Pravi pakleni tjedan s temperaturama do 40 stupnjeva očekuje Hrvatsku i Dalmaciju, tek nešto svježije bit će za vikend, a kiše, barem na području Dalmacije, sigurno nema na vidiku sljedećih 10 dana.
Međutim, za nastupajuće razdoblje vrijedi još jedno upozorenje: zbog visokih temperatura i umjerene bure koja će zapuhati bit će znatno povećana opasnost od izbijanja šumskih požara.
Požalili se Josipoviću
Hrvatske vatrogasne postrojbe spremno dočekuju te najave, ali i sa zebnjom jer im za ovu sezonu, premda prava serija požara tek počinje, novca praktički već nestaje. Čulo se to i jučer u Divuljama tijekom posjeta predsjednika RH Ive Josipovića Zapovjedništvu vojnih protupožarnih snaga te Vatrogasno-operativnom središtu Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Predsjednik je zaključio da su vatrogasne snage uspješne, što pokazuje i činjenica da je požara više, a izgorjelih površina manje.
− Požari su, znači, brzo i efikasno ugašeni − rekao je Josipović. Predsjednik je u Divuljama razgovarao sa zapovjednikom Protupožarnih namjenski organiziranih snaga OSRH general bojnikom Matom Obradovićem, te s Jadranom Perinićem, ravnateljem Državne uprave za zaštitu i spašavanje, čiji Centar za koordinaciju, vođenje i gašenje požara također djeluje u Divuljama. General Obradović dodao je da se oprema uglavnom dobro održava te da raspolažu sa šest kanadera, od kojih su dva nešto starija pa ih se češće servisira.
− Bilo bi dobro nabaviti nešto novo, ali svi se moramo prilagoditi situaciji. Najvažniji su ljudi, koji svojom požrtvovnošću, obučenošću i ambicioznošću žele pomoći u gašenju požara − kazao je Josipović. General Obradović izvijestio je predsjednika Josipovića da je od ovogodišnjih 80 milijuna proračunskih kuna namijenjenih protupožarnoj zaštiti već potrošeno oko 78 posto, na što je predsjednik Josipović rekao da je to stvar za Vladu, da eventualno preraspodjelom pribavi potreban novac. −
Ne može se bez protupožarne zaštite i siguran sam da će se sredstva, koja su potrebna, naći − dodao je Josipović. A “pakleni tjedan” pred nama pokazuje da bi Vlada taj novac trebala naći brzo. Naime, Rade Popadić iz udruge “Crometeo” kaže da će se nakon vrućine u ponedjeljak slično vrijeme nastaviti i drugog dana u tjednu. − Noću će biti tiho ili uz slab burin, a danju će tijekom utorka zapuhati slab do umjeren zapadnjak i tramontana koja će popodne na moru biti pojačana − kaže Popadić.
Nešto lakše u subotu
Minimalne su jutarnje temperature zraka od 19 Celzijevih stupnjeva u Zabiokovlju do 25 stupnjeva uz obalu, dok će najviše dnevne temperature uz obalu biti od 34 do 37 stupnjeva, a u Zagori od 37 do čak 39 stupnjeva, odnosno sve do 40. crtice na termometru, pa bi utorak trebao biti najvrući dan u tjednu. Anticiklona će se nastaviti i u srijedu, i to sa sličnim temperaturama zraka, zbog čega ponovno valja upozoriti na štetno izlaganje suncu i opasnost za ljude slabijeg zdravstvenog stanja.
Žega i sparina označit će i nastavak tjedna, pa će sunce nesmiljeno pržiti i u četvrtak, pa i u petak, a tek malo svježije očekuje se za vikend. − U petak navečer bit će malo svježije, zbog čega se nešto niže temperature očekuju i u subotu ujutro. Dnevne će se temperature u danima idućeg vikenda kretati do najviše 34 stupnja – najavljuje Popadić.
Austrija u čudu: Alpe bez snijegaVrućine koje su ovoga ljeta užarile zemlju i zrak na našem području itekako su se osjetile i u brdskim te u planinskim predjelima i u zemljama udaljenima od Hrvatske, primjerice u austrijskim Alpama. Tamo je meteorološka postaja Sonnblick na visini od 3106 metara prvi put zabilježila da se snježni pokrivač otopio već 31. srpnja, što je rekord za ovo područje. Meteorološki podaci vode se još od 1886. godine, a tijekom zimskih mjeseci maksimalna visina snijega dostiže tri do četiri metra. Sve do 1992. godine na toj se postaji snježni pokrivač nikad nije potpuno otopio tijekom ljeta. Nakon te 1992. godine isto se ponovilo 12. kolovoza 2003. godine, i od tada otprilike svake druge godine snježni pokrivač potpuno nestane, a to se redovito dogodi u rujnu. Ove je godine, međutim, snježni pokrivač na Sonnblicku nestao rekordno rano, već 31. srpnja. Da je ovo ljeto u Austriji iznimno toplo, najbolje potvrđuju upravo temperature iz Alpa jer je Sonnblick 30. lipnja imao najvišu temperaturu u povijesti mjerenja. Zabilježena su 15,3 stupnja. Istog je dana u Beču izmjereno 37,7 stupnjeva, što je najviša lipanjska temperatura izmjerena u Austriji. |
Izostale uobičajne ljetne olujeDok se Hrvatska proteklih dana “kuha” na više od 35 Celzijevih stupnjeva, u Austriji i na sjeveru Italije slika je drukčija. Alpski dio tih država zahvatila je prije dva dana jaka oluja u kojoj su smrtno stradale dvije osobe. Nevrijeme je uzrokovalo poplave i bujice, te prekinulo opskrbu
električnom energijom i zaustavilo cestovni i željeznički promet. No,
meteorolozi u tome ne vide ništa neobično, objašnjavajući da je u
Austriji i Italiji bila klasična ljetna oluja. − Na tom je području
došlo do frontalnog poremećaja, uzrokovanog miješanjem hladnog alpskog
zraka s vlažnim zrakom sa Sredozemlja. To je uobičajena ljetna oluja,
kakva zna zahvatiti i Hrvatsku. Čudno je zapravo to što kod nas ovoga
ljeta nema više oluja, bilo ih je samo nekoliko, a razlog je što
prevladava anticiklona, dok se ciklona i frontalni poremećaji
premještaju sjeverno od Alpa − objašnjava Ankica Stojanović iz Državnog
hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). |
Rekorderi Ploče, Knin, Karlovac...- 42,4 stupnja izmjerena su 4. kolovoza 1981. u Pločama, što je apsolutno najviša temperatura zraka dosad zabilježena u Hrvatskoj |
Najtopliji kolovoz 2003.Ovoga ljeta vrućina obara rekorde. Osim što je ovogodišnji srpanj ušao u meteorološku povijest s najvrućom prvom dekadom u povijesti splitske meteorologije, potvrđeno je da je protekli mjesec bio drugi najtopliji mjesec u povijesti meteoroloških mjerenja. Prvo mjesto i dalje drži vrući kolovoz 2003. godine s prosječnom temperaturom od 29,2 stupnja, a treba pričekati i vidjeti hoće li na prvo mjesto doći ovogodišnji kolovoz. |