StoryEditorOCM

Neopravdano zaboravljeni Ćiro Gamulin

Piše PSD.
10. kolovoza 2013. - 23:22
Nema stanovnika otoka Hvara, Dalmacije, pa ni Lijepe naše, koji se nije oduševljavao ulogom Uglješe Kojadinovića - profešura u kultnoj televizijskoj seriji “Velo misto”, redatelja Joakima Marušića (prema knjizi Miljenka Smoje). A riječ je o ulozi koja utemeljuje povijesne ličnosti, profesore Josipa Barača, tvorca “Hajdukova” imena, i Ćiru Gamulina, koji je zapravo simbol otpora fašizmu.

A tko je zapravo bio taj legendarni Ćiro Gamulin, profesor biologije na Muškoj realnoj gimnaziji u Splitu, rođen prije točno 110 godina u Jelsi na otoku Hvaru, a kojega su talijanski okupatori uhitili u noći između 15. i 16. travnja 1942. u svome stanu.

Optužen je da je 15. travnja, na godišnjicu ulaska talijanske vojske u Split, upozorio učenike da nije vrijeme za slavlje, nego za plakanje.Ispitivanje i zvjersko mučenje tog domoljuba, prirodoslovca i popularizatora znanosti potrajalo je do 17. travnja, kada je preminuo od posljedica teškog batinanja.

Još 2011. energično sam reagirao kad se zaboravilo obilježiti 100. godišnjicu početka turizma u Jelsi, a ima li veće sramote nego da se prof. Ćiru Gamulina u njegovu rodnom mjestu uporno ignorira više od dva desetljeća. Pa ima li ovdje itko tko bi upriličio barem jedno predavanje o čovjeku u čijoj biografiji stoji da je njegova nastavničko-odgojna djelatnost bila uzorna i učinkovita, a plemenitost, humanost i domoljublje neizmjerno.

Profešur je u svojoj 39. godini života, kao simbol neustrašive borbe za slobodu svog naroda, položio život na oltar domovine – kaže Prosper-Rino Grgevčić, nekadašnji tajnik MZ-a Jelsa.

Tome dodaje da je III. gimnazija u Splitu nosila ime toga poštenog i hrabrog profesora od 1960. do 1978. godine, a zatim i Graditeljsko-školski centar sve do 1986. godine.

SUBNOR je na njegovoj rodnoj kući, na jelšanskoj rivi, svojedobno postavio spomen-ploču, a učenici iz Splita su zajedno s prof. Mihanovićem godinama dolazili u Jelsu da bi ispred nje položili cvijeće na dan njegove mučeničke smrti u fašističkoj tamnici.

MIRKO CRNČEVIĆ

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2024 10:53