Na spomen opasnog otpada i njegova zbrinjavanja, Bračanima se diže kosa na glavi.
Još kada je škojem počela kružiti priča kako noćnim trajektima stižu šleperi puni azbesta čak iz Istre, kako bi se skladištio na odlagalište nedaleko Pučišća, zabrinutost građana samo je porasla! Pa su uz propitkivanja o čemu se radi, te komentare kako im umjesto turista uvoze otpad opasan za zdravlje i okoliš postali sve glasniji i ogorčeniji.
– Zbog svojih otočana na Skupštini splitsko-dalmatinske županije sam i postavio pitanje, prvo u ožujku, pa zatim i u travnju, no ništa se od tada nije promijenilo, kao ni odgovor o kojoj se vrsti otpada radi i koliko je on opasan za zdravlje ljudi, nažalost, još nisam dobio – kaže Mate Martinić, SDP-ov vijećnik u regionalnom parlamentu, inače rođeni Pučišćanin, s adresom stanovanja u Supetru, kojeg su zabrinuti građani molili odgovor.
Slične upite imala je i Pučišćanka Lucija Puljak (Pametno), no županijska pročelnica Marija Vuković tek im je mogla odgovoriti kako je Županija nadležna samo za odlagališta neopasnog otpada, dok su pod ingerencijom države spalionice, centri za gospodarenje otpadom i odlagališta opasnog otpada, odnosno komunalna poduzeća kojima je Fond za zaštitu okoliša i energetiku prepustio tu aktivnost.
Brački SDP-ovac Arsen Bauk uputio je i zastupničko pitanje u Sabor: Ima li na otoku Braču mogućnosti skladištenja/odlaganja azbesta?
U odgovoru ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića stoji:
– Na otoku Braču trenutno ne postoji građevina za gospodarenje otpadom u kojoj se otpad koji sadrži azbest može skladištiti. No što se tiče odlaganja ove vrste otpada, prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, na odlagalištu neopasnog otpada brdo Košer, upravitelja Michielija Tomića, postoji izgrađena kazeta za azbest preostalog kapaciteta 1574,19 tona na koju građevni otpad koji sadrži azbest odlažu ovlaštene osobe za sakupljanje ove vrste otpada.
– Ako znamo da otok Brač ima 400 četvornih kilometara te ako se odloži još ovih dopuštenih 1574,19 tona azbesta, to znači da će nam otok biti zatrpan opasnim otpadom. U prosjeku 40 tona otpada na 10 četvornih kilometara otoka – zabrinut je regionalni vijećnik Mate Martinić.
– Kazetu, odnosno plohu za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest u okviru odlagališta komunalnog otpada "Košer", na upravljanje nam je predao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 12. travnja 2010. godine. Fond je u cijelosti izgradio plohu, a mi se kao komunalno poduzeće s kojim je fond sklopio ugovor o preuzimanju i zbrinjavanju građevinskog otpada koji sadrži azbest o svemu brinemo. Sa svom potrebnom dokumentacijom, svim dozvolama i propisima – razgovor o skladištenju opasnog otpada započeo je Nikša Michieli Tomić, vlasnik tvrtke "Michieli-Tomić" d.o.o., iz Gornjeg Humca na Braču, koja među ostalim upravlja i komunalnim društvom, odnosno odlagalištem komunalnog otpada "Košer" na području bračke općine Pučišća.
Gdje je sada na 4 kilometra zračne udaljenosti od najbližeg naselja i kazeta za odlaganje otpada s azbestom.
– Na plohu zbrinjavamo azbest dopremljen samo od ovlaštenih sakupljača, a kazeta je trenutno popunjena 65 posto. Kada se popuni u cijelosti ili kada se otvori županijski regionalni centar za gospodarenje otpadom, kazeta se zatvara i sanira – zbori nam dalje Michieli Tomić, dodajući:
– Po ugovoru zbrinjavamo otpad iz Splitsko-dalmatinske županije, a i s područja drugih županija koje ovlašteni sakupljači prikupe. Ovakvo sakupljanje azbesta nema nikakve opasnosti za ljudsko zdravlje, opasna je samo azbestna prašina!
Vlasnik komunalnog društva i odlagališta "Košer" pojašnjava nam dalje kako se on i njegova tvrtka s pedesetak uposlenih brine o komunalnom otpadu svih sedam bračkih općina, dok jedino grad Supetar ima svoje odlagalište.
– Ova problematika je ljudima nepoznanica i bauk, no još jednom ću ponoviti da njihovo zdravlje ni u jednom trenutku nije ugroženo ako se s azbestom pravilno postupa. Pa cijeli otočni vodovodni sustav pitke vode prolazi azbestnim cijevima.
Tako su u kazeti "Košera" odloženi građevinski dijelovi s azbestom i nekadašnje tvornice "Sardina" iz Postira, pa dominikanskog samostana u Bolu, a uskoro i "šut" kada se bude rušila i stara hala "Jadrankamena" u Pučišćima. Prema ugovoru komunalnog društva i fonda u kazetu se može odložiti samo čvrsto vezani azbest, i to isključivo ravne i valovite ploče velikog formata, i fasadne i krovne ploče malog formata, dok se onaj koji nije pakiran treba prije odlaganja prskati vodom. Ujedno, komunalno društvo koje gospodari odlagalištem dužno je odloženi otpad koji sadrži azbest dnevno prekrivati zemljanim slojem, minimalne debljine 10 cm.
I ono najvažnije – na odlagališnom polju s otpadom koji sadrži azbest ne smiju se izvoditi nikakve aktivnosti koje mogu uzrokovati oslobađanje azbestnih vlakana u okoliš! A nakon zatvaranja odlagališta otpada koji sadrži azbest, treba biti onemogućena svaka daljnja upotreba površina tog odlagališta.
Sad koliko će sve to utješiti Bračane, vidjet ćemo, no i dalje ostaje nada da se centar za gospodarenje otpadom u Lećevici što prije pusti u rad – zadnja je procjena kraj 2021. godine – kako bi se kazeta za azbest, odnosno ploha u konačnici i zatrpala.
Od ukupno 17, tri su kazete u našoj županiji
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financirao je izgradnju ukupno 17 posebnih kazeta (ploha) za odlaganje azbesta u 13 županija. U Splitsko-dalmatinskoj županiji su na tri mjesta: ova na Braču, pa na Visu o kojoj brine komunalno poduzeće "Gradina" i to na odlagalištu ''Wellington". Kazeta je izgrađena u siječnju 2010. godine i ima kapacitet od 820 kubika. Treća je tvrtke "Dobrić" u Trogiru koja je 2008. s fondom sklopila ugovor o izgradnji kazete za odlaganje otpada koji sadrži azbest u okviru odlagališta komunalnog otpada "Vučje brdo" u Planom. U izgrađenu kazetu azbestni otpad se odlagao do 4. listopada 2013. godine.
Za zbrinjavanje otpada, u ovom slučaju azbesta, plaćeno je po kilogramu 1,10 kuna (s PDV-om).
Sakupljača opasnog otpada s azbestom ima 13 i tek je jedan na području naše županije – splitski "Cian". Cijena njihovih usluga je 2,10 kuna (s PDV-om) po kilogramu za skupljanje, privremeno skladištenje i predaju na zbrinjavanje, dok je cijena prijevoza jednu kunu (s PDV-om) po toni, po prijeđenom kilometru od mjesta preuzimanja do mjesta zbrinjavanja.
Fond više ne nadzire prikupljanje azbesta
– Fond za zaštitu okoliša je prijašnjih godina financijski pomagao sustav gospodarenja građevinskim otpadom koji sadrži azbest, plaćajući ovlaštenim sakupljačima troškove nastale preuzimanjem tog otpada od građana, kao i komunalnim društvima za zbrinjavanje tog otpada na odlagališta koja imaju izgrađenu posebnu kazetu za odlaganje tog otpada. U okviru te mjere fond je sufinancirao i izgradnju kazeta u sklopu odlagališta otpada na kojima bi se takav otpad na siguran i kontroliran način zbrinjavao, te ih je fond nakon izgradnje predao komunalnom društvu na korištenje i daljnje upravljanje – stoji u odgovoru Lidije Tošić, voditeljice Službe za odnose s javnošću fonda, kao i ovo:
– U tijeku trajanja akcije prikupljanja azbestnog otpada fond je obavljao nadzor nad prikupljenim količinama tog otpada jer je prema ispostavljenim računima komunalnim društvima isplaćivao sredstva za tu namjenu. S obzirom na to da se od kolovoza 2016. godine prestalo s ovakvim načinom prikupljanja azbestnog otpada od građana, fond ne raspolaže informacija o preuzetim i odloženim količinama. Što se tiče same kontrole nad odlagalištima komunalnog otpada ona je u ingerenciji inspekcije za zaštitu okoliša.
Kontrola jednom godišnje
– Predmetne kazete nadziru se jednom godišnje u sklopu tematskih nadzora odlagališta otpada, prilikom čega se između ostalog kontrolira zakonitost postupanja komunalne tvrtke/operatera s azbestnim otpadom – doznajemo iz Ministarstva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, koji preciziraju dalje:
– Temeljem ugovora sklopljenog između fonda i komunalne tvrtke "Michieli-Tomić", tvrtka je dužna preuzimati otpad s područja Splitsko-dalmatinske županije i s područja drugih županija (azbestni otpad dovoze ovlašteni sakupljači). Tvrtka "Michieli-Tomić" izvršila je obuku svojih djelatnika za postupanje s azbestom, i s otpadnim azbestom se propisno postupa.
Čestice lete 50 kilometara
– Kazete za zbrinjavanje otpada s azbestom su samo djelomično rješenje! Budući da je azbest uvijek opasan, i kada rukujete s njim i kada ste u kontaktu s osobama koje su rukovale azbestom. Pa svi znamo kako azbestne čestice s vjetrom lete i do 50 kilometara – ističe Teo Mandić iz udruge "Biglovi azbesta" iz Vranjica, čiji se članovi već godinama bore za što bolju zaštitu stanovništa na području solinskog bazena, u blizini tvornice "Salonit".
– Čestice vam se lijepe za odjeću dok pakirate taj građevinski otpad s azbestom, ni folijom se ne može sto posto zaštititi. A kada pričamo o rupi, ili kako kažu kazeti, ona bi trebala biti bezopasna kada je pokrivena zemljom, ako se to kontrolira. No, nažalost, svi se više bave smećem i zbrinjavanjem otpada, nego ljudima. Na smeću se može zaraditi, smeće vam je novac dok su ljudi samo trošak – ogorčen je nebrigom za ljudsko zdravlje Mandić, koji je istaknuo:
– Četiri godine su u ladici na čekanju četiri nova zakona o azbestu i njegovu zbrinjavanju.