NEISKORIŠTENI BREND Sinj živi od Alke do Velike Gospe

Sinjani i Cetinjani s ponosom mogu pogledati iza sebe i pohvaliti se da su ovih vrućih kolovoskih dana održali nikad bolje organiziranu i posjećenu Sinjsku alku, 296. po redu, te da je jednako tako ovogodišnje slavlje blagdana Velike Gospe u svetištu Gospe Sinjske po organizaciji i broju vjernika koji su posjetili Sinj nadmašilo sva dosadašnja.

S razlogom vodstva Alke, Grada i Crkve imaju pravo na zadovoljstvo. Oni će priznati da im dobivene pohvale gode, ali će dodati kako već sutradan poslije kolovoskih fešta, svatko na svojoj razini, počinje s pripremama za sljedeću Alku i sljedeće slavlje blagdana Velike Gospe i Gospe Sinjske. Je li to dovoljno?

Ovo pitanje među Sinjanima i Cetinjanima može se čuti već godinama i desetljećima, uglavnom utiho, ali ponekad vrlo glasno. Jer u Sinju se, ispada, vrijeme računa od Alke do Alke i od Gospe do Gospe. A između? Između nema, osim, kako kažu organizatori, priprema za dogodine.

I tako već, evo, 296 godina. Je li došlo vrijeme da se to promijeni? Čini se da jest. Naime, Sinjani i Cetinjani već gotovo tri stoljeća materijalno ulažu u Alku i Gospu, a povratnog učinka nema. Misli se, naravno, na kulturno-vjerski turizam za koji su Alka i Gospa Sinjska nevjerojatan potencijal. Pa pojedinci skloni opravdanoj provokaciji vele da bi ih, ako će se nastaviti kao do sada, bilo najbolje ukinuti.

Neispričana priča

Ta dva sinjska sinonima, Alka i Gospa Sinjska, planetarno su poznati i već odavno su postali brend kakvome gotovo ravnoga nema. I to nije jedino što Sinj može ponuditi kako vjernicima žednim duhovne obnove, tako i znatiželjnicima koje se počesto naziva “modernim nomadima”. Tu su još Muzej Cetinske krajine i muzejska zbirka franjevačkog samostana koji, objedinjeni, po ocjeni struke u mjerljivoj vrijednosti arheološkog dijela zauzimaju visoko peto mjesto u Hrvatskoj.

Uz Alku su izrasli Alkarski dvori, a za godinu-dvije u njima će stasati Alkarski muzej sa u svijetu jedinstvenom postavom alkarske povorke u naravnoj veličini. Od Sikiričina “Spomenika alkaru” na alkarskom trkalištu, put zamišljenog turista preko uređenog trkališta vodi do Dvora i Muzeja, a onda dalje do svetišta Gospe Sinjske te iz njega križnim putem do staroga Grada ispod kojega se 1715. godine odvijala najslavnija sinjska bitka.

Postaje toga križnog puta, osim što su umjetnički vrijedne skulpture, zapravo su paradigma borbe Sinjana i još više njihovih predaka za vjeru i slobodu. Svatko tko je kao turist putovao bilo gdje po svijetu uvjerio se da mu se uz viđenje nečega više ili manje lijepog nudi i priča, najčešće “šuplja”, smišljena samo da zagolica znatiželju turistima. Koji to sve skupa masno plaćaju.

Sinj ima nevjerojatnu priču, zasnovanu na stvarnom događaju, ali je, barem do sada, nikome nije ispričao kako to rade oni drugi, uspješni turistički djelatnici na potencijalu neusporedivo skromnijem od sinjskoga.

Sinj se mora ugledati u druge i uspješnije

Sinjski gradonačelnik Ivica Glavan ne zna se zaustaviti kada počne priču o turističkim potencijalima svoga grada. Gvardijan fra Bože Vuleta potiče izgradnju sadržaja koji bi nadogradili vjerski turizam i kaže da Crkva u vlastitoj režiji upražnjavajući duhovne potrebe dijela hodočasnika, radi nešto što bi se moglo smatrati i vjerskim turizmom, i to tijekom cijele godine.

Dr. Stipe Jukić, predsjednik VAD-a, zna da kad stasaju Alkarski dvori, neće moći kao do sada. Iznalaženje vlastitih izvora prihoda iz kojih bi se financiralo održavanje Dvora, a prihodi od turista zamišljaju se kao primarni, nije želja, nego imperativ.

Sva trojica spomenutih sinjskih čelnika žive u Sinju, međusobno se poznaju, znaju što bi htjeli, a imaju i ovlasti angažirati stručnjake da, po ugledu na druge i uspješnije, omoguće Sinju i Sinjanima da im se investicija u koju ulažu tri stoljeća počne vraćati kroz nova radna mjesta i novi dohodak.

toni paštar
Snimili: Nikola vilić / cropix i paun paunović / cropix

Inicijativa udruge studenata Poduzetni sinjski student Fakulteta političkih znanosti Jakov Žižić preko udruge studenata “Publius” u minulim Danima Alke i Velike Gospe organizirao je dvodnevnu raspravu o temi “Kulturno-turistički potencijal Sinjske alke i lokalni razvoj”. Žižićevi gosti bili su znanstvenica dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić s temom “Što je to kulturni turizam i kako ga razvijati”, Joško Stella govorio je o “Planu razvoja kulturnog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji” a Vladimir Resner predstavio je Alku kao “Brend ‘u sridu’”. Inicijativa mladih vrijedna je pažnje, ako ne doživi sudbinu tolikih do sada propalih inicijativa o istoj temi.