StoryEditorOCM
DalmacijaKREPALI, DABOGDA

Mrzitelji životinja sve više koriste stravične metode kako bi se 'riješili' tuđih ljubimaca: veterinari u Makarskoj u svega dva tjedna primili 15 otrovanih mačaka i pasa

Piše Dijana Turić/Makarska kronika
1. svibnja 2019. - 00:35

Da u Makarskoj postoje ljudi koji obožavaju životinje, to znamo, isto kao što nažalost znamo da postoje i oni koji ih ne vole pa ih se pokušavaju "riješiti" na sve moguće načine, od trovanja do bacanja u jame ili ostavljanja po šumama ili izbacivanja iz automobila nasred ceste.

Trovanje životinja ipak je posebno popularno, uzelo je maha, pa je do prije dva tjedna čekaonica veterinarske ambulante Snoopy na Dugišu bila prepuna uplakanih vlasnika koji su molili za pomoć. Točnije, otrovano je bilo 10 mačaka i pet pasa od kojih spasa nije bilo dvjema mačkama.

Paralelno s ovom žalosnom situacijom, Udruga za zaštitu životinja "Šapama od srca" na svojoj je Facebook stranici upozoravala na bačeni otrov i na gradskoj plaži i pored hotela "Meteor" i "Dalmacija", a vlasnici mačaka uginulih od trovanja kazali su nam kako su jadne životinje prije smrti na ulici pojele hranu pomiješanu s otrovom.

Nedavno je u Makarskoj splitska tvrtka "Cian" provela deratizaciju pa se bačeni mamci povezuju s otrovanim životinjama, mada su nam i dogradonačelnik Dražen Nemčić i djelatnici Ciana kazali da tzv. crvene kockice nisu opasne za životinje i ljude, osim ako ih ne pojedu u vrlo velikim količinama. Kako nam je kazao Nemčić, nakon saznanja o masovnom trovanju životinja kontaktirao je Cian koji inače godišnje po gradu provodi deratizaciju tri puta, a i više ovisno o pojavi štakora i miševa.

- Kako su mene izvijestili, otrov za miševe nije opasan za kućne ljubimce, kao ni za ljude, a ako pas ili mačka pojedu jednu zatrovanu kocku, neće im biti ništa pa je najvjerojatnije u pitanju neka druga vrsta otrova - kaže Nemčić dodajući kako Makarani svaki slučaj trovanja životinja trebaju prijaviti ili policiji ili veterinarskom inspektoru.

Isto nam je potvrdio i rukovoditelj tehničkog odjela Ciana Alan Kurtović koji kaže da djelatnici prilikom vršenja deratizacije, zatrovane kocke namijenjene miševima bacaju u šahte ili u posebne kutije, ili pak u rupe ili grmlje, ali nikada na vidljiva mjesta.

- Riječ je o antikoagulantima za sprječavanje pojave glodavaca, a u svakoj kocki nalazi se količina koja može ubiti jednog štakora pa je nedovoljna da bi se njome otrovali psi ili mačke. Otrov je gorkog okusa tako da ga kućni ljubimci zasigurno neće pojesti i to je jedini dozvoljeni otrov koji ima maksimalno smanjen rizik trovanja neciljanih skupina. To što je po Makarskoj zabilježeno puno slučajeva otrovanih i uginulih životinja, zasigurno nije zbog provođenja deratizacije jer su ljudima kojima iz nekog njima znanog razloga smetaju životinje, nažalost u specijaliziranim trgovinama i dalje dostupne različite vrste otrova koje mogu ubiti i čovjeka - objašnjava Kurtović.

Dodaje kako je uglavnom riječ o herbicidima koji se miješaju s hranom, životinje pojedu, otruju se i uginu u teškim mukama, a prije toga na usta "bacaju" pjenu što je tipično nakon konzumacije herbicida, a ne zatrovanih mamaca protiv glodavaca.

O kakvoj se vrsti otrova radi, ne zna ni veterinar Kažimir Tomasović koji veli da su on i njegova kolegica Anamarija Bago uspjeli spasiti većinu otrovanih životinja, ali ne i kvartovskog mačka kojeg su hranili i koji je uginuo na Dugišu pored kontejnera.

- U zadnja dva tjedna primili smo oko 15 otrovanih životinja, psi su preživjeli, ali dvije mačke nisu. Jedan gospodin nam je donio velike kocke mišomora od kojih je otrovan njegov pas i kazao da je na plaži ispod hotela "Dalmacija" pobrojao 17 takvih komada.

Vidio je kako mu je pas pojeo kocku te smo brzo izazvali povraćanje kod životinje, a iz Ciana su kazali da njihove kocke otrova kojima vrše deratizaciju nisu okusom primamljive za životinje. Inače, Cian nas svaki put prije provođenja deratizacije obavijesti, no puno ljudi nam je kazalo da im iz Ciana daju vrećicu otrova da ga sami postave gdje im treba - objašnjava veterinarka Bago.
Tomasović tvrdi da je svaki otrov termolabilan i gubi svoje svojstvo na kiši ili suncu, ali i dalje ne znaju o kakvoj je vrsti riječ.

- Kada nam vlasnici dovedu otrovanu životinju, mi ne znamo o kojem se otrovu radi jer ako ga životinja pojede, on može djelovati odmah i tu je riječ o herbicidima ili tek nakon par dana ili dva tjedna kada im više nema pomoći što znači da je riječ o odgođenom djelovanju i najvjerojatnije o mišomoru koji ih tiho ubija. Simptomi trovanja su izbacivanje pjene iz usta, treskavica, povraćanje i proljev i onda mi pristupimo terapiji, životinjama damo lijekove protiv otrovanja i spojimo ih na infuziju - napominje Tomasović dodavši da bi se moglo znati od koje vrste otrova je životinja uginula jedino kada bi se odnijela na patologiju.

Doktore pomozi, psa mi boli glava!

Veterinari Kažimir Tomasović i Anamarija Bago kažu da se prilikom prijema kućnih ljubimaca susreću sa svim i svačim, a liječili su kornjače, zečeve, zamorce, ptice, mačke i pse. Naime, vlasnici često znaju biti jako zabrinuti za svoje ljubimce pa je tu bilo hitnih poziva jer je pas pojeo kocku čokolade, a jedna Makaranka je zatražila savjet za svog psa kojeg boli glava, a bilo je slučajeva i u kojima su mačke prestale mjaukati.

- Ljudi dosta znaju lagati i misle da ću ih vikati ako kažu istinu što su dali životinjama i onda tu nastane problem. Tako smo imali slučaj psa koji je povraćao, mada nam je vlasnica rekla da nije ništa jeo, ali se sutradan ispostvailo da se prejeo janjetine i kostiju. Poanta je u tome da ja i kolegica Anamarija želimo izliječiti životinju, a to ne možemo napraviti niti postaviti dijagnozu ako nam vlasnici iskreno ne kažu u čemu je problem. U zadnje vrijeme smo primili puno životinja sa zatajenjem bubrega, posebno mačaka, za što su odgovorne genetika i hrana prepuna aditiva - kaže Tomasović.

Inače, dvoje veterinara skrbe o mački Elizabeti koja je pronađena u Vepricu sa slomljenom zdjelicom i mačku Matanu kojeg je Anamarija pronašla u Zagvozdu uz cestu. Eli i Matan spavaju u ordinaciji, a danju šeću i sunčaju se u dvorištu i ne udaljuju se puno od vrata veterinarske ordinacije u što smo se i sami uvjerili, a o njima najviše brige vodi veterinarska tehničarka Josipa Ribičić.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. studeni 2024 09:07