StoryEditor
OtociCURI NA SVE STRANE

Nakon rasta cijena struje, ‘pola Dalmacije‘ dočekalo novi udar - poskupljenje vode od čak 25 posto, šokirani građani po kubiku plaćaju i više od 13 kuna

Piše Dora Lozica
11. travnja 2022. - 09:09

Vrtoglavo poskupljenje vode od gotovo 25 posto izglasano je na izvanrednoj sjednici Skupštine "Vodovoda Neretva - Pelješac - Korčula - Lastovo - Mljet" (NPKLM) kojoj su nazočili predstavnici svih 14 gradova i općina koji su suvlasnici tvrtke.

Brojni su građani, kao i dio lokalnih čelnika za rast cijene kubika vode optužili Jakova Belića, direktora NPKLM-a, a on uzvraća da nije mogao utjecati na poskupljenje, te je odgovornost prebacio na - HEP. Nije teško shvatiti nezadovoljstvo potrošača, jer je nakon poskupljenja svih mogućih namirnica i potrepština, te goriva, na red očito došao rast cijena režija.

Korčula i Lumbarda plaćaju gotovo najskuplju vodu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 13,04 kune po kubiku, višu cijenu imaju samo Lastovci, i to za devet lipa. Bili smo spremni na poskupljenje, kažu Korčulani, ali gotovo 25 posto veće račune u odnosu na dosadašnje nisu očekivali.

- I građani i političari trebaju pitati HEP za detaljno javno obrazloženje ovolikog poskupljenja struje. Zašto je isti proizvod, opskrba električnom energijom, za domaćinstva poskupio niti 10 posto, a za gospodarstvo gotovo 300 posto - pita se Belić, te dodaje:

- Bili smo spremni na poskupljenje, planirali smo godišnji porast računa za oko pet milijuna kuna sukladno poskupljnjima u prethodnih nekolliko mjeseci. Međutim, kad je došla ponuda za opskrbu "Vodovoda" električnom energijom, uslijedio je šok, struja je poskupjela za nevjerojatnih 270 posto.

Odmah krenuo s pozivima HEP-u, jer namjeravali smo poništiti natječaj za opskrbu, ali odgovor iz energetske tvrtke je bio nedvosmilen, rekli su mi "možete poništiti natječaj, ali cijene će samo rasti, to je tržište, uzmi ili ostavi!". Hrvatska energetska regulatorna agencija objavila je 25 posto višu cijenu po kilovatsatu i tu je priči bio kraj.

Direktor je, kako tvrdi, odmah sazvao izvanrednu Skupštinu NPKLM-a koju čine predstavnici gradova Korčula, Metković i Opuzen te općina Blato, Kula Norinska, Lastovo, Mljet, Orebić, Slivno, Smokvica, Ston, Vela Luka, Lumbarda i Janjina. Na sjednici je objašnjeno kako je za struju koja je ključna za vodovodne crpke i ostala postrojenja u 2021. koštala tri milijuna kuna, a ove će godine trebati izdvojiti osam milijuna kuna.

image

Jakov Belić, direktor 'Vodovoda NPKLM'

Dora Lozica

- Kada to prenesemo na prosječne ukupne račune za kućanstva, lanjski mjesečni račun je iznosio 330 tisuća kuna, a ove godine iznosi 760 tisuća kuna. Neki mjesec će biti manji, tijekom ljeta veći, ali to je prosjek. NPKLM ima godišnji prihod od prodaje vode 12,85 milijuna kuna, a kad platimo račun za potrošenu struju, ostane nam nešto više od tri milijuna kuna.

Ako uzmemo u obzir da naš trošak samo za plaće zaposlenika iznosi šest milijuna kuna, dolazimo do zaključka da nemamo ni za dvije trećine plaće, a gdje su svi drugi troškovi, popravci... U pitanje je dovedena likvidnost "Vodovoda", ako ne platimo struju krenut će ovrha, neće biti plaća, a to znači samo jedno, neće biti ni vode - ističe Belić.

Direktor je zatražio pomoć i od Hrvatskih voda, tražio da se odreknu dijela naknade kako bi račun za potrošače bio manji, no oni su to odbili. Na kraju je na sjednici predložio interventnu mjeru poskupljenja vode za razdoblje između 1. ožujka i 30. lipnja od 25 posto koja je u potpunosti pala na leđa - građana.

Iako je većina glasala za poskupljenje, predstavnici Grada Korčule i općina Vela Luka, Blato, Smokvica i Lumbarda bili su suzdržani. Prva žena Korčule Nika Silić Maroević (SDP) naglasila je kako "ni u jednom trenutku nije predloženo da se postigne određena ušteda smanjenjem gubitaka ili integracija alternativnih izvora energije, već je predloženo da se čitavo poskupljenje prelomi preko leđa krajnjih potrošača u cijelom iznosu".

Međutim, direktor Belić ističe kako je cijela priča dobila i političku konotaciju. Veloluška načelnica Katarina Gugić (SDP), blajski čelnik Ante Šeparović (nezavisni) i smokviški načelnik Kuzma Tomašić (SDP) na Skupštini NPKLM-a bili su suzdržani, dok su istodobno kao predstavnici suvlasnika "Vodovoda Blato" glasovali za poskupljenje, tvrdi Belić, i to radi očuvanja likvidnosti.

Za komentar smo pitali spomenute načelnike, a zajednički odgovor dobili smo od Gugić i Tomašića. Spremni su bili podržati poskupljenje, ali, kako kažu, ne na način predložen od strane direktora Belića.

- Kada su u "Vodovodu Blato" napravili izračun povećanja troškova, došli su do zaključka da će biti potrebno povećati osnovnu cijenu vode za 20,7 posto. Međutim, za razliku od direktora NPKLM-a, čelnica "Vodovoda Blato", zajedno sa stručnim službama, pripremila je mjere uštede na različitim stavkama, od troškova reprezentacije, dnevnica, putnih troškova, troškova poštarine i slično.

Krajnja cijena vode nije porasla za 20.7 posto, nego za 12,6 posto za područja Blata i Smokvice, a 13,7 posto na području Vele Luke za 13.7 posto - navodi se u odgovoru.

Belić uzvraća da se razlog tome može svesti na jednu rečenicu - trošak struje "Vodovoda Blato" iznosi oko tri milijuna kuna, a onaj NPKLM-om je oko devet milijuna kuna. Blajska komunalna tvrtka doslovno leži na vodi koju distribuira, dok je NPKLM dovodi iz udaljenosti od oko 150 kilometara.

image
Nikola Vilić/Ilustracija/Cropix

Interventna mjera poskupljenja vode završava do kraja lipnja, a u lipnju će se održati redovna Skupština NPKLM-a na kojoj će se odrediti konačna cijena, uz napomenu da se iznos kubika koji plaćaju potrošači nije mijenjao punih 10 godina.

- NPKLM može poći u svjesni gubitak, ali ne može se od mene kao odgovorne osobe očekivati da svjesno odvedem tvrtku u gubitak. Međutim, predstavnici suvlasnika mogu donijeti tu odluku.

Primjerice, ako smanjimo cijenu vode po kubnom metru za jednu kunu, a godišnje isporučimo oko milijun kubika, računica je jasna, idemo u gubitak od milijun kuna. Jednu godinu ćemo izdržati u gubitku, problem je ako se dogodine ponovi, ili godinu iza - dodaje direktor.

Jedan od načina kojim bi se mogle ostvariti dodatne uštede je projekt smanjivanja gubitaka vode u mreži. NPKLM je tijekom prošle godine imao 730 puknuća cijevi, prvosječno dvije takve situacije svakog dana, pri čemu se čak 460 incidenata dogodilo na području Korčule i Lumbarde, od čijih vlastit i stižu najveće kritike.

- Naš vodovod nije izgradio mrežu, već je samo preuzeo cjevovode. Tamo gdje smo ih gradili, primjerice na Mljetu, gubici su minimalni, jer se gradilo modernom tehnologijom i cijevima. NPKLM je prošle godine imao 43,83 posto gubitaka, a ove godine planirano je smanjenje na 37,85 posto, što bi kubik vode pojeftinilo za 42 lipe.

Za usporedbu, vodovod u Blatu ima gubitke od 65,2 posto, Ploče imaju 66 posto, Imotski - 79 posto, Split 59, Zadar 63, a Zagreb 52 posto. Europski standard za postotak gubitak u vodovodima, koji ne može biti nula, je 25 posto, to je ideal kojem treba težiti - kaže Belić.

Cijena vode za Korčulane tijekom ove godine ipak može biti samo manja, ali što će biti nakon 1. travnja 2023., kada istekne ugovor s HEP-om?

- Ako cijena struje bude niža, istog trena pojeftinit će i voda. Ali, bojim se, ne znam gdje je kraj ovim poskupljenjima - zaključuje prvi čovjek NPKLM-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. listopad 2022 09:58