Žičara Makarska – Biokovo najstarije je predizborno obećanje u Dalmaciji. Da je realizirana na vrijeme, danas bi pokraj ulaza u zubom vremena nagrizenu zgradu stajala kamena ploča s natpisom "Anno Domini 1955.". Fantomska investicija odradila bi već 63 turističke sezone, isplatila bi sama sebe nebrojeno puta.
U "Slobodnoj Dalmaciji" od 10. lipnja 1955. godine najavili smo je kao revolucionari, moderni projekt koji će povezati grad s vrhom Biokova. Krenulo se u izradu elaborata, postojale su dvije varijante za trase. Prema prvoj, kretala bi se preko Velikog Brda na vrh Vošac, a prema drugoj s Malog polja preko zaseoka Makar. Tad se sve činilo jednostavnije – odabrati polazišnu točku, dovesti stručnjaka, potpisati nekoliko papira, i to je to.
Danas, kad imamo brojne institucije i državne službenike čije ruke dokumentacija mora proći, kad se treba voditi strožim pravilima struke, ta žičara, iako nije udaren ni kamen temeljac, uredno voza svaku novu vladajuću strukturu pod Biokovom.
Pa evo, ovima zadnjima, na čelu s gradonačelnikom Jurom Brkanom, na internetskoj stranici Grada piše da je nakon osnivanja Povjerenstva za praćenje izrade dokumentacije za projekt "Žičara Makarska – Biokovo", u ožujku 2015. održana javna prezentacija idejnog rješenja, "a u kolovozu prošle godine završena je izrada Studije utjecaja na okoliš koja predstavlja stručnu podlogu za postupak Procjene utjecaja zahvata na okoliš". Dalje navode:
"U suradnji s Ministarstvom graditeljstva, uspjelo se u Prostornom planu Parka prirode Biokovo propisati detaljne uvjete za gornju postaju žičare kako bi se mogla izdati lokacijska i građevinska dozvola. U tijeku su pripreme za raspisivanje natječaja za izradu idejnog projekta, a paralelno se poduzimaju sve radnje da se ovaj projekt, vrijedan oko 20 milijuna eura, proglasi strateškim projektom Republike Hrvatske. Panoramska žičara, s polaznom postajom na Zagonu (170 mnv) bila bi duga 3055 metara i vožnjom od desetak minuta spojila bi Makarsku i biokovski vrh Štrbina", piše na gradskom "webu", u toj posebnoj sekciji o žičari.
Od zamjenika gradonačelnika Joze Vranješa u više navrata pokušavali smo dobiti odgovor na pitanje u kojoj je točno fazi danas žičara, no bezuspješno. Najprije nam je kazao da ne stigne odgovoriti, pa da će "čim stigne", a ne stiže već više od mjesec dana... Zašto se ovako jednostavno pitanje ignorira, doznali smo malo poslije, kad je građanska inicijativa SOS Osejava pokrenula prosvjed i potpisivanje peticije da se zaštiti priobalni predio, poluotok Osejava, odnosno komad nekim čudom još nebetoniziranog tla nazvanog Platno.
Kakve to sad veze ima? Prije slabo poznat, "Platno" je zadnjih dana čest gost novinskih stupaca. U prosincu prošle godine, tjednik Makarska kronika najavljuje kako će se, prema prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama urbanističkog plana, polazišna točka žičare preseliti sa Zagona (spomenutog na web-stranici Grada) na Osejavu. Govori se naveliko i o gradnji nekakvih objekata, sportskih terena, pa su aktivisti s razlogom ustali na noge, tražili tematsku sjednicu Gradskog vijeća o Platnu, time, neposredno, i o žičari. I eto nas, šezdeset i tri godine poslije.
Vijećnici su ispitivali i mogućnost produljenja planirane trase za oko 700 metara prema jugoistoku. Tjednik "Kronika" piše da bi, kako navodi gradonačelnik Brkan, Platno bila idealna polazišna točka za žičaru jer je prometno dostupna s kopnene strane budući da se direktno priključuje na Jadransku magistralu i ima veći kapacitet za parkiralište. Prvi dan veljače ove godine, na još jednoj sjednici, govorilo se kako je izmještanje polazišne stanice žičare izazvalo burne reakcije građana.
Sretan Glavičić, predsjednik lokalnog SDP-a, kazao je da je Vijeće 2010. godine donijelo Odluku o pokretanju postupka proglašenja Osejave park-šumom i da je ista još tada poslana na usvajanje Županiji, no da još nije stigao zaključak. Glavičić je istaknuo i da mu nije jasno zašto su vladajući servirali inicijativu za premještanje polazišne stanice kad su znali da krše zakon jer se tu ne mogu planirati nikakve gradnje osim sportskih terena predviđenih prostornim planom.
Gradonačelnik je odgovorio da je na prošloj sjednici donesena Odluka o izmjenama i dopunama UPU-a Platno, s ciljem da pokušaju ukomponirati i žičaru.
– Pokrenuli smo tu inicijativu i vidjet ćemo je li to moguće, u jednoj zoni i sportski centar i početnu stanicu žičare iskorištavajući jedan prostor predviđen i za parking. Makarskoj je potreban i sportski centar i žičara – govorio je Brkan.
Sudbina Platna, pa time i žičare, opet je upitna. Zadnja informacija iz makarske vijećnice jest da će se sporno Platno svesti na sedam, maksimalno deset hektara, dakle smanjit će se prostor za dvije trećine. Četiri tisuće potpisnika inicijative za očuvanje Osejave uglavnom nije zadovoljno tom odlukom, nastavljaju dalje svoju bitku da se bilo kakva gradnja ne dopusti na tom predjelu. Isto kao što godinama vladajući vode natjecanje tko će više puta spomenuti pojam "žičara".
Zanimljivo, kad se prošle godine Hloverka Novak-Srzić, sada direktorica Turističke zajednice Makarske, kandidirala za gradonačelnicu, obećavala je glasačima i žičaru i Dom zdravlja, laboratorij te koncertnu dvoranu. Kad je početkom rujna izabrana na funkciju u TZ-u pod sumnjivim okolnostima, pisali smo da je natječaj bio prilagođen posebnim potrebama, u izjavi za "Slobodnu" spominjala je kao strateški cilj brendirati Makarsku kao turističku destinaciju specifičnu zbog spoja mora i planine. Podsjetimo, i u doba kad je njezin otac Ante Novak bio u fotelji za koju je novinarka prošle godine pretendirala, radilo se na slavnoj žičari.
Uoči zadnjih tih lokalnih izbora, tada aktualni gradonačelnik Tonći Bilić pohvalio se u razgovoru za "Večernji list" kako je baš on najviše učinio za realizaciju projekta.
– Do 2014. godine nije se napravilo ama baš ništa. Tek našim dolaskom pokrenulo se s mrtve točke, a sad smo već došli do napredne faze – izjavljivao je Bilić.
Govorio je da su, u suradnji s Ministarstvom graditeljstva, u prostornom planu Biokova uspjeli propisati detaljne uvjete za gornju postaju žičare kako bi se mogla izdati lokacijska i građevinska dozvola. Izrađena je, govori, i studija utjecaja na okoliš, dodaje da je u tijeku raspisivanje natječaja za izradu idejnog projekta.
Da nam je kuna za svaki članak u kojem smo unatrag 63 godine pisali "evo, sad će žičara!", imali bismo dovoljno da platimo i vama i nama po kartu. Ali ne znamo što bismo s tim kunama, dok projekt bude realiziran, kako stvari stoje, plaćat će se samo u kriptovalutama.