- Možemo potvrditi da je AUDIO zaprimio zahtjev Orco grupe za arbitražom u slučaju Sunčanog Hvara - jedino je što su nam jučer bili spremni kazati u AUDIO-ju.
Zahtjev za nadoknadom štete, neslužbeno doznajemo iz Vladinih krugova, u Orcu pravdaju neizvršavanjem obveza koje je država preuzela na sebe u okviru javno-privatnog partnerstva u Sunčanom Hvaru.
To se ponajprije odnosi na rješavanje neriješenih imovinsko-pravnih odnosa koji opterećuju pojedine hvarske hotele i kampove, među kojima su i oni s Katoličkom crkvom. Zbog toga u Orcu tvrde da su imali teškoća u poslovanju i da im je dobit bila manja od očekivane, pa od države sada traže da im plati naknadu u iznosu od 25 milijuna eura, uvećanu za zatezne kamate, što bi hrvatske porezne obveznike u konačnici moglo stajati i više od 30 milijuna eura.
S druge strane, u Vladi upravo razmatraju strategiju kako se odhrvati odštetnim zahtjevima Orca, čije bi ispunjenje ugrozilo ionako prenapregnuti proračun. Oko toga su se, doznajemo, ovih dana konzultirali i sa stručnjacima sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Iako im nije svejedno što bi cijeli slučaj na kraju mogao dobiti i pravosudni epilog, naši sugovornici tvrde kako i hrvatska strana konja za trku ima.
- Ako cijeli slučaj na kraju i dođe pred arbitražu, to bi se za Orco moglo pretvoriti u pravu avanturu. I mi imamo cijeli niz primjedbi na ponašanje Orca - od toga da mnogi hoteli na Hvaru ne rade, preko toga da je u neke hotele uloženo premalo, pa do toga da se novac u nekim hotelima doslovno rasipao. Stoga bi naša potraživanja od Orca mogla biti i veća od onoga što oni traže od nas - kaže naš sugovornik iz Vladinih izvora, koji vjeruje da bi se cijeli slučaj na kraju ipaK mogao riješiti dogovorom.
No, ako do tog dogovora ne dođe, presudit će Stalno arbitražno sudište pri HGK. Pravorijek arbitražnog vijeća od tri arbitra ima snagu pravomoćne sudske presude. No, kakva god bila njihova odluka, već je sada jasno da to neće biti samo presuda u konkretnom zahtjevu Orca, nego i cijelom svojedobno slavodobitno najavljivanom projektu JPP-a u Sunčanom Hvaru, kojim ni jedna strana nije zadovoljna.
Uostalom, nije prošlo tako puno vremena otkad je Jean-Francois Ott, šef Orco grupe, koja, prema podacima SKDD-a, drži nešto više od 56 posto dionica Sunčanog Hvara, prijetio tužbom protiv Hrvatske međunarodnom sudu, dok je u Zagrebu privođen u policiju na obavijesni razgovor. Tada, u jeku pregovora o ulasku u EU, čak se kalkuliralo i mogućnošću da Sunčani Hvar postane još jedna kočnica Hrvatskoj na putu k punopravnom članstvu u toj integraciji.
Hvarskim modelom JPP-a nije bila zadovoljna ni Vlada, u čijim se rukama, prema podacima SKDD-a, nalazi nešto više od 32 posto dionica Sunčanog Hvara. Da je u cijeloj priči bilo grešaka i s hrvatske strane, jasno je svima, no u aktualnoj Vladi lopticu odgovornosti za to prebacuju na bivšu HDZ-ovu Vladu i njenog tadašnjeg potpredsjednika Damira Polančeca, koji je 2005. i krenuo u projekt spašavanja Sunčanog Hvara putem modela JPP-a.
U kojoj je mjeri slučaj Sunčanog Hvara škakljiv za obje strane, možda najbolje govori to što je malo tko o njemu jučer uopće želio razgovarati. Iz Orca, primjerice, kao ni iz Uprave hvarske tvrtke nismo uspjeli dobiti nikakvu reakciju, a stvari ne stoje bitno bolje ni kada je riječ o Vladi.
PSD
