Energetska tranzicija u Splitsko-dalmatinskoj županiji sve je vidljivija na krovovima javnih ustanova. Škole, domovi zdravlja, učenički dom i domovi za starije i nemoćne dobivaju vlastite izvore električne energije, čime se smanjuju troškovi i povećava korištenje obnovljivih izvora. U realizaciji i pripremi niza takvih projekata važnu stručnu i operativnu ulogu ima Dalmatinska energetska agencija (DEA), neprofitna ustanova osnovana 2022. godine.
Među javnim objektima na kojima su postavljene fotonaponske elektrane nalaze se Dom zdravlja Splitsko-dalmatinske županije na Mertojaku, Osnovna škola Ostrog u Kaštel Lukšiću, Osnovna škola Marka Marulića u Sinju, Osnovna škola Kralja Zvonimira u Solinu, Učenički dom u Splitu, Dom zdravlja u Imotskom, Dom zdravlja u Lokvama, Dječji dispanzer u Splitu – Lovret, Osnovna škola Kraljice Jelene u Solinu, Osnovna škola Vjekoslava Paraća u Solinu, Dom zdravlja u Vrgorcu, Dom za starije i nemoćne Zenta u Splitu, Dom za starije i nemoćne u Vukovarskoj te Dom zdravlja u Jelsi.
Riječ je o projektima koji pokazuju kako se javni objekti mogu uključiti u proizvodnju vlastite električne energije. Prema evidenciji DEA-e, u skupini javnih objekata obuhvaćenih projektima ukupno je evidentirano više od 1,2 MW instalirane snage fotonaponskih elektrana, dok dodatne elektrane na objektima kojima izravno upravlja Županija ili županijske ustanove čine još 666 kW. Tu su i solarne elektrane na školama koje su samostalno instalirane ili su rezultat donacija.
Brojke o proizvodnji pokazuju konkretan učinak. Prema evidenciji za 2026. godinu, zaključno s 22. srpnja, elektrane iz osnovne skupine proizvele su ukupno oko 570 MWh električne energije. Dodatnih oko 157 MWh proizvele su elektrane na objektima koje je Županija izravno izvodila ili kojima upravljaju županijske ustanove. Dvije donirane elektrane na školama u Dicmu i Trilju proizvele su još više od 21 MWh.
Među većim sustavima ističe se fotonaponska elektrana na Domu za starije i nemoćne Zenta, instalirane snage 232,65 kW, dok je na Domu u Vukovarskoj instalirano 113,75 kW. Solarni sustavi rade i na Domu zdravlja u Imotskom, gdje je instalirano 94,71 kW, te na drugim zdravstvenim i obrazovnim ustanovama. Sama proizvodnja električne energije pritom nije jedini učinak – svaki proizvedeni kilovatsat znači i manju potrebu za kupnjom električne energije iz mreže.
Posao tu ne završava. Tijekom 2026. godine DEA je pripremila glavne elektrotehničke projekte i ishodila elektroenergetske suglasnosti za još 752,15 kW novih fotonaponskih elektrana na lokacijama domova zdravlja. Planirane su elektrane na ispostavama u Splitu, Trogiru, Trilju i Supetru, a projekti ulaze u postupak javne nabave za izbor izvođača. Time se postojeća mreža solarnih elektrana na javnim objektima nastavlja širiti.
DEA pritom nije usmjerena samo na javni sektor. Kroz programe sufinanciranja u posljednje tri godine podržano je gotovo 600 fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama, ukupne snage veće od 4,8 MW. Ti sustavi prema dostupnim podacima godišnje proizvode više od 6500 MWh električne energije, što odgovara potrošnji više od 1600 kućanstava, dok se emisije CO₂ smanjuju za više od 1300 tona godišnje. Samo u 2025. godini potpisana su 432 ugovora vrijedna ukupno 870.000 eura.
Važan segment rada je i e-mobilnost. Na području županije već su postavljene punionice za električna vozila u Splitu, Sinju, Imotskom i Solinu, a za 2026. planirano je njihovo daljnje širenje na šest lokacija.
S povećanjem proizvodnje energije iz sunca pojavljuje se i novo pitanje – kako tu energiju pohraniti i koristiti kada je proizvodnja manja. Zato DEA sudjeluje u razvoju koncepta baterijskih spremnika. Prema rezultatima nacionalne studije koju je podržala Agencija, upravo je područje Dalmacije, posebno splitska regija, među područjima s izraženom potrebom za velikim baterijskim sustavima. Oni bi omogućili pohranu viškova energije, rasterećenje mreže i veću sigurnost opskrbe.
Još ambiciozniji projekt odnosi se na zeleni vodik. U suradnji s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu planira se uspostava Regionalnog centra za vodik. Projekt uključuje studiju predizvedivosti, definiranje lokacija i tehničkih rješenja te planiranje prve punionice vodika na ovom području.
Uloga DEA-e tako se širi od pripreme pojedinačnih solarnih elektrana prema širem sustavu energetske tranzicije. Agencija izrađuje stručne podloge i projektne prijedloge, pomaže javnim ustanovama, gospodarstvu i građanima u korištenju dostupnih izvora financiranja, bavi se energetskom učinkovitošću i certificiranjem te prati nove modele poput energetskih zajednica, digitalizacije i primjene umjetne inteligencije u upravljanju energijom.
Od krova osnovne škole ili doma zdravlja do baterijskog spremnika i buduće punionice vodika, cilj je isti – proizvesti više energije iz obnovljivih izvora, smanjiti troškove i emisije te javne objekte i druge korisnike učiniti energetski učinkovitijima. A popis objekata na kojima su solarne elektrane već ugrađene pokazuje da je energetska tranzicija u Dalmaciji već počela – i to ne samo na papiru, nego na krovovima ustanova koje svakodnevno koriste tisuće građana.
Split priprema Istočnu obalu za eru električnog prometa
Dalmatinska energetska agencija pokrenula je izradu elaborata kojim će se definirati kako osigurati električnu energiju za buduće potrebe trajekata, kruzera, vlakova, autobusa i električnih vozila na području splitske Istočne obale.
Istočna obala Splita, na kojoj se na jednom mjestu susreću Gradska luka, autobusni i željeznički kolodvor, trebala bi u budućnosti postati moderno multimodalno prometno čvorište prilagođeno sve većem korištenju električnog pogona. Dalmatinska energetska agencija pripremila je projektni zadatak za izradu elaborata napajanja elektromobilnosti kojim će se sagledati potrebe ovog područja u idućih 35 do 40 godina.
Analiza će obuhvatiti praktički sve oblike prometa koji se susreću u splitskoj luci – od osobnih i taksi vozila, gradskih i međugradskih autobusa te dostavnih vozila, preko budućih baterijskih i hibridnih vlakova, pa sve do električnih trajekata, izletničkih brodova i kruzera.
Posebno važan dio projekta bit će OPS sustav (Onshore Power Supply), odnosno mogućnost priključivanja velikih putničkih brodova i kruzera na električnu mrežu dok su na vezu. Time bi brodovi mogli ugasiti pomoćne dizelske generatore, čime se u samoj gradskoj luci smanjuju lokalne emisije štetnih plinova, buka i vibracije. Riječ je o sustavima vrlo velike snage – za kruzere se predviđaju priključci od približno 10 do više od 16 MW po vezu.
Elaborat će zato morati odgovoriti na ključno pitanje: odakle osigurati toliku količinu električne energije? Kao najbliže moguće priključne točke na 110-kilovoltnu mrežu navode se trafostanice Dobri, Sućidar i Split 3.
Predviđena je analiza budućeg prometnog opterećenja do 2035. i 2050. godine, izračun potrebne vršne snage, određivanje mogućih trasa napojnih kabela te optimalne lokacije nove trafostanice. Dokument će uključivati i procjenu troškova potrebne elektroenergetske infrastrukture.
Cilj je stvoriti stručnu podlogu za buduće projektiranje i investicije, ali i za prijavu projekata na nacionalne i europske fondove. Time bi splitska Istočna obala dobila energetsku infrastrukturu sposobnu pratiti veliku transformaciju cestovnog, željezničkog i pomorskog prometa prema električnom pogonu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....