Tolike da će ih uskoro primiti predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko osobno i to na prigodnoj ceremoniji!
E, tako je vam je to kad ste među svojim kolegama vršnjacima iz cijele Hrvatske, među čak 83 osnovne škole, najbolji poznavatelj Hrvatskog sabora. A mali Pakoštanci iz naše priče nedavno su, dan prije praznika baš na Veliki petak, u on line natjecanju s vršnjacima iz cijele zemlje pokazali najbolje znanje o predstavničkom tijelu građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Na kvizu “Koliko poznaješ Hrvatski sabor?” kojega je Služba za građane Hrvatskoga sabora organizirala u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, njih su troje od maksimalnih 90 bodova imali čak 82,5 i pomeli konkurenciju.
Sada sve o Hrvatskom saboru - njegovoj ulozi u povijesti, ali i suvremenom radu, pravima i odgovornostima saborskih zastupnika - imaju u malom prstu.
Da budemo do kraja iskreni, vjerojatno o toj instituciji znaju više nego polovina zastupnika koji u njoj sjede. Na natjecanje su ih prijavili njihovi povijesničari, profesor Mate Mustać i ravnatelj Šime Labor. Sramežljivo nam pričaju kako im nije bilo teško na ispitu, dapače, očekivali su oni da će pitanja o Saboru biti puno kompliciranija.
Do ovog su kviza, naime, o Saboru su znali ono malo što su vidjeli na televiziji, a onda im se preko literature kojom su se spremali otvorio cijeli jedan novi svijet, puno širi i zanimljivi od dosadnih politikantskih prepucavanja na koje smo osuđeni slušajući saborske sjednice.
- Sve je to, zapravo, jako zanimljivo. Pogotovo kad vidiš razliku kako je Sabor funkcionirao nekad, a kako funkcionira danas. Kako se dobivalo pravo glasa i kako je rasla demokracija. Sad kad slušam vijesti, znam o čemu govore, kažu nam Ivan i Leonarda koju je rad Sabora toliko zaintrigirao da sada prati i javnu raspravu o upisu u srednje škole.
- Čekam da to dođe na Sabor. Baš me zanima što će biti, povjerava nam buduća gimnazijalka.
No, ni ona ni dvojica mušketira nikako ne bi u politiku.
- Ja bi radije u nešto s kompjuterima, dodaje sedmaš Frane.
Da su pobijedili saznali su u petak popodne, kad je objavljeno na internetskim stranicama Sabora. Još uvijek ih drži veselje, a bogme i uzbuđenje. Čekaju, naime, službeni poziv iz Zagreba jer su kao prvaci zaslužili da im nagradu u prigodnoj ceremoniji na Markovom trgu, nakon razgledavanja Sabora, uručiti osobno predsjednik Josip Leko.
Sve su detalje oko puta već razradili, jedino se nikako ne mogu dogovoriti gdje će proslaviti nagradu: u McDonaldsu ili u šopingu.
Imate samo jednom pravo pogađati tko bi na hamburger, a tko u kupovinu.
Oni su učenici Osnovne škole “Bijaći” iz Kaštel Novog: Ivana Stojan i Roko Perica, osmi razred, Luka Elez i Ivan Marin, sedmi razred te Vinka Pera i Ana Josipa Bikić, šesti razred. Na nedavno održanom online kvizu “Koliko poznaješ Hrvatski sabor”, pokazali su se iznimno dobrima i zauzeli treće mjesto među 83 prijavljene škole iz cijele Hrvatske. Od mogućih 90, osvojili su 79,50 bodova. Zaslužuju čestitke zajedno sa svojim mentorom Petrom Perićem, profesorom povijesti i geografije.
- I, šta to niste znali, pitamo nakon upoznavanja i konstatacije da ni pobjednici nisu ostvarili stopostotni učinak.
- Mi smo sva pitanja riješili, ali ne znamo koji je odgovor bio pogrešan, nemamo povratnu informaciju, odgovara Ivan, u ime ekipe.
- Znate li tko je Josip Leko, dopala se nama uloga ispitivača.
- Predsjednik Sabora, Josip Leko, odgovaraju uglas.
Josipa Leku imat će priliku i osobno upoznati budući da su tri prvoplasirane ekipe pozvane u posjet Hrvatskom saboru. Za svoj uspjeh dobit će pohvalnice, njihovi mentori zahvalnice, a uobičajeno je da i škola dobije nagradu.
Dobro, znaju tko je predsjednik, a znaju li još kojeg zastupnika.
- Keruma... odgovara Ivan i izaziva smijeh ostalih... On je najupečatljiviji, drukčiji, svi ostali su obični - nije se Ivan dao zbuniti, nego je ponudio i obrazloženje.
Čuli su naravno i za zastupnice, pa spominju Jadranku Kosor i Ružu Tomašić.
Nisu ovo, međutim, pitanja na koja su odgovarali na kvizu, što su ga organizirale Služba za građane Hrvatskog sabora i Agencija za odgoj i obrazovanje.
- Uz prijavu za kviz dobili smo i popis literature kako bi se učenici mogli pripremiti - kazuje nam mentor Perić. - Ta je literatura dosta komplicirana, pa sam im iz toga pripremio skripte iz kojih su učili. Ponosan sam na njih. Prijave su bile na dobrovoljnoj bazi i nije bilo baš velikog interesa učenika. Trebalo je uložiti dosta truda, učili su i pripremali se u svoje slobodno vrijeme.
Pitanja su se odnosila na ulogu Sabora u povijesti Hrvatske, suvremeni sabor, način rada, prava i odgovornosti saborskih zastupnika. Ana Josipa pojašnjava da se povijesti Sabora uči na satu povijesti, pa su dosta toga već znali. Roko, međutim, napominje da mnogi podaci nisu u udžbenicima, pa su tako sada naučili da prvi zapisnik o radu Sabora datira iz 1273. godine, ali i gdje tko sjedi u sabornici, na galeriji: novinari, diplomati...
Što se, pak, tiče suvremenog Sabora, Ivana primjećuje da je najteže bilo doznati koliko je zastupničkih mjesta u Saboru rezervirano za manjine. Jednostavno nisu imali taj podatak.
Što su uopće znali o Saboru prije prijavljivanja za kvizu, nižemo pitanja. Za odgovor se, iz navike očigledno, javljaju dizanjem ruke.
Inače dragi i simpatični, nekako su tihi za svoju dob, primjećujemo. Zbog treme od prvog medijskog predstavljanja, otkriva mentor kojemu je, kao i njima, ovo prvi razgovor s novinar(k)om. No to ih nije spriječilo da jasno iznose svoje mišljenje.
Luka kaže da informativne emisije pogleda kad su važni izbori, dok Vinka gleda TV dnevnik i ‘Dobro jutro, Hrvatska’, pa tako sazna najvažnije vijesti o događajima u Hrvatskoj:
- Mislim da još ima političara kao što je Ivo Sanader, Vlada bi mogla uradit i više za Hrvatsku, pa bi se moglo otkrit još onih koji kradu - kaže Vinka.
Ivana pak dodaje:
- Zastupnici su izabrani od strane naroda i trebalo bi im biti u interesu da služe nama građanima, da provode naše ideje, jer ovo je, ipak, demokratska država.
Slično razmišlja i Ivan:
- Narod ih je izabrao, posao im je da kreiraju zakone, odlučuju, ako ne mogu trebaju odstupiti.
Iako su se na kviz prijavili sa željom da nauče više o Saboru, to im u ovome trenutku, kažu, nije pobudilo želju da u budućnosti sjednu u saborske klupe.
- Keruma... odgovara Ivan i izaziva smijeh ostalih... On je najupečatljiviji, drukčiji, svi ostali su obični - nije se Ivan dao zbuniti, nego je ponudio i obrazloženje.
Čuli su naravno i za zastupnice, pa spominju Jadranku Kosor i Ružu Tomašić.
Nisu ovo, međutim, pitanja na koja su odgovarali na kvizu, što su ga organizirale Služba za građane Hrvatskog sabora i Agencija za odgoj i obrazovanje.
- Uz prijavu za kviz dobili smo i popis literature kako bi se učenici mogli pripremiti - kazuje nam mentor Perić. - Ta je literatura dosta komplicirana, pa sam im iz toga pripremio skripte iz kojih su učili. Ponosan sam na njih. Prijave su bile na dobrovoljnoj bazi i nije bilo baš velikog interesa učenika. Trebalo je uložiti dosta truda, učili su i pripremali se u svoje slobodno vrijeme.
Pitanja su se odnosila na ulogu Sabora u povijesti Hrvatske, suvremeni sabor, način rada, prava i odgovornosti saborskih zastupnika. Ana Josipa pojašnjava da se povijesti Sabora uči na satu povijesti, pa su dosta toga već znali. Roko, međutim, napominje da mnogi podaci nisu u udžbenicima, pa su tako sada naučili da prvi zapisnik o radu Sabora datira iz 1273. godine, ali i gdje tko sjedi u sabornici, na galeriji: novinari, diplomati...
Što se, pak, tiče suvremenog Sabora, Ivana primjećuje da je najteže bilo doznati koliko je zastupničkih mjesta u Saboru rezervirano za manjine. Jednostavno nisu imali taj podatak.
Što su uopće znali o Saboru prije prijavljivanja za kvizu, nižemo pitanja. Za odgovor se, iz navike očigledno, javljaju dizanjem ruke.
Inače dragi i simpatični, nekako su tihi za svoju dob, primjećujemo. Zbog treme od prvog medijskog predstavljanja, otkriva mentor kojemu je, kao i njima, ovo prvi razgovor s novinar(k)om. No to ih nije spriječilo da jasno iznose svoje mišljenje.
Luka kaže da informativne emisije pogleda kad su važni izbori, dok Vinka gleda TV dnevnik i ‘Dobro jutro, Hrvatska’, pa tako sazna najvažnije vijesti o događajima u Hrvatskoj:
- Mislim da još ima političara kao što je Ivo Sanader, Vlada bi mogla uradit i više za Hrvatsku, pa bi se moglo otkrit još onih koji kradu - kaže Vinka.
Ivana pak dodaje:
- Zastupnici su izabrani od strane naroda i trebalo bi im biti u interesu da služe nama građanima, da provode naše ideje, jer ovo je, ipak, demokratska država.
Slično razmišlja i Ivan:
- Narod ih je izabrao, posao im je da kreiraju zakone, odlučuju, ako ne mogu trebaju odstupiti.
Iako su se na kviz prijavili sa željom da nauče više o Saboru, to im u ovome trenutku, kažu, nije pobudilo želju da u budućnosti sjednu u saborske klupe.
PIŠU: Ana Vučetić Škrbić i Anita Matić, FOTO: Mario Todorić/CROPIX
|
Ovako Kaštelani ocjenjuju rad saborskih zastupnikaIvana: Trebali bi poraditi na tome da budu još odgovorniji (Ocjena 4) Roko: Trebaju više gledati interes građana (3) Luka: Previše uzimaju od naroda i države, trebaju počet gledat narod, a ne samo sebe (Ocjena 3) Ivan: U saboru ima ljudi koji rade, brinu se za državu, a neki baš i nisu posvećeni svom zadatku (Ocjena 3) Vinka: Trebali bi više, aktivnije sudjelovati kod donošenja i provođenja zakona (Ocjena 3) Ana Josipa: Više bi trebali gledati interes građana, a ne samo svoj (Ocjena 3) |
|
Deset najboljih od njih 83Kviz s maksimalnim brojem mogućih bodova od 90 riješili su timovi iz 83 škole diljem Hrvatske, a najuspješnije škole bile su: 1. OŠ Pakoštane, Pakoštane (82,50 bodova) 2. OŠ Luka, Sesvete (80,00 bodova) 3. OŠ Bijaći, Kaštel Novi (79,50 bodova) 4. OŠ Eugena Kumičića, Slatina (75,25 bodova) 5. OŠ Veliki Bukovac, Veliki Bukovac (75,00 bodova) 6. OŠ Eugen Kumičić, Rijeka (74,50 bodova) 7. OŠ Đuro Ester, Koprivnica (74,00 boda) 8. OŠ Tar-Vabriga, Tar (73,00 boda) 9. OŠ Antuna Branka Šimića, Zagreb (70,50 bodova) 10. OŠ Dragojle Jarnević, Karlovac (70,25 bodova) |