Za dva do tri tjedna u dolini Neretve trebala bi početi berba mandarina, jedna od najvažnijih poljoprivrednih kampanja na ovom području. I dok se proizvođači pripremaju za početak berbe, ovogodišnju sezonu već prate brojni izazovi – od ekstremnih vremenskih uvjeta i očekivano sitnijeg kalibra plodova do opasnosti od sredozemne voćne muhe te izostanka organiziranih mjera njezina suzbijanja.
Neretvanski proizvođači i ove godine očekuju prosječan urod, no put do završetka berbe mogao bi biti iznimno zahtjevan. Sušno proljeće i ljeto, praćeno ekstremno visokim temperaturama i snažnim sunčevim zračenjem, ostavili su vidljive posljedice na plantažama.
Posebno se to primjećuje kod ranih sorti mandarina. Plodovi će, prema procjenama proizvođača, biti značajno sitniji, odnosno manjeg kalibra nego što je uobičajeno. Visoke temperature i jako sunce dodatno su oštetili dio plodova, što proizvođačima stvara problem ne samo u proizvodnji nego i u plasmanu na tržište.
Velika prijetnja
No vremenski uvjeti nisu jedini problem s kojim se neretvanski proizvođači suočavaju. Posebnu zabrinutost izaziva sredozemna voćna muha (Ceratitis capitata), štetnik koji već godinama predstavlja ozbiljnu prijetnju proizvodnji mandarina.
Prema riječima dr. sc. Željka Bjeliša, iz udruge proizvođača agruma i povrća " Neretvanska mladež" ove godine nisu provedene potrebne organizirane mjere suzbijanja štetnika.
Program pomoći proizvođačima mandarina, koji je trebao obuhvatiti kemijske mjere zaštite, korištenje lovki za masovni lov te sanitaciju voćnjaka, nije proveden na način na koji su proizvođači očekivali. Sredstva namijenjena za pomoć proizvođačima preusmjerena su Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uz očekivanje da će se na razini županije organizirati potrebne aktivnosti.
Međutim, prema tvrdnjama proizvođača, do danas nisu provedene konkretne mjere koje bi mogle pružiti učinkovitu zaštitu nasada.
SIT metoda ponovno u središtu prijepora
Poseban prijepor odnosi se na odluku da se suzbijanje sredozemne voćne muhe nastavi SIT tehnikom, odnosno metodom sterilnih mužjaka.
Bjeliš upozorava da ta metoda, prema njegovoj ocjeni, tijekom posljednje dvije godine nije pokazala očekivanu učinkovitost. Istodobno podsjeća da je Agromediteranski fakultet Sveučilišta u Splitu izradio analizu cjelokupnog sektora agruma te dokument -Smjernice prilagodbe uzgoju agruma u dolini Neretve, u kojem su, kako navodi, dane stručne smjernice za daljnji razvoj sektora.
-Na žalost, županijsko političko vodstvo je odlučilo ne poštivati struku i znanost, nego neutemeljeno nastaviti provoditi neučinkovitu SIT tehniku, navodi Bjeliš.
Prema njegovim riječima, situacija je dodatno apsurdna jer ni sama provedba te metode nije realizirana u planiranom roku. Provedena je javna nabava za nabavu i distribuciju sterilnih muha, no one, kako tvrdi, u rujnu nisu dobavljive.
Postavlja se stoga pitanje kakav bi uopće mogao biti učinak eventualnog početka ispuštanja sterilnih mužjaka u ovom trenutku. Bjeliš smatra da bi takva mjera sada bila zakašnjela jer su se u međuvremenu već razvile nove generacije štetnika i povećala populacija divljih muha.
Proizvođači bez jasnih uputa
Dodatni problem predstavlja, kako upozoravaju proizvođači, nedostatak pravodobnih informacija s terena.
-Nitko nam od stručnih službi ne daje informaciju o populaciji štetnika, na kojem području, što koristiti u zaštiti i kada, ističe Bjeliš.
Vrijeme pritom nije saveznik proizvođača. Zbog propisanih karenci, rok za provedbu zaštite ranih sorti, prema njegovim navodima, već istječe.
Pojedini otkupljivači od svojih kooperanata navodno traže da sami kupe i postave lovke za masovni lov. No Bjeliš upozorava kako takva mjera, ako se ne provede na dovoljno velikom području i u odgovarajućem obujmu, teško može dati očekivani učinak.
Sitnija mandarina – novi problem za tržište
Uz sve navedeno, proizvođače posebno brine pitanje plasmana ovogodišnjeg uroda.
Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta očekuje se veći udio mandarina manjeg kalibra, što bi moglo otežati njihovu prodaju. U situaciji kada proizvođače već opterećuju troškovi proizvodnje, zaštite i berbe, svaki problem s plasmanom dodatno ugrožava ekonomsku održivost proizvodnje.
Zbog toga se traži aktiviranje mjera upravljanja rizicima.
Bjeliš poziva Ministarstvo poljoprivrede da aktivira raspoložive mjere te predlaže provedbu jedne od dopuštenih aktivnosti – zelenu berbu i uništenje proizvoda ili povlačenje proizvoda za slobodnu distribuciju.
Posebno ističe i činjenicu da u sektoru agrumarstva još uvijek nema proizvođačke organizacije, zbog čega se, prema njegovu mišljenju, mora osigurati da krajnji korisnici mjera ipak budu sami proizvođači mandarina.
Zašto je sustav zakazao ?
Pred početak još jedne berbe mandarina tako se otvara mnogo više pitanja od onih vezanih samo uz ovogodišnji urod.
Proizvođači se pitaju hoće li uspjeti zaštititi plodove od sredozemne voćne muhe, kako će na tržištu proći sitniji kalibri, tko će snositi troškove zaštite te, prije svega, zašto nisu pravodobno provedene mjere koje su trebale pomoći u zaštiti jedne od najvažnijih poljoprivrednih kultura doline Neretve.
-Gdje su mjerodavni, zašto je zakazao sustav? Gdje su proračunski novci prethodno usmjereni proizvođačima mandarina?“, pitanja su koja uoči početka berbe postavlja dr. sc. Željko Bjeliš.
Berba će, kao i svake godine, pokazati stvarne razmjere ovogodišnjih problema. No već sada je jasno da će za neretvanske proizvođače ovo biti još jedna iznimno zahtjevna i neizvjesna sezona.
-Neretvanska mandarina kao neželjeno dijete! Tko se kocka sa proizvodnjom mandarina i egzistencijom proizvođača?-pitaju se proizvođači madanrina u dolini Neretve.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....