Zanimljivo je da su peticiju potpisala čak 522 građanina, koji za te objekte zahtijevaju posebne uvjete, čime bi ih se ukomponiralo u područje glasovitog polja, vrlo vrijednog spomenika kulture.
Konzultirat ćemo se sa strukom
− Svi potpisnici peticije nisu bespravni graditelji, među njima su i osobe koje su nam dale potporu u našim nastojanjima. Mnogi objekti na Faroskoj hori izgrađeni su prije više desetljeća, a država se sada “sjetila” reagirati i poslati nam inspekciju. Tako je i u slučaju moje obitelji doneseno rješenje o uklanjanju objekta izgrađenog prije 23 godine.
- Kao studentu poslijediplomskog doktorskog studija kaznenopravnih znanosti, nije mi jasno da zastarni rokovi za bespravnu gradnju uopće ne postoje, premda, primjerice, postoje čak i za najteža kaznena djela kao što je ubojstvo, a Ustav izričito kaže da je život najviše pravno dobro. Zar to nije još jedna u nizu mnogih nelogičnosti u našem pravnom sustavu? – upitao se magistar forenzike Dinko Ljubić.
A ona će, odlukom njezinih potpisnika, biti proslijeđena i Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja te Ministarstvu turizma. Građani koji su s Ljubićem došli pred zgradu gradske uprave naglasili su da oni nisu protiv zaštite Faroske hore, ali da ne žele biti njezini taoci, tj. da spomenuto područje bude spomenik pod “staklenim zvonom”.
Oni bi da im se omogući suživot s Horom, koja bi, prema njihovu mišljenju, i nadalje trebala ostati središtem poljoprivredne proizvodnje otoka Hvara. Objasnili su da pod omogućavanjem postupka legalizacije podrazumijevaju da im nadležna tijela odrede što sve moraju učiniti da bi se objekti uklopili u zaštićeno područje.
− Primio sam peticiju i saslušao građane zainteresirane za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata unutar lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a. Sada ćemo najprije problem dobro proučiti, a zatim ćemo se konzultirati sa strukom – zaštitarima i urbanistima, te vidjeti što se može učiniti.
- U svakom slučaju, želimo pomoći da se spasi barem dio tih objekata, osobito kad je riječ o pravim težacima, jer oni su većinom gradili u poljoprivredne svrhe, da bi spremili traktore i alat ili da bi se nakratko odmoriti od napornog rada na svojim poljima. Uklanjanjem takvih objekata na našem otoku, gdje su parcele ionako usitnjene i razbacane, težacima bismo još više otežali ionako tegobno bavljenje poljoprivredom, a to zasigurno nije naš cilj – rekao je Gradonačelnik Maroević.
Mirko Crnčević
