog lista nakon provedenog upisa u nadležnoj kapetaniji što je vlasnik brodica obavezan provesti.

U pogledu gospodarskog  korištenja bilo kojeg veza, te vršenje naplate istog,bez posjedovanja koncesije isto nije dozvoljeno (u slučaju privremenog pontonsko privezišta uopće nije dozvoljeno) molimo sve građane da u pogledu osnovanih sumnji da se vrši protuzakonita naplata bilo kojeg veza da sve takve slučajeve prijave najbližoj ispostavi Lučke kapetanije ili samoj Lučkoj kapetaniji Dubrovnik.

Lučka kapetanija Dubrovnik tijekom 2023.godine provela je tri upravna i prekršajna postupka vezano za nedozvoljeno korištenje pontona i vezova na području svoje nadležnosti, dok su tijekom 2024.godine utvrđena dva slučaja  nedozvoljenog korištenja veza čije su postupci u tijeku - stoji u odgovoru Lučke kapetanije Dubrovnik, odnosno lučkog kapetana Mata Kekeza.

A. Kalajdžić

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. listopad 2024 12:23