Ovi mladi ljudi pred čijim spomenikom danas stojimo, nikome nisu željeli zlo. Ono što su htjeli bilo je otjerati zlo sa svoga kućnog praga i iz svoje domovine. Potaknuti svetom idejom obraniti svoje od tuđina, krenuli su u borbu za slobodu i već na tom svom prvom plemenitom koraku položili su svoje mlade živote.
Potaknuti ovim osjećajima beskrajne zahvalnosti i najiskrenijeg poštovanja prema ovim mladićima, a neopterećeni bilo kakvom ideologijom i politikom, mi iz Radničkog nogometnog kluba Split odlučili smo obnoviti ovaj spomenik kako bismo njihovu žrtvu zaštitili dostojanstvom trajnog sjećanja.
Obnova ovog spomenika i otkrivanje spomen-ploče koju je postavio naš RNK Split jest moralni čin kojim se pokazuje da naš klub ne zaboravlja svoje igrače i njihovu žrtvu. To je civilizacijski iskorak i obveza prema svima onima koji su pali u borbi za slobodu i koji traže naše dužno poštovanje. Ujedno je to i naša želja da se sačuva znak u vremenu zbog mladosti koja je dala živote za slobodu svoje domovine!
Vijenac Hvidre
Te rečenice, koje je u ime Radničkog nogometnog kluba Split izrekao Slaven Žužul, pred dvije stotine prisutnih uz spomenik poginulima i strijeljanima u Prvom splitskom partizanskom odredu, najbolje oslikavaju želju RNK Split, zapravo njihovih udarnih ljudi braće Slavena i Joze Žužula, koji su odlučili učiniti nešto u što je malo tko vjerovao: obnoviti spomenik dalmatinskoj dici iz Prvog splitskog partizanskog odreda, poginulima i strijeljanima u kolovozu 1941. godine, među kojima je bilo i prvotimaca RNK Split.
Braći Žužul je “ruku dao” i Grad Sinj, ponajviše njegov gradonačelnik Ivica Glavan, spomenik je obnovljen točno pet dana prije 68. godišnjice pogibije mladih dalmatinskih slobodara. Kompletna prva momčad RNK Split, nogometaši Junaka i košarkaši Alkara, predstavnici Hrvatske ratne mornarice, splitske Hvidre, predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, Grada Sinja, Grada Trogira, antifašističkih udruga Splita, Kaštela, Sinja, Trogira, Makarske, predstavnici mnogih političkih stranaka, od kojih su splitski SDP-ovci bili najbrojniji (nisu primijećeni predstavnici Grada Splita i HDZ-a, tko zna, može biti da su po nesnosno vrućem vremenu bili u hladovini okolnih stabala, op. M.B.), nadaleko poznata klapa Sinj, moderator i voditelj programa Tonči Banov, familije poginulih partizana, te brojni gosti uveličali su ovaj svečani čin.
Jedan detalj je privukao posebnu pozornost svih prisutnih: polaganje vijenca splitskoj dici iz 1941. godine od strane splitske Hvidre! Šaputalo se: “Ovo je valjda prvi put u slobodnoj Hrvatskoj da Hvidra polaže vijenac partizanima!” Na vijencu Hvidre je pisalo: “Poginulim splitovcima – HVIDRA Split!”
Predsjednik splitske Hvidre Mario Tomasović, koji je položio vijenac strijeljanoj splitskoj mladosti, bio je jasan:
- Ne znam niti me zanima jesmo li mi prvi u Hrvatskoj koji smo se odlučili za ovaj čin. Bitno je samo to da smo svjesni kako svaka žrtva u sebi nosi univerzalan karakter vrijedan poštovanja i pijeteta. Kao takva ona, po nama, nije obilježena nikakvim ideološkim predznakom. Svaka žrtva nadvisuje sve naše svakodnevne gluposti. Naš čin je moralan, jednako kao što je moralan i vrijedan divljenja bio čin splitske mladosti koja se hrabro digla u obranu svoga Splita, svoga naroda, svoje domovine!
Ante Adorić, predsjednik Udruge antifašista i antifašističkih boraca grada Splita, bio je ganut:
- Gledam familije strijeljanih splitskih mladića. Plaču od tuge za svojim najbližima, ali i od sreće što oni nisu zaboravljeni. Zadivljen sam ovim što su učinili braća Žužul, što je učinio Radnički nogometni klub Split. Zahvaljujem im u ime svih splitskih antifašista. Osamnaest godina upiremo prstom svima koji su vladali u gradu Splitu, osamnaest godina ih upozoravamo da treba urediti ovaj, iz nekog suludog razloga devastirani spomenik. I ništa! A onda se nađe jedan sportski klub, dobri i pošteni RNK Split, i učini ono što je trebao uraditi netko drugi. Splitovci, hvala vam!
Veljan Radojković i Ivo Goldstein susreli su se pred spomenikom |
Vrijeme za jedinstvo
Splitsko-dalmatinski dožupan Visko Haladić sve je sažeo u jednu rečenicu:
- Splitska mladost iz 1941. godine i splitska mladost iz 1991. godine imala je isti cilj: osloboditi se zla i ostvariti slobodu! A sinjski gradonačelnik Ivica Glavan, koji se oduševio idejom braće Žužul i RNK Split da se obnovi spomenik u Ruduši, bio je zaista razdragan:
- Ponosan sam na sve ovo! U Hrvatskoj mora nastupiti jedinstvo svih onih kojima je Hrvatska u srcu. Bez obzira na različita politička opredjeljenja i svjetonazore. Budimo normalni, volimo Hrvatsku, poštujmo istinu! Klapa Sinj je otpjevala dalmatinsku himnu “Dalmatino, povišću pritrujena”, sinjski gradonačelnik pozvao je sve na zalogaj i čašu pića u Alkarske dvore. Tamo su svi govorili isto: ovo je bio veliki hrvatski i civilizacijski iskorak! Ovo je bio dan koji daje nadu da, kako je kazao Ivica Glavan, svi budemo normalni! Hrvatska to zaslužuje!
Spomen-ploča RNK SplitU ime Radničkog nogometnog kluba Split, Žarko Mihaljević, splitovac koji je u gotovo pola stoljeća vjernosti “crvenima” obnašao gotovo sve klupske funkcije, otkrio je novu spomen-ploču na kojoj piše: “Splitovcima i njihovim prijateljima iz Prvog splitskog partizanskog odreda poginulima i strijeljanima u kolovozu 1941. godine. S poštovanjem! Radnički nogometni klub Split, kolovoz 2009.“ |
Ubijeni i strijeljaniSplitska mladost krenula je u borbu 11. kolovoza 1941. godine. Nakon samo tri dana ustaška policija ih je otkrila, dojavila Talijanima, otkriveni su u Košutama gdje su poginuli Mirko Kovačević, Vinko Blajić, Ante Brajčić, Vinko Paić Ožić, Andro Račić, Mate Šarić, Ivan Uvoda i Ljubo Zorica. Ostali su izvedeni pred ustaški Pokretni prijeki sud u Sinju i 26. kolovoza osuđeni na smrt strijeljanjem. Toga istoga dana u Ruduši su strijeljani: Đordano Borovčić Kurir, Alfredo Santini, Ivan Antonini, Nebojša Borozan, Ante Čerina, Mirko Dujmić, Branko Duplančić, Dušan Frua, Petar Jelaska, Ante Katić, Josip Krstulović, Jozo Markotić, Ivan Marković, Marin Marković, Vjeko Ozretić, Jozo Petrić, Ante Popović, Dragutin Rogulj, Simon Stojanac, Tadija Škopljanac, Božo Šarić, Ante Torkar, Davor Urlić i Ante Zelić. Među 32 domoljuba bilo je šest prvotimaca RNK Split. |
Ono što nitko u gotovo dva desetljeća nije želio učiniti, učinio je RNK Split: Spomenik u Ruduši je obnovljen! |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....