Jesu li rješenje za probleme s radnom snagom u našem turizmu ove godine možda radnici iz Egipta?!
Za sve kojima je to pitanje čudno valja kazati kako je prva grupa od 11 sezonaca iz Egipta već stigla na jedan dalmatinski otok, gdje će raditi u manjem hotelu kao pomoćno osoblje. Kako im je znanje engleskog jezika više nego skromno, mogu raditi samo poslove koji nemaju veze s izravnom komunikacijom s gostima.
No, takvih će radnika u ovogodišnjoj sezoni u Hrvatskoj nedostajati još oko 15 tisuća da bi se zadovoljili kriteriji kvalitete usluge koju smo gostima obećali i naplatili.
To su, doduše kasno, primijetili i političari, pa je Vlada RH upravo donijela odluku o povećanju kvote za sezonsko zapošljavanje stranaca, koja je za turizam dosegla 7660 radnika, koliko ih poslodavci smiju uvesti iz inozemstva. Ali uzalud, jer ni inozemnih radnika za hrvatski turizam po sadašnjim plaćama – nema.
"Prazno" 1359 dozvola
Da nije tako, ne bi ranije utvrđena kvota od 4660 stranih radnika u turizmu za ovu godinu ostala tek napola iskorištena. Tako je za poslove pomoćnih radnika u turizmu preostalo još 1359 dozvola, iako je navodno zaprimljeno i u postupku odobravanja još 1538 zahtjeva.
Po uvoznoj kvoti smije se uvesti 80 turističkih animatora, 100 masera posebnih vrsta masaža, 50 turističkih zastupnika, 10 instruktora ronjenja, 300 kuhara internacionalne kuhinje i još 400 "običnih" kuhara, te čak 3715 pomoćnog osoblja. Ali unatoč višemjesečnim potragama za radnicima u turizmu u Hrvatskoj i inozemstvu, njih jednostavno nema.
Bolje rečeno, nema zainteresiranih za rad na određeno vrijeme od nekoliko mjeseci s plaćom dvadesetak posto nižom od hrvatskog prosjeka, kakve su sada u turizmu i ugostiteljstvu.
Ne čudi stoga da se očajni poslodavci nakon obilaska Srbije, Vojvodine, BiH i Makedonije, u mahom neuspješnoj potrazi za radnicima, sada okreću radnicima u nekim zemljama arapskog svijeta u kojima je standard značajno niži i prosječne su plaće između 200 i 300 dolara.
Od Rumunja i Bugara kao sezonaca u našem turizmu već se odustalo, jer su oni ranije krenuli prema Austriji, Italiji i Njemačkoj, gdje su bolje plaćeni za iste poslove.
Podsjetimo, u tom segmentu pripreme turističke sezone lutalo se na državnoj razini od samog početka, pa je tako krajem prošle godine Vlada odlučila da je dovoljna kvota stranih radnika za ovu sezonu tek 3715 radnika za turizam.
Na uporno inzistiranje Ministarstva turizma, u veljači se taj broj povećao na 4660 radnika, da bi se sada, kad je sezona praktički uvelike započela, a radnika nedostaje, gotovo udvostručio na 7660 mogućih stranaca za rad u turizmu ove godine.
Kasno je misliti u lipnju
– Ni jedna mjera koja se donosi za turističku sezonu na polovini lipnja ne može imati baš nikakvog učinka. Sve je to stihijski, nepripremljeno, bez ikakvog efekta i u predstojećoj špici sezone nedostajat će nam 15 tisuća radnika u ugostiteljstvu i turizmu.
Taj se manjak već osjeća na svakom koraku u turističkim tvrtkama i mjestima, a to će se sigurno odraziti na nezadovoljstvo gostiju razinom kvalitete usluge. Stranci nisu dobro rješenje za usluge u našem turizmu.
Umjesto da stalno govorimo o najavljenim investicijama u turističke nekretnine od preko milijardu eura, bolje bi bilo da netko odgovori na pitanje tko će u njima raditi – oštar je Eduard Andrić, predsjednik Sindikata ugostiteljstva i turizma, komentirajući najnoviju odluku Vlade RH o povećanju kvote za sezonsko zapošljavanje stranaca.
S obzirom na to da je europsko tržište gladno kvalitetne radne snage i da su gotovo svugdje radni uvjeti i plaće bolji nego u Hrvatskoj, upitno je tko će doći raditi u Hrvatsku, komentiraju nam ugostitelji i hotelijeri spoznaju da će im gosti ove godine duže čekati kavu na terasama ili uređenje sobe u hotelima, jer najviše nedostaje konobara, sobarica i pomoćnika u kuhinji.
Istovremeno nisu spremni smanjiti svoj profit i povećati plaće radnicima koje traže, pa su rijetki poslodavci ove godine to učinili, i to ponajprije u velikim hotelskim kućama poput "Valamara", "Maistre" i "Plave lagune". A kako su i stručni radnici u turizmu svjesni kolika je potražnja za njima, to sada oni biraju poslodavce, umjesto da je obrnuto.
– Stručni kuhar s iskustvom danas traži 18 tisuća kuna plaće u pravom restoranu, a kako poslodavcu to znači ukupna davanja i doprinose državi koji se penju na 35 tisuća kuna, onda se ljudi legalno plaćaju upola manje, a ostalo ide "na ruke", bez doprinosa, i država od toga nema ništa.
Zato bi država više profitirala da smanji svoja davanja i bruto plaću pa da se ona u cijelosti isplaćuje legalno. S druge strane, da bi vlasnici dobili stručnog sezonca, ponude mu i veću plaću od one koju imaju stalno zaposleni, pa onda tu opet nastaje problem među radnicima – kaže Andrić o specifičnostima kadrovskih problema ovogodišnje sezone.
Prema dostupnim podacima, u turizmu i ugostiteljstvu ove će godine raditi oko 120 tisuća zaposlenih te još oko 20 tisuća njih u samoj špici sezone, ali u svim dijelovima sezone nedostaje oko 15 tisuća radnika kojih, sasvim je izvjesno, neće biti.