StoryEditor
OtociČISTA EVOLUCIJA

Sunčana elektrana na Visu prva je u nizu takvih na otocima i u Zagori. Župan Boban: Ostat ćemo predvodnica u obnovljivim izvorima u Hrvatskoj!

19. rujna 2020. - 19:33
Investicija na Visu vrijedna je 31,3 milijuna kuna,a  realizirana je u suradnji s tvrtkom KončarBožidar Vukičević/Cropix

Već davne 2010. godine misao o izgradnji sunčane elektrane na južnim brdskim viškim padinama izgledala je kao nemoguća misija.

Deset godina poslije ona je postala realnost koja je Visu, najudaljenijem srednjodalmatinskom otoku donijela energetsku samoodrživost.

Ljudima s kopna, naučenima na promptnu tehničku pomoć pri bilo kojem kvaru, projekt ovakve naravi pažnju uglavnom budi na razini zanimljive vijesti. Posebice iz razloga što je nova viška elektrana snage od 3,5 MW, godišnje planirane proizvodnje od oko pet milijuna kWh električne energije, najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj. I prva na nekom od naših otoka. Svakom žitelju otoka, posebice onom koji je pupčanom vrpcom preko kabela vezan uz matično kopno, ovakva investicija prava je životna olakšica.

Osim Visa, takvu će blagodat osjetiti i žitelji Hvara, ali i naše Zagore, stanovništvo s rubnog prstena tri 'V' Splitsko-dalmatinske županije. U tu skupinu spadaju i Vrlika i vrgoračko područje, koji su konkretnim energetskim planovima poveli listu najavljenih energetskih investicija. A uz njih se nalaze i planirani projekti u Šestanovcu, Lećevici, te oni s područja Zadvarja, Kaštela, Imotskog, i u budućnosti vrlo vjerojatno i na još nekim srednjodalmatinskim otocima.

Samoodrživost

Podsjetimo, Vis od kraja prošlog tjedna struju za 1600 kućanstava dobiva iz moderne elektrane, koja će svoju važnost osobito iskazati u razdobljima turističke sezone, standardno razdobljima veće potrošnje. Uz svoju struju i izvore pitke vode, ovaj otok postaje energetski samoodrživ, obojen zelenom bojom. Parafrazirano, mali je to korak za čovječanstvo, ali iznimno velik i za Višane i za našu zemlju.

- Sunčana elektrana Vis, investicija vrijedna milijun kuna, izgrađena na zemljištu površine 5,5 hektara, prva je od sedam HEP-ovih sunčanih elektrana puštena u rad u planiranom razdoblju od 2019. do 2023. Riječ je o ciklusu vrijednom 750 milijuna kuna. Ovom elektranom Vis je dobio veću sigurnost opskrbe električnom energijom - naveo je to, među ostalim, Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

Vis je investicijom s brda Križeva glavica, nedaleko od naselja Žena Glava, doživio povijesni trenutak. Udario je konkretne temelje onoga što će se u Hrvatskoj događati u idućih 10 godina. Vlada Republike Hrvatske, naime, još 2017. godine snažno je krenula u realizaciju nove energetske politike Hrvatske i Europske unije. Usmjerene k ulaganjima u zelenu energiju. Osnovno je pitanje, zašto baš Vis? Zašto je on dobio tu čast da pionirski bude predvodnik iznimno vrijednog hrvatskog energetskog plana?

- Prema jednoj od projekcija koje je izradio i prije nepune četiri godine predstavio Energetski institut "Hrvoje Požar", najveći solarni potencijal imaju upravo Dalmacija, priobalje i otoci. Među njima se osobito ističu južnodalmatinski otoci. Usprkos tome, statistika pokazuje kako u odnosu na ostale zemlje EU-a Hrvatska još uvijek ne iskorištava dovoljno ovaj prirodni potencijal. No, ohrabruje podatak da je u protekloj godini solarno tržište EU-a raslo za 36 posto. Projekcije koje je napravio program Ujedinjenih naroda za razvoj pokazuju plan porasta korištenja solarne energije u Hrvatskoj do 2030. godine – naveo je dr. Lukša Lulić, član Nadzornog odbora HEP-a.

Najave o planiranoj gradnji novih sunčanih i vjetroelektrana prilično su optimistične. A zanimljivo je da će upravo naša Splitsko-dalmatinska županija u tom smjeru odigrati iznimno važnu ulogu. Štoviše, ova županija je upravo zbog obilja sunčanih sati i bogom danih lokacija prirodni hrvatski rezervoar za gradnju novih izvora obnovljive energije. Potvrđuje to i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, navodeći kako će ovo područje postati perjanica onoga što EU od nas očekuje.

image
Očekivana godišnja proizvodnja od oko 5 milijuna kWh električne energije može podmiriti potrebe oko 1.600 kućanstava
Božidar Vukičević/Cropix

- Solarne su elektrane iznimno poželjne na našem području jer u frekventnoj potrošnji električne energije, kada je i inače potrebno uvoziti energiju, imamo vlastiti potencijal. To je posebice izraženo u vrijeme većeg priljeva turista u sezoni, čime dobivamo samoodrživost. Zahvaljujući Sunčanoj elektrani Vis i ostalim projektima sunčanih elektrana u izgradnji, poput SE Vrlika te projektima u razvoju kao što su elektrana Bogomolje na Hvaru i drugi, Splitsko-dalmatinska županija ostat će predvodnica u obnovljivim izvorima u zemlji. Vis je predvodnik tog procesa, upravo taj najudaljeniji otok naše županije sada ima energetsku samodostatnost - veli župan Boban.

28 polja vjetroparkova

Projekcija energetske budućnosti Splitsko-dalmatinske županije zasniva se na postojećem prostornom planu, u kojemu je implantiramo 28 polja vjetroparkova. Od njih je devet već izgrađeno. Tu je i 25 solarnih polja kojima je Vis predvodnica. Na drugom kraju naše županije, veli župan Boban, u Vrlici se planira elektrana od 6,8 megavata, vrijednosti 45 milijuna kuna, a tu je i vrgoračko područje kao treći vrh 'V' trokuta.

- Ta tri 'V' pogona nalaze se na rubnim područjima naše županije, a unutar nje još se planira izgradnja i na još nekoliko pozicija. Znamo da će to biti na šestanovačkom platou, za koji još nisu detaljno razrađeni projekti. Zato je još teško govoriti o snazi. Tu su i Bogomolje na Hvaru, a planirana je i Lećevica. SE Vrlika brzo kreće s realizacijom, projekt je gotov, start izgradnje planiran je do Nove godine. Ubrzo ćemo znati sve karakteristike pogona s planiranih sunčanih polja Hvara i iz vrgoračkog kraja. Među sedam planiranih HEP-ovih elektrana iz najavljenog petogodišnjeg ciklusa, mjesto je našla i hvarska SE Bogomolje. U srednjoročnom planu od naših akvizicija među većima SE nalaze se one s vrgoračkog platoa, Šestanovac, Lećevica, te one s područja Zadvarja, Kaštela i Imotskog – veli župan Blaženko Boban.

Njegovim riječima u prilog idu i najave iz HEP-a, iz kojeg su čelnici još tijekom boravka na Visu otvoreno poslali poziv za suradnju i s drugim otocima dalmatinskog područja. Naravno, i svima drugima. S kosine viškog brda pokrivenog s 11.200 fotonaponskih modula pozvali su dalmatinske čelnike na novi otvoreni javni poziv, s ciljem planiranja pripreme i suradnje u izgradnji novih sunčanih elektrana.

Upravo su u tom pravcu krenuli HEP-ovi čelnici, koji su dan nakon puštanja SE Vis najavili razgovore s vodstvom četiriju hvarskih općina. Elektrani u Bogomoljama, koja je pred ishođenjem lokacijske dozvole, mogle bi se u budućnosti pridružiti 'sestrinske' akvizicije, primjerice u Jelsi, te na još dvije lokacije. Putem će se još podosta po tom pitanju trebati definirati.

- Petogodišnji HEP-ov investicijski ciklus izgradnje sunčanih elektrana, vrijedan 750 milijuna kuna, objedinjuje izgradnju sunčane elektrane Marići kod Žminja, istarski Kaštelir 2, SE Cres kao najveću sunčane elektranu u izgradnji u Hrvatskoj sa 6,5 MW i investiciju od 41 milijun kuna. Tu su i SE Obrovac, SE Vrlika jug i SE Stankovci. Do kraja 2020. u komercijalni će rad biti puštena i VE Korlat, prva vjetroelektrana u proizvodnom portfelju HEP-a.

Što se tiče Visa, HEP godišnje u poboljšanje elektroenergetske infrastrukture otoka ulaže prosječno milijun kuna. U iduće tri godine ta će svota iznositi gotovo 30 milijuna kuna kroz niz projekata. Između njih se ističe polaganje podmorskih kabela Hvar-Pakleni otoci–Vis te Vis-Biševo, kao i polaganje 20-kilovoltnih kabelskih vodova Ravno Stupišće i Smokova. Također, počeli su radovi na postavljaju prve ELEN punionice za električne automobile na otoku, u gradu Visu, a slijedi i postavljanje punionice u Komiži – naveli su iz HEP-a, koji će do 2030. godine izgraditi novih 1500 MW proizvodnih kapaciteta.

Jednom davno ljudi su otkrili moć vatre i praktično je primijenili u poboljšanju kvalitete života. Lucidni su umovi u povijesti ljudske tehnologije otkrili moć pretvaranja sunčeve energije u električnu. Vis i svi ostali energetski projekti dokaz su snage ljudskog razmišljanja, ali i volje za unaprjeđenje života. Zelena struja zapravo je čista evolucija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

26. studeni 2020 16:50