Dr. sc. Milorad Milun, odnedavno predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva, govorio je na temu "128 godina Hrvatskog prirodoslovnog društva: priča o prirodoslovlju i nama".
Kroz temu naslovlje u "Čemu znanost i obrazovanje u ovom kanibalskom društvu?" prof.dr. sc. Franjo Sokolić sa splitskog PMF-a razvezao je jezik i ustvrdio da smo kanibalisti jer smo pojeli vlastitu budućnost.
U Hrvatskoj je puno veća kriza vizije budućnosti od ekonomske krize. Korupcija je rasprostranjena u strukturama koje bi trebale nadgledati i kirigirati sve ostalo.
U Francuskoj, na primjer, svatko tko je u oravu vjeruje da će dobiti na sudu. U Hrvatskoj to nije slučaj. Isto kao što u Hrvatskoj ne postoji znanost. Postoji samo kao krinka koja se ne bavi ničim.
Prof. dr. sc. Slobodan Vukičević sa zagrebačkog Medicinskog fakulteta govorio je na temu "Zašto su značajna znanstvena otkrića u svijetu rijetka a u Hrvatskoj, prema pisanju medija, česta?".
U svijetu se velika otkrića i inovacije događaju rijetko, dolaze uvijek od jedne osobe i javno se objavljuju kad se potvrde. Nasuprot tomu nasumce sam pobrojio "velika otkrića" u Hrvatskoj u posljednje vrijeme.
Među njima su lijek za osteoporozu, cjepivo za genitaln i herpes, molekularni procesi u razvoju neizlječive bolesti šake, porijeklo Hrvata, analiza krvnih fleka do starosti počinitelja i slične, a koja su "živjela" samo jedan dan. To su "otkrića" blefera i lažova. Hrvatska znanstvena scena prepuna je blefera – kazao je prof. Vukičević i zaključio kako je danas osnovni problem Hrvatske poremećaj ličnosti velikog broja ljudi u politici.
Prof.dr. sc. Miroslav Radman svoje izlaganje naslovio je "Reanimacija umiruće europske kreativnosti kroz državno i privatno mecenstvo i patentiranje".
Spontano ili inducirano kroz posljednjih 20 godina u Hrvatskoj je stvorena konfuzija pa se ne zna tko je istinski znanstvenik, a tko šarlatan i varalica. Demokracija i znanstvena izvrsnost ne idu pod ruku. O činjenicama i ljepoti se ne glasuje. Hrvatska je u svemu loš primjer. Bavi se razvojem vlastite zaostalosti – kazao je prof. Radman te zaključio:
- To što sam u Splitu osnovao Institut MEDILS najveća mi je greška u životu. Do njegova osnivanja imao sam slobodu, a onda sam postao talac projekta kojega sam sam stvorio. To mi se ne bi dogodilo da sam ga osnovao u Nici.
Tekst i snimka: Toni Paštar
