U hitnu saborsku proceduru krenule su izmjene i dopune Zakona o koncesijama oko kojih već neko vrijeme traje tihi sukob otočana s predlagačima, odnosno hrvatskom Vladom, koji bi se mogao pretvoriti u opći prosvjed.
Prema navodima Pokreta otoka, koji okuplja predstavnike četrdesetak jadranskih škoja, uz podršku stranaka poput Pametnog, Mosta i Srđ je Grad iz Dubrovnika te dijela lokalnih vlasti, ovako izmijenjen Zakon o kojem će zastupnici (poslovično nezainteresirani) glasati za koji dan omogućit će nezamislive makinacije oko koncesija na pomorskom dobru.
– Osim što su brojne stavke ovog Zakona sporne, očito je da se nekome izuzetno žuri donijeti Zakon bez javne rasprave i uključenja šire javnosti što se regulira i na koji način. Uzimajući u obzir pomorsko dobro kao područje od iznimno strateške važnosti za RH, misleći pritom na sve njezine građane, a osobito one koji na tim područjima žive, inzistiramo da se Zakon vrati na javnu raspravu i da se pomorsko dobro izuzme i regulira putem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jednako kao što su iz njega izuzete i šume – traži Pokret otoka, upozoravajući kako prijedlog zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja.
Jedini kriterij novac
– Drugo čitanje Zakona predviđeno je zbog kaosa u Saboru oko sastavljanja nove Vlade i ne možemo se oteti dojmu da se iznimno žuri donijeti ovaj Zakon, dok na otocima počinje turistička sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatili što se zapravo događa i kako će izmjene Zakona sutra utjecati na egzistenciju stanovnika otoka, ali i cijele obale.
Donošenjem Zakona o koncesijama ovaj zakon proglašava se krovnim, a izmjena Zakona o koncesijama je i izmjena svih ostalih posebnih zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše procesa bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta, ne uzimajući u obzir da je pomorsko dobro od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije, koncesionirati samo po napucima Ministarstva financija – smatraju otočani.
– Zakonom se otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi koncesija posebno u slučaju pomorskog dobra bez jasnih pravila upravljanja i strategije daljnjeg razvoja. Među ostalim, omogućava se da koncesiju dobije i provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti.
Već svjedočimo štetnim posljedicama olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo koje živi i radi na obalnom pojasu i otocima, nego je riječ o dalekosežnim posljedicama na kulturnu i prirodnu baštinu te na održivost resursa koji se koncesioniraju. Nigdje u prijedlogu Zakona nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara, što smatramo iznimno važnim.
Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona koji odlučuje o najvrjednijim resursima od posebnog značenja za RH i lokalne zajednice. Mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije – zaključuju otočani, navodeći kako je riječ o scenariju nalik privatizaciji devedesetih godina te su na predložene izmjene Zakona poslali niz amandmana.
Zamjerke otočana
Evo što otočani zamjeraju:
– nema definiranog minimalnog roka u kojem se koncesija ne može založiti ili prenijeti,
– nema odredbe koja bi onemogućila izbor koncesionara koji će poskupiti cijenu usluge za krajnje korisnike, odnosno građane,
– nema odredbi koje će onemogućiti koncesionaru da naplaćuje pristup općem dobru nad kojim se ne mogu stjecati stvarna prava, kao npr. pravo vlasništva na plažama,
– omogućuje se da netko bez financijskih kapaciteta za investiciju obećanu u natječajnoj dokumentaciji dobije koncesiju i potom je založi da bi osigurao sredstva potrebna za investiciju,
– odredbe zakona o zasnivanju založnog prava, te odredbe o prijenosu ugovora o koncesiji od strane koncesionara na treću osobu pokazuju da zapravo država garantira svojim prirodnim dobrima, odnosno teritorijem za kredite koncesionara,
– omogućen je prijenos ugovora o koncesiji na financijsku instituciju koja je nad koncesijom ima/la založno pravo, i daje joj se mogućnost da sama dalje predmet koncesije prenosi na treću osobu,
– nije predviđeno savjetovanje s lokalnom zajednicom, na što Hrvatsku obvezuju međunarodni ugovori.
Puljak: Strašne izmjene
Predsjednica strane Pametno Marijana Puljak upozorava kako je još strašnija Uredba o izmjenama i dopunama izdavanja koncesija na pomorskom dobru koja je na snazi od veljače:
"Ona omogućava niz malverzacija, od krivog sustava bodovanja, krivog obračuna varijabilnog dijela koncesije, izbačena je 'bezuvjetna garancija', izbačen je kriterij radnih mjesta i zaštite okoliša, smanjuje se iznos garancije plaćanja, nema objave u javnim glasilima... Čak i ako se uspije povući zakon iz procedure, a ova uredba ostane, problemi neće biti riješeni."
Most: Pogoduju 'Agrokoru'
– U prijedlog zakona o koncesijama dodani su stavci koji pogoduju "Agrokoru" i sličnim igračima iza kojih stoje s politikom povezane interesne skupine kako bi mogli manipulirati danim koncesijama i njima upravljati umjesto države.
Izvori vode i druga opća dobra za čije je korištenje dana koncesija, u postupku restrukturiranja "Agrokora" jeftino će se prenijeti nekom budućem vlasniku mimo općeprihvaćenih pravila o tržišnom natjecanju pa i u području koncesija. Osim toga, treba izmijeniti stav da županija dodjeljuje koncesiju bez da općine i gradovi imaju pravo glasa.
'Srđ': Otet će nam obalu
– Kao što je svojedobno Zakonom o pretvorbi i privatizaciji legalizirana pljačka društvenog vlasništva, tako se ovim zakonom legalizira i olakšava već postojeća praksa uzurpacije našeg najvrjednijeg resursa – obale.
Glavni kriterij za odabir koncesionara je cijena ponude umjesto ekonomskih, društvenih i ekoloških učinaka koncesije. Stoga je moguće da temeljem najviše ponude bude odabran koncesionar koji će povisiti cijenu usluge za lokalno stanovništvo ili će mu ograničiti pristup javnom dobru – upozorava Srđ je Grad.