StoryEditorOCM
DalmacijaGRAĐEVINSKI UZLET U ZAGORI

Projekt od milijardu eura donijet će posao za gotovo deset tisuća radnika!

Piše J.Matić
8. listopada 2016. - 09:59
Vis_Viva_KKPE_Peruca_1

Milijardu eura vrijedan projekt "Vis Viva" (živa sila), koji obuhvaća gradnju četiriju elektroenergetskih objekata u Dalmatinskoj zagori: kombi-kogeneracijsku plinsku elektranu Peruča s rasklopištem, reverzibilnu hidroelektranu RHE Vrdovo, dalekovod Hrvace – Konjsko te spojni plinovod Dugopolje – Peruča, ovoga je trenutka u fazi pribavljanja studije utjecaja na okoliš. Sukladno zakonskim propisima, u tom će procesu biti održana i javna rasprava, i to tijekom listopada, najavila je Andreja Pavlović, glasnogovornica tvrtke MCC.

Za svaki od navedenih objekata studije je naručio ulagač u projekt (developer), a izradio "Elektroprojekt". Na javnu raspravu bit će upućene nakon što ih pregleda povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša i prirode te ocijeni da su cjelovite i stručno utemeljene.

– Ova je lokacija izabrana zato što očekujemo minimalan utjecaj na okoliš. Svi će imati mogućnost uvida u studije i komentirati ih na javnim raspravama. U dva smo navrata već upoznali lokalnu zajednicu s projektom – kaže Ivan Vučković, koordinator izrade studija utjecaja na okoliš u "Elektroprojektu".

Studije će stanovnicima Hrvaca i Sinja biti dostupne mjesec dana, a u tom razdoblju bit će organizirana i dva javna izlaganja – javno predstavljanje studija u tim mjestima. Ovisno o tome koliko će trajati procjene utjecaja na okoliš, ovisit će i rok ishođenja lokacijske dozvole za svaki od četiri objekta. Očekuju se krajem ove ili početkom 2017. godine. Plinska elektrana bi u tom slučaju počela s radom 2020. ili 2021., a ona reverzibilna 2022. ili 2023. godine.

Na izgradnji koja će u kontinuitetu trajati tri, odnosno pet godina, bit će angažirano između pet i deset tisuća radnika, mahom na građevinskim radovima, što bi moglo potaknuti novi građevinski uzlet u Hrvatskoj, ocjenjuju u MCC-u.

– Do sada je u projekt uloženo pet milijuna eura, do lokacijske dozvole će, očekuje se, biti uloženo oko šest milijuna eura – kaže Zoran Burić, direktor tvrtke MCC.

– Projektne kuće koje su uključene u projekt financiraju svu dokumentaciju čija je izrada gotova. One su de facto suinvestitori projekta, a naplatu svojeg ulaganja očekuju kroz dolazak strateškog partnera – obrazložio je Burić.

Developeri projekta, projektne tvrtke MCC i Vrdovo reverzibilne hidroelektrane računaju na različite izvore financiranja, poput strateških investitora, EIB ili Junckerova plana, isporučitelja usluga itd. Vrijednost ulaganja je oko milijardu eura, s tim da 600 milijuna eura otpada na reverzibilnu, a 400 milijuna na plinsku elektranu, uključujući i dalekovod i plinovod.

U razvoju projekta sudjeluju i hrvatske tvrtke s brojnim referencijama u inženjeringu, projektiranju i zaštiti okoliša, pripremi stručne i tehničke podloge ("Elektroprojekt", Energetski institut "Hrvoje Požar", "Energocontrol", "Projektni biro Split", "Geoprojekt" i "Geokon Zagreb"), što je njihov ulog u projektu.

Projekt "Vis Viva" može dati snažnu podršku većem korištenju obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, za što Hrvatska ima velike potencijale, i to je razlog gradnji ova četiri objekta u Dalmaciji, kažu u MCC-u. Osim voda, najveći potencijalni udio u proizvodnji električne energije ima energija vjetra, a upravo u Dalmaciji su tijekom posljednjih godina izgrađeni značajni novi kapaciteti za proizvodnju obnovljivih izvora energije. 

S druge strane, hrvatski elektroenergetski sustav ima sve veći problem s njihovim sigurnim prihvatom, zbog čega postaje sve važnija izgradnja elektroenergetskih objekata koji će omogućiti da se električna energija proizvedena iz vjetra i sunca isporučuje potrošačima kad je najpotrebnije.

U sljedećih deset do petnaest godina, a pogotovo na dulji rok, sve više će trebati postrojenja koja omogućavaju fleksibilnu proizvodnju električne energije (visokoučinkovite plinske elektrane), skladištenje električne energije (reverzibilne hidroelektrane). U EU-u treba izgraditi više od 60 novih u odnosu na 170 trenutačno izgrađenih reverzibilnih hidroelektrana.

Obnovljivi izvori energije imaju ključnu ulogu u smanjivanju globalnih emisija ugljikova dioksida i ublažavanju daljnjeg globalnog rasta temperature. Europska unija je odredila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija ugljikova dioksida, a najveći se rezovi očekuju baš u proizvodnji električne energije. 

Točnije, globalni ciljevi uključuju zadržavanje rasta prosječne temperature ispod dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje (između 1850. i 1900. godine). EU je zbog toga odlučio smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2050. godine, i to 80 do 95 posto u odnosu na 1990. i drastično smanjiti udio proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva, na gotovo nula posto.

Projekt "Vis Viva" (RHE Vrdovo i KKPE Peruča) će kao cjelina moći osigurati fleksibilnu proizvodnju od oko 500 MW do +1000 MW te sve pomoćne usluge u vrlo širokom rasponu, čime se može dugoročno pozicionirati kao jedan od najjačih "igrača" na tržištu električnom energijom u jugoistočnoj Europi.

Plinska elektrana Peruča

Kombi-kogeneracijska plinska elektrana Peruča, instalirane snage 450 MW električne i 50 MW toplinske energije, smjestit će se na desnoj obali akumulacijskog jezera Peruča. Toplinska energija planira se koristiti za zagrijavanje objekata u okolici elektrana, ali i plastenika za uzgoj voća, povrća i cvijeća koji se također planiraju podignuti u neposrednoj blizini. Elektrana će osigurati stabilan izvor električne energije, a potrošnjom od 500 milijuna prostornih metara plina godišnje profitabilnost magistralnog plinovoda kroz Dalmaciju.

Hidroelektrana Vrdovo

Reverzibilna hidroelektrana Vrdovo snage 2 x 270 MW u turbinskom režimu (2 x 245 MW u crpnom režimu) vodom će se napajati iz jezera Peruča, koje će se zasebnim cjevovodima transportirati do novog akumulacijskog bazena Ravno Vrdovo, smještenog na visinskoj razlici od 600 metara u odnosu na površinu jezera Peruča. Punit će se uz pomoć crpki vodom iz jezera Peruča u danima vikenda, a u radnim danima će akumulirana voda cjevovodima biti puštana na turbine ispod bazena. Bazen je ujedno i svojevrsni sustav za skladištenja energije, što je posebna prednost ovog objekta koji u kombinaciji s plinskom elektranom treba omogućiti sigurnost elektroenergetskog sustava.

Dalekovod

U okviru projekta, osim dvaju postrojenja za proizvodnju električne energije, izgradit će se i zasebno elektroenergetsko rasklopno postrojenje napona 400 kilovolti na koje će se priključiti buduće elektrane, te 400-kilovoltni dalekovod dužine 25 kilometara koji će rasklopište na Peruči spojiti s rasklopnim postrojenjem u Hrvacama (Rasklopno potrojenje Konjsko). Tim će dalekovodom u elektroenergetski sustav Hrvatske godišnje ulaziti dodatnih 1000 megavata električne energije proizvedene u dvjema elektranama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. travanj 2024 15:54