Stanovnici nekoliko sela na skradinskom području prosvjeduju protiv ponovnog otvaranja kamenoloma Velika Kremenica između Lađevaca i Krkovića. Tvrde da im je raniji rad kamenoloma donosio prašinu, buku i oštećenja na kućama, a sada strahuju da će ponovno pokretanje eksploatacije dodatno narušiti kvalitetu života.
Kamenolom je nekada bio otvoren za potrebe izgradnje autoceste prema Šibeniku, a danas ga želi ponovno aktivirati privatni investitor. Mještani iz Lađevaca, Krkovića i okolnih sela ističu da su u blizini kuće, vinogradi, maslinici, nasadi badema i pčelinjaci.
"Kad se miniralo u ovoj kavi, meni su zidovi popucali u dvije-tri sobe. Kad bi zapuhala bura, sve bi pobijeljelo od prašine", ispričao je u prilogu Nikoline Radić za RTL Milenko Zrile iz Lađevaca.
Ratko Periša iz Krkovića upozorava da nije riječ samo o nekoliko kuća.
"Lađevci, Krković, Čista Velika, Čista Mala, Cicvare, Prović, Morpolača, Vukšić... Tu je nekoliko tisuća ljudi. A da ne govorimo koliko je tu vinograda, maslinika, badema i ljudi koji se bave pčelarstvom", rekao je.
Mještani poručuju da ne žele ponovno živjeti uz kamenolom.
‘Imamo samo čisti zrak i nebo‘
"Mi u selu ništa nemamo. Nemamo školu, crkvu, ambulantu ni dućan. Imamo samo čisti zrak i nebo. I ne treba nam ni ova kava. Neka nas ostave da živimo kao što živimo već sto godina", rekla je Golubica Brajković iz Lađevaca.
Kamenolom je u Prostornom planu Skradina još od 2001. godine i nalazi se u Registru eksploatacijskih polja Republike Hrvatske. Mještani tvrde da je tada bio prihvaćen jer je služio izgradnji autoceste.
"Zašto smo to ranije dozvolili? Bilo je u interesu države, da se napravi put. Ovo je sada privatna investicija", rekao je Marinko Relja iz Lađevaca.
Milan Brajković, koji je tada bio predsjednik Mjesnog odbora, tvrdi da je stanovnicima bilo rečeno da će kamenolom biti zatvoren nakon završetka autoceste do Šibenika.
U Velikoj Kremenici se, prema riječima mještana, prestalo kopati 2004. godine. U međuvremenu se vegetacija počela obnavljati, iako je područje povremeno služilo i kao ilegalno odlagalište otpada.
Investitor tražio veći obujam eksploatacije
Investitor Srećko Lubina rekao je RTL-u da je dobio koncesiju Ministarstva gospodarstva za eksploataciju 50 tisuća kubika mineralne sirovine godišnje, ali da je zatražio proširenje na 200 tisuća kubika godišnje.
Ministarstvo gospodarstva potvrdilo je da koncesija vrijedi od 3. rujna, dok su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije naveli da je u tijeku postupak procjene utjecaja na okoliš za eksploataciju tehničko-građevnog kamena na polju Velika Kremenica.
Mještani pritom upozoravaju na blizinu kuća i građevinskog područja.
"Sporna je blizina kuća. Ta tampon-zona između kuća i kamenoloma gotovo je prepolovljena. Kuće se smiju graditi na 500 metara, a kamenolom je udaljen oko 250 metara", rekao je Josip Kardov iz Lađevaca.
Milomir Periša iz Krkovića strahuje za poljoprivredu.
"Bavim se poljoprivredom, imam dosta maslinika i te masline to ne mogu trpjeti. Ljudi imaju salatu, pomidore i druge nasade. Kako dalje? Ili mi ili oni", rekao je.
Gradonačelnik Skradina Antonijo Brajković podržao je prosvjed stanovnika i poručio da kamenolom zbog svoje blizine naseljima može utjecati na kvalitetu života, zdravlje ljudi i okoliš.
Dodao je da Grad može pokrenuti proceduru za izmjenu Prostornog plana, ali da to samo po sebi ne poništava dozvole koje je ranije izdala država.
Investitor pak poručuje da će se povući ako se pokaže da rad kamenoloma šteti zdravlju stanovnika. Mještani zasad ne odustaju, potpisuju peticiju i najavljuju nove prosvjede.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....