Prometni stručnjak Željko Marušić o povezivanju Zagore i trajektne luke pod Biokovom: Ne treba nam bratoubilački rat tunelima!

- Meni je žao što uopće moram komentirati bilo kakve izjave vezane za bilo koji projekt na području županije, budući da je poznat moj stav da nas politikantstvo, pa i ovo na lokalnoj razini, neće nigdje odvesti. Uostalom, i koštalo nas je prethodnih 20-ak godina pa smo u prometnoj infrastrukturi zaostali i za Rijekom i za Zadrom – kazao je župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, zamoljen da komentira tvrdnju vrgoračkoga gradonačelnika Ante Pranića kako bi “tunel Ravča – Drvenik daleko više koristio Splitu od tunela Kozjak, a da ne govorimo o srednjoj Dalmaciji i spoju primorja s Hercegovinom”.

- Mišljenja sam da nam je apsolutno potreban i tunel Ravča – Drvenik, kao jedna od četiri prometne vertikale u županiji, potrebno je, međutim, i realizirati prethodne pretpostavke, poput luke u Sućurju, koja se, evo, hvala Bogu, u trećem mjesecu počinje graditi, i koja je na sjednici Vlade u Hvaru definirana kao strateški projekt, kao i dužotočna prometnica od Jelse do Sućurja – nastavio je naš sugovornik, dodajući kako je jedna od pretpostavki i izgradnja luke na području općine Gradac koju se već moglo početi graditi da je bilo suglasnosti lokalne zajednice.

Pranić i Burić pozivaju na prosvjed, žele ukazati na nepravdu koja im se čini: To je skandalozno, tunel se planira probiti još od vremena Austro-Ugarske!

- No, što je, tu je - konstatirao je župan i pozvao na daljnju suradnju sve gradonačelnike i načelnike kako bi zajedničkim snagama, bez politiziranja, u prometnom smislu doveli županiju na razinu kakva joj i pripada.

- Podsjetit ću da smo u ovu godinu i pol mnogo toga zajednički realizirali pa se nadam da ćemo nastavkom suradnje, bez tutora sa strane, izgraditi i tunel Kozjak i tunel Ravča – Drvenik - poručio je župan Boban.

Na dosadašnju suradnju poziva se i Ivan Slavić, načelnik općine Sućuraj, koji je od 2003. godine u inicijalnim odborima za ovaj prometni pravac, za koji je lobirao zajedno sa Županijom i Gradom Vrgorcem.

- Po mojemu mišljenju sada se radi o tome da netko želi dobiti jeftine političke poene, a možda se netko namjerava i kandidirati za župana na sljedećim izborima – komentirao je Slavić Pranićevu izjavu, te se vratio na temu tunela konstatacijom da je tek ova Vlada prepoznala važnost projekta i krenula u ozbiljno rješavanje dokumentacije za izgradnju.

- Vlada je na svojoj sjednici u Splitu donijela zaključak o izradi studije izvodljivosti spoja Ravča – Poljica na Hvaru, u koji je uključen i tunel Ravča – Drvenik – podsjeća Slavić, te se na inicijativu Županije uhvatila u koštac s problemom prometne povezanosti otoka Hvara sa spojem na Ravču i autocestu.

Prema Slavićevu kazivanju, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza je dokumentaciju o tom projektu oduzelo Hrvatskim autocestama (HAC) i dalo u nadležnost Hrvatskim cestama (HC) sa zadaćom da izradi spomenutu studiju izvodivosti prometnog rješenja koje uključuje: trajektnu luku Sućuraj, trajektnu luku Drvenik, cestu Sućuraj – Poljica dugu 38 kilometara, pristupne ceste Drvenik – tunel – Ravča i tunel – čvor Ravča.

- Hrvatske ceste pri tome kroz studiju trebaju iznaći rješenje da financijski iznos projekta bude smanjen, da ne bude veći od 70 milijuna eura – veli Slavić, obrazlažući da se zato i radi izmjena projekta na način da se promjenom trase smanjuje duljina tunelske cijevi, što će rezultirati s više serpentina na pristupnoj cesti tunel – Drvenik.

Posebno zahtjevna je, napominje Slavić, trasa prometnice Sućuraj – Poljica zbog činjenice da će u trup ceste biti ugrađen vodovod i instalacije za električnu energiju. To područje na Hvaru, nema, naime, vodovod, nego im voda stiže cisternama, a struja je iznimno slaba.

Na važnost izgradnje ceste od Sućurja do Poljica upozorava i prometni stručnjak Stanko Smodlaka, jednostavno zato što je bez te dionice tunel Ravča – Drvenik beznačajan. Baš kao i bez uređenja luka u Sućurju i Drveniku.

- U principu, pitanje važnosti ovih dvaju tunela pogrešan je pristup jer trebaju i jedan i drugi – kaže Smodlaka, iznoseći svoje stajalište da tunel Ravča - Drvenik neće biti financiran novcem EU-a.

- Presmiono je tražiti od nekoga da financira tunel Ravča, samo 27 kilometara udaljen od Tunela sv. Ilija – obrazložio je.

Izgradnja tunela Kozjak, reći će, ima debelo opravdanje jer tom području gravitira više od 300 tisuća stanovnika, uključujući Split i širu aglomeraciju, a tunelu Ravča oko 10 tisuća, uzimajući u obzir otok Hvar, Vrgorac i Drvenik.

- U prilog Kozjaku ide i skraćivanje puta iz Zagreba do Splita i obrnuto za oko 25 kilometara, s time da je za ovaj tunel preduvjet izgradnja mosta Kaštel Sućurac – Stinice (Split) jer se tako dobije još jedan nužni ulaz – izlaz u Split. S druge strane otvara se mogućnost izgradnje niza gospodarskih sadržaja u Vučevici, kao i znatno skraćenje puta prijevoza komunalnog otpada iz Splita u centar u Lećevici – zaključak je Smodlake.

Da jedno rješenje ne isključuje drugo, jer su oba od prvorazrednog značenja, stajalište je i prometnog stručnjaka Željka Marušića, koji, međutim, kaže:

- Kad su prioriteti u pitanju, prednost treba dati tunelu kroz Kozjak, jer je šire splitsko područje, sa srednjodalmatinskim otocima, turistički najperspektivnije područje Hrvatske, istodobno prometno najzagušenije i najugroženije, a poveznica od čvora Vučevica prema Kaštelima i Splitu trenutačno je, uz Pelješki most i poveznicu Omiš - Split – Trogir, prometno najvažniji projekt u Hrvatskoj - naglašava Marušić, podsjećajući također na važnost mosta Sućurac – Stinice.

- Loše je što je nastao svojevrstan “prometni bratoubilački rat”, jer je tunel Ravča, odnosno spojnica s autoceste A1 od čvora Ravča prema Drveniku također jedan od dalmatinskih i hrvatskih prometnih prioriteta te će omogućiti prometno-turističko rasterećenje Splita, preuzimajući veći udio tranzita prema Hvaru. No, koliko god je taj projekt važan, splitski s tunelom Kozjak je važniji – kategoričan je Marušić.