DalmacijaBUNA OTOČANA

Najavljeni radovi na sanaciji legendarnog trga uzburkali duhove: 'Ovo nije Las Vegas, ne damo ploče stare 400 godina s naše Pjace!'

Piše Saša Ljubičić

Za velikih kiša bujica na hvarskoj gradskoj Pjaci nosi štandove u more, a za sunčanih dana, zbog izlizanih kamenih ploča, netko i "popuze", pa najatraktivniji javni prostor postaje zona "opasnog kretanja". Nitko ne dvoji da trg treba restaurirati, ali postoji bojazan da će se to napraviti na neprimjeren način.

Ravnateljica Muzeja hvarske baštine Nives Tomasović upozorava da je arheološko istraživanje, koje bi se nužno trebalo obaviti prije obnove Pjace, još otvoreno pitanje.

- Prije popločavanja Pjace treba ju rastvoriti i istražiti to arheološko područje. Ispada da bi neki na Hvar samo dovukli šlepere ploča i učas pokrili cijelu Pjacu, ali ona je dio identiteta naše stare gradske jezgre i ako je napravljena na kompliciran način, mukotrpan i težak, onda je tom istom tehnikom treba ponovno popločati. Valja spasiti ploče koliko se to može, samo ih malo ispjeskariti. Svaki će vam restaurator reći da će one nakon toga prestati biti klizave i neće se vizualno izmijeniti, barem ne bitno. To bi bio pošten pristup ovim radovima - veli ravnateljica Tomasović.

Hvarska gradska jezgra je zaštićena. Za nju su nadležni konzervatori u Splitu, kao i za sve spomenike na Hvaru. Postoje i spomenici koji su pojedinačno pod konzervatorskom zaštitom.

- No, to ne znači da se svaki od tih spomenika može pojedinačno tretirati ili se prema njemu odnositi s drugačijim kriterijima, a upravo to se kod nas događa. Mi muzealci cijelu jezgru doživljavamo kao jedan spomenik i sagledavamo je kao cjelinu, jer ono što se napravi na jednom spomeniku, odrazit će se i na drugom - objašnjava ravnateljica i dodaje da svaka intervencija koja nije u skladu s konzervatorskim pravilima, a to se, napominje, na Hvaru događa vrlo često u zadnje vrijeme, ugrožava muzealnost cijele jezgre.

Na pločniku Pjace već je bilo intervencija. Predstavljene su kao privremene, no do danas se nisu mijenjale. Tako je pred katedralom prekriven originalni zaravnani kamen koji je popločan, a isto se dogodilo i pred ljetnom palačom Paladini.

- Nikakvu službenu obavijest još nismo dobili, ali u novinama se može pročitati da će se zamijeniti pločnik, ne popraviti, već zamijeniti. Ako se Restauratorski zavod Hrvatske uključi i zaštiti spomenike, jer to sada ne čini, moguće je zaštititi Pjacu od ovakvih intervencija - upozorava sugovornica.

Na Hvaru je ispjeskaren Arsenal. Kad se postavilo pitanje restauratorima zašto je to napravljeno, stigao je odgovor da su ih "konzervatori gurnuli u stranu". U Hvaru se nije uspjelo zaštititi čak ni autentičnost kazališta. Unatoč tome što su konzervatori 1995. odredili pravila prema kojima bi trebalo provesti obnovu, sami su ih - kaže nam Nives Tomasović - poslije ignorirali.

Kamene ploče na Pjaci, one postavljene bliže mandraču, stare su oko 400 godina.

- Sad hoće cijelu Pjacu "izbruškinat" kao Peristil, a upravo je patina kvaliteta po kojoj se ističe jedan spomenik kulture, ne prljavština, nego patina. Od Hvara se ne smije raditi Las Vegas. Tako su nam povećali i hotel "Palace" - zgrožena je ravnateljica muzeja onim što se radi u prostoru.

Poseban su problem bujice jer je zbog gradnje kuća u jezgri sve manje zemlje koja "pije" vodu nakon velike kiše, pa se događaju poplave. Hrvatske vode su davno napravile projekt za kanaliziranje oborinskih voda, međutim, preduvjet za realizaciju je arheološko istraživanje koje bi trebao financirati Grad Hvar. "Vode" su za svoj dio projekta osigurale novac, ali Grad se svojedobno očitovao da financijski nije spreman. Je li se u međuvremenu nešto promijenilo?
Rikardo Novak, gradonačelnik Hvara, obećava da će se sve raditi po zakonima i uzusima struke.

- Mi imamo veliki problem s bujicama. Ona koja se dogodila uoči Dana grada Hvara nosila je štandove preko Pjace. Postoji projekt bujičnog kanala koji se od zgrade vatrogasaca spušta do Arsenala i mi to moramo napraviti. Hrvatske vode moraju napraviti kanal, što su i obećale, a voda sakupljena u kanalu cijevima će ići dalje preko Pjace - veli Novak i pojašnjava da nije problem što su se ploče izlizale.

- To će lako riješiti klesari, to se da nazubiti, međutim, na velikom dijelu Pjace kamen se, zbog godina i tereta - uništio. I kad se budu dizale potpuno dotrajale ploče da bi se ispod pripremila infrastruktura, nema šanse da se one u komadu vrate natrag jer se raspadaju - kaže Novak.

Obećava da će se svaka kamena ploča koja se na Pjaci bude mogla vratiti natrag - sačuvati.

- Na Pjaci su nam propale već dvije građevinske dozvole jer se nitko nije uhvatio posla pa im je nakon dvije godine istekla valjanost. Nakon savjetovanja s gradskim vijećnicima, konzervatorima, strukom... zaključilo se da je više od 50 posto kamena skroz propalo, pohabano. Zato, kad se Pjaca bude dizala, taj se kamen nužno mora zamijeniti. E, sad, hoćemo li napraviti šarenu Pjacu koja će imati malo ovoga i onoga kamena?

Logičnije je dignuti cijeli kamen pa odrediti da na jednom dijelu Pjace bude stari kamen, ispred Arsenala ili negdje drugdje, ovisno gdje se dogovorimo. Jasno je da je lakše imati stari kamen jer će onda i troškovi biti 30 posto manji. Prije toga, arheolozi će odraditi svoje. Mi smo tek u fazi pripreme dokumentacije i o tome, do idućeg ljeta, nemamo što razmišljati. U Pazinu sam gledao kamen koji se zove kirmenjak, cijela Venecija je od njega izgrađena. Nećemo stavljati nešto bezveze, nego ono što može zamijeniti potpuno dotrajale ploče. U Rovinju tako rade. Vidio sam, čudo je kako su to sve dobro odradili - optimističan je Novak.

Bužančić: Očuvati duh

Šef Konzervatorskog odjela u Splitu Radoslav Bužančić:

- Složeno je pitanje je li nešto izvorno i iz kojega je vremena poteklo. Čak i kod nekih iznimnih, elitnih spomenika, poput hramova iz antičkog doba, ako su statički ugroženi, odlučuje se postaviti blok ili ga mijenjati. Naravno da će se u ovom slučaju voditi računa o očuvanju duha Pjace u materijalu, popločavanju i kvaliteti - kaže Bužančić, i naglašava da će se ono što ne bude moguće spasiti, izraditi, ali od istih ili sličnih materijala koji će se uklopiti u postojeće stanje.

- Split ima dijelove gdje su pločnici napravljeni u Dioklecijanovo doba, ali smo bili svjedoci smiješnih dijaloga kada se prostor na Pjaci, popločan "sedamdesetih", proglašavao spomenikom kulture. Konzervator koji bude zadužen za te radove, pažljivo će ih voditi po uzusima struke - veli Bužančić.

Naglasio je da upravo Grad Hvar prednjači u očuvanju kulturne baštine (obnova Arsenala, Lože, hotela "Palace", zvonika katedrale...)

- Ne treba biti skrupulozan u toj mjeri da na kraju onemogućiš tehničko održavanje trga - zaključio je Bužančić.

 

#HVAR#SANACIJA#PJACA#KAMENE PLOčE