Prošao još jedan uzaludni mjesec: korov i kolone obilježja su prometnice koja je Splitu žila kucavica

U odnosu na prije mjesec dana, kad su nas u nadležnim institucijama uvjeravali da će se rasplesti “grop” s “Konstruktor-inženjeringom” ili naći zamjenski izvođač radova, ništa se nije promijenilo. Ili možda jest − u špici sezone povećale su se gužve na postojećem, jednom jedinom traku navodno brze prometnice koji od Klis Grla vodi prema prilazima drugom po veličini hrvatskom gradu i trećoj putničkoj luci na Sredozemlju.

Kako sada stvari stoje, oživljavanje ključnoga gradilišta na padinama Mosora moglo bi se očekivati tek nakon završetka Turističke sezone, što je tako tipično za naše prilike, jer se tijekom ljeta zaustavljaju bageri i ondje gdje bi bilo nužno da su u punom pogonu, upravo radi budućnosti grane od koje preživljava ova država. Nije teško zamisliti kako bi funkcionirale putničke luke u Genovi, Pireju, Marseilleu ili Barceloni da se do terminala stiže uskim cestama na kojima se ljeti bilježi i više od 50 tisuća vozila dnevno, kao što je to slučaj na prilazima Splitu.

Dogradnja brze ceste Solin−Klis jednostavno se mora nastaviti jer je riječ o financijski, pa i politički opravdanijem projektu od nekih bučno najavljivanih infrastrukturnih zahvata, pri čemu ne aludiramo na pelješki most i ostale načine povezivanja hrvatskog juga s ostatkom zemlje. U istinski tržišno orijentiranim društvima ceste se ponajprije grade na pravcima gdje će se ulaganja brže isplatiti, ali se ne zapostavljaju ni ostali kriteriji kao što su, kod nas često spominjani, nacionalni interesi.

Za potvrdu takvih teza dovoljno je zaviriti samo u susjedstvo, u Italiju i Austriju, koje su još prije 40-ak godina počele “rušiti brda” i koristiti prirodne doline kako bi na najvažnijim koridorima mogle ubirati novac od autocesta i brzih prometnica. Ceste spasa za šire splitsko područje, a to su ponajprije prometnice od Planog prema Solinu i Omišu, te od Solina prema Klisu, ključni su turistički koridori u srednjoj Dalmaciji i zato je potrebna što brža reakcija odgovornih i nastavljanje radova kako sve što je dosad napravljeno ne bi počelo propadati.