Darujemo vam rođendanski specijal u povodu 83. rođendana Slobodne Dalmacije

U srijedu, 17. lipnja, samo uz Slobodnu Dalmaciju darujemo vam luksuzni magazin u povodu rođendana jednog od najstarijih i najutjecajnijih dnevnih listova u Hrvatskoj.

Slobodna Dalmacija ove godine slavi 83. rođendan. Velike godine, velika tradicija i velika odgovornost. Što nas razlikuje od drugih? Opsjednutost i posvećenost Dalmaciji!

U rođendanskom izdanju na 132 stranice odlučili smo sažeti sve ono što ovu regiju čini jedinstvenom, a to su ljudi, običaji i povijest koja se desetljećima bilježi baš na stranicama naših novina i portala.

Jeste li znali da kraljevski grad Knin leži na sedam rijeka i da je okružen s devet planina, da su Kaljani s otoka Ugljana naučili svijet kako se lovi riba ili da je Šibenik, nekada grad vojarni, teške industrije i ratnih sirena, danas jedan od najuspješnijih primjera transformacije na hrvatskoj obali? Koliko znate o povijesti omiških gusara koja se proteže kroz 12. i 13. stoljeće, znate li za što je otok Brač sinonim i što mu je dalo svjetsku slavu i ugled ili kako je nekadašnja Poljička republika od zemlje knezova postala turistički biser? Ne znate? Nastavite čitati…

A gdje je tek unikatna tradicija "Za križen". O procesiji koja se na Veliki četvrtak održava još od 1510. godine piše naš dopisnik Stjepan Mijat Zaninović. Dotaknut ćemo se i viteške Alke te jedinstvenog maratona tradicionalnih lađa na Neretvi, ali i brončanih "zelenaca", Mara i Bara koji nisu otkucali ure na dubrovačkom zvoniku samo tri puta u njegovoj stoljetnoj povijesti… Ne zaboravimo imotsko Crveno i Plavo jezero o kojima piše Braco Ćosić, baš kao ni priču naše novinarke Dijane Turić o makarskim poluotocima Sveti Petar i Osejavi, Kotišini, Biokovu i "Skaywalku".

I u gastronomiji se imamo čime pohvaliti. Naš Jadran Kapor piše kako stonska kamenica sedam mjeseci godišnje, od veljače do srpnja i opet u rujnu, prema francuskom standardu indeksa mesa u školjci spada u spéciale, vrhunsku kategoriju, a ostatak godine u kategoriju izvrstan, fine. Zato je 2020. godine kao autentičan i jedinstven proizvod glatko dobila EU oznaku zaštićene izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Toni Paštar donosi priču kako je nastao hvaljeni dalmatinski pršut. Iz težačke muke! Danas su četiri vrste hrvatskih pršuta zaštićene na razini EU-a od kojih Krčki pršut, Drniški pršut i Dalmatinski pršut nose oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla.

Hoćemo malo o pomorskoj tradiciji? Gordan Jelavić, glavni urednik Otvorenog mora, detaljno opisuje pet mitskih plovila koja su othranila Dalmaciju. Condura Croatica, leut, betinska gajeta, bracera i falkuša nisu bile građene za luksuz niti za dokolicu.

One su bile prva i zadnja linija obrane od gladi. Na njima se rađalo, na njima se starilo, a prečesto se na njima i umiralo. Bez njih ne bi bilo ni Dalmacije kakvu danas poznajemo - piše Jelavić.

Pravo blago krije i arhiva naše "Slobodne" pa tako uz priče naših vrhunskih reportera, donosimo i veliku galeriju legendarnih fotografija. One najbolje svjedoče o tome kako se Dalmacija mijenjala i razvijala.

Usporedno s njom mijenjale su se i naše novine. Ipak, misija je ostala ista - UVIJEK I SAMO DALMACIJA!

Gledajte, čitajte i guštajte!