Naime, Kalajžiću je trebalo 200 sezonaca za branje jedne od najvećih plantaža grožđa u Dalmaciji, koja se prostire na 320 hektara s posađenih 1,4 milijuna trsova vinove loze.
- Nisam mogao naći toliko radnika u Vrgorcu, iako sam nudio prilično dobre uvjete pa sam odlučio preko Agencije za zapošljavanje potražiti ljude za berbu iz cijele Hrvatske.
Radnicima sam nudio 0,35 kuna po kilogramu ubranoga grožđa. Znači, dnevno su mogli izići negdje oko 300 kuna, mislim da je to pristojna dnevnica. Moram priznati da su se na oglas javljali ljudi iz svih hrvatskih krajeva, a najviše iz Požege. Zahvaljujući tim sezoncima i svojim stalnim radnicima uspjeli smo završiti berbu - kazao nam je Kalajžić.
Prema riječima nekoliko ozbiljnih vrgoračkih poljoprivrednika, koji su željeli ostati anonimni, a s kojima smo razgovarali o ovom problemu za sezonske radove u poljoprivredi, gotovo se nitko ne javlja na vrgoračkom Zavodu za zapošljavanje, iako se broj nezaposlenih na Zavodu kreće od 600 do 700 osoba.
‘Jednostavno, ljudi sa Zavoda neće da rade’
- Ljudi jednostavno neće da rade, nego čekaju da svaki mjesec prime neku naknadu sa Zavoda kao nezaposleni - kažu naši sugovornici.
- Ovaj problem se mora što prije riješiti, jer bi nam uskoro cijela ljetina i imanja mogla propadati zbog nedostatka radne snage, tu prije svega mislim na Vladu koja bi trebala donijeti zakon ili uredbe o sezonskoj radnoj snazi - upozoravaju vrgorački poljoprivrednici.
A kao dobar primjer navode prijedlog saborskog zastupnika i metkovskoga gradonačelnika Stipe Gabrića Jambe da se ovaj problem regulira kao u Njemačkoj, koja je dobro riješila pitanje sezonaca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....