StoryEditorOCM
DalmacijaFešta Male gospe u Solinu

Nadbiskup Barišić: Sve svjetske agencije osudile su onaj slučaj kada iznajmljivač nije htio primiti dvojicu deklariranih turista. A tko će znati za slučaj odbijanja obitelji s djecom? Nitko, i nikomu ništa!

Piše Mia Sesartić, PSD
8. rujna 2018. - 15:37

U rukama solinskog vjernog puka Gospin kip je svečano kroz mnoštvo hodočasnika iznesen u procesiju. Proslavljeno je tako u Solinu rođenje Blažene Djevice Marije u najstarijem marijanskom svetištu u Hrvatskoj.

Vikend je, pa je to bila i prilika da se još više svijeta priključi procesiji kroz ulice grada, od Zvonimirove, do Doma zdravlja i okolo natrag na Gospinu livadu. U procesiji su se mijenjale 24 obitelji koje su pratile Gospu, muškarci su nosili kip, a žene su sa svjetlima hodale uz njih. Brojni vjernici, Solinjani, kao i njihovi gosti, hodočastili su uz obale Jadra kako bi prisustvovali i euharistijskom slavlju koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup msgr. Marin Barišić u koncelebraciji sa župnikom i upraviteljem svetišta Gospe od Otoka don Rankom Vidovićem i ostalim svećenstvom. Program je pjesmom pratio zbor Kraljice Jelene.

-  Ovogodišnje rođendansko slavlje još je svečanije jer nas uvodi u Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji kojeg ćemo za tjedan dana slaviti ovdje u prasvetištu Gospe od Otoka. S Majkom želimo ići ususret ovom Susretu. Jer Majka nas vodi k svom Sinu Isusu Kristu, darovatelju života. A upravo to ovim nacionalnim susretom želimo obnoviti: da nam obitelji budu izvor života i radosti, mjesta zajedništva i ljubavi, požrtvovnosti i brige za drugoga - kazao je u propovijedi msgr. Barišić.

Braćo i sestre, rođendanu Male Gospe uz tolike druge narode svijeta, dodao je, raduje se i naš hrvatski rod koji na ovom svetom tlu opstoji već četrnaest stoljeća.

- No, koliko ćemo još rođendana naše nebeske Majke slaviti? Koliko ćemo još dugo opstati? Možda tri puta po četrnaest stoljeća? Odgovor na ova pitanja nalazi se u brizi i odnosu prema obitelji, zajednici muškarca i žene. Samo „u" i „po" obitelji život se nastavlja i imamo budućnost. Premda se i u našem brojanju obiteljskog rodoslovlja život prenosio po muškoj lozi, s oca na sina, ne smije se u našem četrnaest stoljetnom rodoslovlju zanemariti uloga žene - majke. Na to nas snažno podsjeća i današnje evanđelje. A mi želimo ostati vjerni evanđelju i evanđeoskoj logici življenja. Naravno, u tajni i daru života prisutno je i očinstvo i majčinstvo. Ali život ide po majci u njoj se rađa i ona ga rađa. Vrijeme je da majku i obitelj stavimo na prvo mjesto, jer su majka i obitelj put nade - izvor života i radosti! - poručio je nadbiskup.

Podsjetio je i kako papa Frane u svojoj pobudnici "Radost ljubavi" upozorava da smanjenje majčinske prisutnosti u društvu predstavlja ozbiljnu opasnost za samo društvo.

- Nažalost, danas društvo prihvaća ženu, ali ne i majku! Žena da, ali majka ne! Ako si trudna, ako želiš i imaš djecu tebi nije dostupno radno mjesto! A što reći o ženi - majci koja je i nedjeljom prisiljena biti odsutnom iz svoje obitelji. A da i ne spominjemo slučaj obitelji koja je bez vlastitog doma i mora u podstanarstvo. Što će čuti? Oprostite, ne primamo obitelj s djecom. Poznat nam je onaj slučaj kada iznajmljivač nije htio primiti dvojicu deklariranih turista. Istoga dana doznale su to i osudile sve svjetske agencije i naši domaći mediji. A tko će znati za slučaj odbijanja obitelji s djecom? Nitko osim same obitelji. I nikomu ništa! I nikomu ništa za slučaj gubljenja radnog mjesta zbog trudnoće. Zapravo, svi to skupo plaćamo! Jer ako se tako odnosimo prema majci koja nosi i daruje život ostat će nam prazna radna mjesta i bit ćemo i bez mirovina i bez rodoslovlja. Uostalom, što nam govore tolike škole bez prvašića? Mentalitet kapitalizma i produktivnosti tjera ženu da između „biti žena" i „biti majka" izabere ostati žena. Prisiljena je odreći se majčinstva kako bi se svim raspoloživim sredstvima - kontracepcijom, abortusom... - upozorio je msgr. Barišić.

- Potrebno je usmjeriti svu našu pažnju i sva naša djelovanja prema obitelji i povratiti dostojanstvo majčinstvu u našem društvu. Vrijeme je da naše društvo prepozna i vrednuje majčinstvo i majčin odgojni rad u obitelji. To također trebaš vrednovati i ti poštovani supruže i oče, koji ćeš svojom prisutnošću i odgovornošću znati preuzeti i one kućne obveze za koje ti se čini da ti ne pripadaju. Dragi i poštovani supruže i oče, pozvan si u blagosti i strpljivosti ljubiti svoju suprugu i majku svoje djece. Jer što najviše može učiniti jedan otac za svoju djecu, tj. za čitavu obitelj i vlastito rodoslovlje? Da voli majku svoje djece, svoju suprugu! - istaknuo je nadbiskup.
 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. travanj 2024 18:58