Makarski 'vladar iz sjene' odgovara na prozivke Plenkovićevog ujaka te upozorava: Zaglavili smo s turizmom, svi oko nas se razvijaju, a mi stagniramo

Nakon intervjua s Markom Raosom, koji je odstupio s funkcije predsjednika dvaju gradskih odbora razočarano tvrdeći kako ga je HDZ iznevjerio, u Makarska kronika donosi razgovor s njegovim imenjakom, Markom Ožićem Bebekom.

Bebekovo se ime od samog početka mandata Jure Brkana u kuloarima spominje u kontekstu sive eminencije, čovjeka koji vuče sve konce u gradu i koji kroji prostorni plan, što je sada javno izgovorio i njegov donedavni partner Raos.

Kao insajder, čovjek koji je bio drugi na listi i koji je ušao u HDZ te im pomogao u posljednjim izborima da se domognu vlasti, Raos uvjereno tvrdi kako je Bebek broj jedan. Je li to zato jer je predsjednik Gradskog vijeća, teško, iako će Bebek kazati da on u zgradu Grada niti ne dolazi.

Makarski vijećnik i ujak premijera Plenkovića dao ostavke na sve funkcije: Moja suradnja s HDZ-om prestaje, trebao sam im da dođu na vlast, a sada su pokazali pravo lice!

Činjenica je da su njegova terminologija i stavovi oko krucijalnih stvari vrlo slični onima koje javno iznosi Brkan, od izjava oko moratorija na gradnju pa do balansiranja između smještaja u privatnom i hotelskom smještaju, te priče o selektivnim oblicima turizma u čemu aktualna vlast vidi jedno od rješenja turističke zavrzlame u koju smo upali i koju za sada nitko ne zna rasplesti.

Bebek govori o turizmu, o kapitalnim projektima, o prostornom planiranju, o lojalnosti stranci i o stanogradnji, a odgovara i na pitanja odakle mu dvije vile u Velikom Brdu i kako je došao do prve parcele.

Imate li zbilja najveći utjecaj u gradu? Jesu li u vašim rukama sukno i škare, kako je za prošlu Kroniku kazao Marko Raos?

- Nemam ni na njega utjecaj, kako se čini.

Pa zar biste trebali imati utjecaj?

- Pa ne... Ali on očito želi diskreditirati Juru, umanjiti njegov doprinos, njegovu funkciju. Međutim, Jure je predsjednik stranke i gradonačelnik. Kad smo dogovarali ovaj intervju, on je znao sve o tome. To je razina predsjednika stranke. Marko Raos je s naše liste, i nije to komentiranje oporbenog vijećnika ili političara, nego stvar unutar stranke. Tu je sad odgovornost predsjednika stranke odnosno Jure.

Raos je bio eksplicitan, kako vi komentirate njegov istup?

- Ne bih baš želio komentirati...Puno je toga rečeno u prvom licu. Ja ovo, ja ono...Osobno je doživljavao neke stvari. Nije rekao da ne poštujemo odbor nego da ne poštujemo njega. Zašto je izašao, ne znam, mogao bih ja sad razvijati razne teorije. Bez razloga nije izašao.

A koji je razlog po vama?

- Možda je to samo saniranje štete koja je nastala oko nespretnih izjava o Platnu. On je taj koji je govorio o panoramskom liftu na Nuglu, a to nema veze s Platnom. Niti je to bio naš stav, niti je u planu to predviđeno. Sad je vjerojatno išao ispraviti.

Ne vjerujem da je posrijedi nešto drugo, odnosno ne mislim da je to zato je nije uspio realizirati neke projekte. Nespretne izjave dovele su do po meni neprimjerene reakcije, ali je činjenica da su izjave bile takve da su opravdale akciju SOS Osejava. Nije to bilo u redu prema nama jer mi nikad nismo ni govorili da to želimo. Ne želimo graditi na Osejavi niti na Nuglu. Mi smo Nugal čak i zaštitili.

Kako ste ga zaštitili?

- Pa prostornim planom. Mi ne možemo proglašavati neke zone parkom prirode ili spomenikom kulture, možemo zaštititi samo prostornoplanski.

Dakle uvjereni ste da je Raosov javni istup dijelom motiviran željom da se diskreditira gradonačelnika Brkana?

- Mogao bih ja isto sad izaći s izjavom da se borim pritiv proizvodnje oružja. Da želim da na svijetu više nema oružja i da zavlada mir.

Dakle smatrate to samo jeftinim populizmom?

- Raspitajte se malo što znači moratorij na gradnju, može li se zakonski provesti. Može li se suspendirati prostorne i urbanističke planove grada? Ako nema plan nižeg reda, postoji plan višeg reda, a mi na njega ne možemo utjecati. A k tome, što je s dozvolama u proceduri?!

Ali činjenica je da je usvojen UPU-a Glavica koji omogućuje gradnju novih 200 stanova za koje Raos opravdano tvrdi da ne trebaju Makarskoj.

- Usvojene su izmjene, a ne UPU. Zašto se sad odjednom digla tolika galama, a nije prvi put, ja bih postavio to pitanje. Zašto se priča o nekim investitorima koji imaju pola Glavice i govori se da nema Makarana, a ima Makarana koji imaju dobre kvadrate tu, i obiteljski su vezani uz Raosa. Njih ne spominje.

Treba li Makarskoj novih 200 stanova, to je ključno pitanje.

- Nisu samo stanovi, samo u prvom redu su zgrade, ali tu je i starački dom i poliklinika, a imamo i put. Ima argumenata zašto je gradonačelnik to stavio na Gradsko vijeće. Uvijek će netko negdje imati interes, uvijek će netko reći da se pogodovalo nekom investitoru. Uostalom, i naši će građani tu biti investitori.

Ali nikad nije vladao toliki javni konsenzus oko toga da je Makarska već preizgrađena. To kažu razni stručnjaci, to kažu obični ljudi. To ne možete poreći.

- Mi smo zaglavili u turističkom razvoju, i ja očekujem da će se stvari mijenjati kako budu ulazili veliki igrači, kao što je sad Valamar ušao u Hotele Makarska. Mi imamo višak kreveta u privatnom smještaju, a manjak hotelskih kreveta. Hoteli su ti koji vuku cjelogodišnju sezonu i rasterećuju špicu. Kad dođe sezona, svi bismo htjeli nešto zaraditi, a sezona traje kratko. Zavlada veliki pritisak na plažu jer na plaži je dobar novac, i onda se teško obraniti. Kad se razvuče na cijelu godinu bit će puno bolje.

I hoteli su dovoljni?

- Ne, mi smo s novim izmjenama PPUG-a reducirali i smanjili katnost i izgrađenost na zgradama, a povećali na hotelima. Pa na nekoj atraktivnoj lokaciji, na primjer Biloševcu, investitori neće ni htjeti raditi zgradu.

Neće htjeti ili neće smjeti?

- Neće ni smjeti zato što je zona T1. Naime, nemoguće je raditi zgradu na Biloševcu jer bi trebalo mijenjati prostorni plan Grada i Županije. To o čemu govorim se odnosi na atraktivne lokacije u žutoj zoni. Evo, imate primjer aparthotela što ga je bio napravio jedan investitor na plaži, napravio je po uvjetima za zgradu, ali ga je prebacio na hotel. Išao bi odmah s hotelom da je imao jednake uvjete.

Ali to su iznimni slučajevi jer na stanovima se vrti lova, za povrat turističkih investicija treba vremena.

- Mi upravo i idemo u tom smjeru da izreguliramo i da se potiče gradnja hotela.

Ali meni je svejedno alarmantna vaša izjava "neće htjeti graditi", umjesto "neće smjeti".

- U žutoj zoni, imate ove male gradske zone, neće ljudi graditi zgrade ako će po povoljnijim uvjetima moći napraviti hotel. On sad ima pravo raditi, ne možete mu zabraniti da u gradskoj jezgri napravi zgradu i proda ju. To želimo izbjeći.

Ali na Biloševcu se nominalno planiraju turistički objekti u T1, T2 i T3 zonama, otkud uopće priča o zgradama?

- Rekao sam, dajemo povoljnije uvjete za hotele i manje hotele, umjesto za zgrade kao do sada, a na Biloševcu nema stanogradnje.

Maloprije ste spomenuli investitora koji je gradio na plaži, što me podsjetilo na Dinka Slezaka Diku. Naime, vaše se ime na jednom portalu vezivalo uz Slezaka. Pa kaže kako ste mu omogućili izgradnju višekatnice koju spominjete i da ste za to nagrađeni, kao da ste denacionaliziranu zemlju, koja je navodno do vašeg mandata bila gradska, kupili od Slezakovog radnika.

- Znam ja koji je to portal, a vidio sam da je i Raos crpio informacije iz tog portala. Morate znati da ja u to vrijeme nisam ni bio gradonačelnik. Iskonstruirali su tu priču, pokušali me povezati sa Slezakom, ali falila im je jedna godina. Istina je da sam ja kupio parcelu od njih koja čak nije bila ni kvalitetna. Prvi, kvalitetniji dio je bio prodan. I kupio sam u tamnožutoj zoni. Nisam glup, mogao sam kupiti u zelenoj i požutjeti kasnije, ali kupio sam na tamnožutoj. Pa mogao sam se ja javiti i na natječaj za POS-ove stanove, imao sam sve uvjete...

Ali činjenica je da ste za mandata izgradili dvije vile?

- Nakon mandata! Tri godine poslije...

Znači izgradili ste ih tako što ste digli kredite?!

- Da, samo sam malo kasnio, iako sam sve dobro napravio. Kako sam već rekao, krediti u mojim godinama su doživotni. Može se zaraditi, ali iziskuje veliki psihički i fizički napor.

Ne samo Raos, nego i u kuloarima, a počesto ste meta i jednog portala, vaše se ime spominje u kontekstu sive eminencije.

- Jure, Joze i Dražen vode grad. Ja niti ne dolazim u zgradu grada, osim kad je Vijeće. Zašto bih?! Momci su dobri, kvalitetni, operativni su, imaju volju, ako me nešto pitaju, ja im kažem. Mogu im svakako ukazati na nešto, na primjer ako mi građani kažu da plaža nije dobro uređena.

Ali zašto bih ja odlučivao, a da netko drugi odgovara?! Ne bih ja to sebi dozvolio, a vjerujte da ne bi ni Jure. Jure nije momak koji bi odgovarao za nešto za što drugi odlučuje. No, kako sam rekao, nekome odgovara stvoriti takvu percepciju s ciljem umanjivanja Jurinog uspjeha, kako u izborima, tako i vođenju grada.

Griješe li negdje, pa ih kritizirate? Je li s SOS Osejavom uistinu izostao dijalog?

- Prvo, Raos ne bi to ni trebao spominjati, a spominje. Mi smo došli u nezgodnu situaciju zbog njegovih izjava. Očigledno je da komunikacija nije bila najbolja. SOS Osejava je krenula malo agresivnije, a momci su malo temperamentniji.

Mislite na Brkana, Vranješa i Nemčića?

- Da. Oni su pričali o jednoj stvari, a ovi o drugoj. Nije se mogla postići frekvencija. Nikako da se sjedne i kaže: ovo je Osejava, a ovo je Platno. Zna se koliki je obuhvat UPU-a Platno. Istina je bila da je Županija kad je određivan UPU ubacila u Platno i onaj zeleniji dio, te dio akvatorija, pa je povećan broj hektara, I zaista je to malo bolo oči. Ali niti je itko tu mislio išta raditi, niti se moglo raditi. Uostalom, teren je prestrm.

Bi li se trebao dovesti u red kaos u gradskoj jezgri, koja također bode oči? Može li se propisati što se tamo može otvoriti, a što ne može?

- Svi mi znamo što treba, samo je pitanje kako. I ova tri mlada momka, prije nego su došli na vlast, znali su što treba. Ali, kad vidiš sustav koji ti je na raspolaganju, onda treba znati kako se s tim uhvatiti u koštac, u smislu da bude zakonito i da istovremeno prihvati većina ljudi.

Sjetite se samo cirkusa koji smo imali kad smo uređivali Kalalargu! Sad se tamo otvaraju lijepi mali restorani u dalmatinskom duhu, a onda kad je to sve trajalo, bilo mi je došlo da natrag vratim asfalt. Bilo je proklinjanja i bilo je svega. Ljudima nekad treba vremena...Ali, nije da se ne može riješiti.

Govorili ste o produljenju sezone. Može li se ugostitelje koji rade cijele godine nekako stimulirati kroz određene olakšice, da se ne dogodi da s krajem rujna svi stave ključ u bravu?

- Pojavilo se pitanje štekata na plaži, vijećnik je pitao plaćaju li korištenje. Ja pak smatram da je dobro da naši ljudi rade te da, i kad nije sezona kupanja, sjednu na plažu i popiju piće. To je jedini način da se potaknu lokali.

Da, ali bi onda trebala biti jasna pravila igre za sve?

- Tako bi trebalo biti za sve. I država i Grad bi trebali stimulirati ugostitelje i trgovce prema broju zaposlenih i duljine rada u sezoni. Jedino tako možemo stvoriti situaciju da nam ljudi ne odlaze vani, gdje rade možda i gore poslove, za neznatno više novca.

Da, ali imaju satisfakciju da žive u jednom pravednijem sustavu.

- Slažem se, postoji red. Lakše je funkcionirati kad ne moraš nekoga poznavati, kad se ne mora stalno nešto vrtjeti, tražiti veze, nego kad stvari same funkcioniraju jer su tako uređene.

A mi živimo u društvu u kojem je, kako ste maloprije sami rekli, moguće kupiti zelenu zonu i čekati da nekim čudom požuti...Ja opet ne shvaćam kako se to čeka?

- Lijepo, čeka se. Kupi se tamo gdje znaš da će požutjeti. Ali meni to ne pada na pamet!

Nije li posrijedi mito? Nedavno je moj sugovornik arhitekt Franić kazao da tako požute parcele.

- Najlakše je bubniti! Nedavno je kružila priča kako je jedan makarski građevinar kupio sve iznad pumpne stanice Croduxa i je to sve požutjelo. A on, na primjer, nikad nije kupio u zelenom. Evo, ja se ni uz najveći trud ne mogu sjetiti niti jednog velikog investitora koji je kupio u zeleno i čekao da požuti. Oni za to nemaju vremena...

Znači to su po vama paušalne izjave?

- Ja ne znam, ne mogu ja to govoriti, to bi trebao potkrijepiti onaj tko daje takvu izjavu, Ja ne mogu znati ako je nekome žuto pola parcele, a pola zeleno, kakvi su odnosi, kako je taj stekao parcelu, kad ju je kupio, od koga ju je kupio, je li ju naslijedio...To nije protuzakonito, naši su ljudi u Australiji stekli veliki imetak tako što su kupili vinograde koji se sada prodaju kao zlato. Ne treba nikoga potkupiti. Jednostavno dođe vrijeme, dođe red je je prirodno da se grad širi.

Zašto je po vama novi Prostorni plan dobar?

- U zadnjih nekoliko godina Izmjene PPUG-a bile su na nekoliko javnih uvida. Krajnje je vrijeme da te izmjene donesemo. Tim izmjenama omogućujemo izgradnju hotela visoke kategorije, izgradnju gradske infrastrukture, pooštravamo kriterije za stambenu izgradnju, poboljšavamo uvjete za izgradnju hotela...

Naravno, kod izrade prostornoplanske dokumentacije javljaju se naši građani sa svojim zahtjevima, pa je tako pristiglo oko 120 primjedbi. Većinu zahtjeva smo riješili, one koje smo zakonski mogli riješiti. Nakon usvajanja Izmjena PPUG-a treba žurno ići na izradu novog PPUG-a koji će biti još restriktivniji. Novi plan treba odrediti zone koje su predviđene za stanogradju, zone za apartmane, zone za hotele i zone za kuće za odmor. Da nam se ne događa da nam, kao što se događa danas, zgrade niču uz kuće za odmor.

Koje bi točke po vama trebale hitno ići na Gradsko vijeće, a tiču se razvoja grada?

- Treba, kako sam rekao, žurno donijeti Izmjene PPUG-a kako bi se omogućile gradske investicije kao i investicije u turizmu, točnije, izgradnja hotela i kampova visoke kategorije. Treba dakle ići s pripremnim radnjama za donošenje novog PPUG-a, pri čemu mislim na plan ukupnog razvoja grada, procjenu izgrađenosti grada, prometnu studiju, stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Nadalje, treba donijeti novu Odluku o javnom redu i miru, Odluku o radovima u Gradu za vrijeme turističke sezone.

Odmah započeti s pripremnim radnjama za novi PPUG. Treba donijeti novu Odluku od javnom redu i miru, Odluku o radovima u gradu u vrijeme turističke sezone.

Već smo govorili o turizmu, ali da rezimiramo, u kojem smjeru trebamo ići?

- Makarska ima dva do tri puta više kreveta u apartmanima nego u hotelima, taj broj treba promijeniti. Nedostaje nam hotela i kampova visoke kategorije. Treba raditi na proširenju sezone razvoje selektivnih oblika turizma, od kongresnog preko sportskog do zdravstvenog i medicinskog turizma.

Moramo osigurati kvalitetnu gradsku infrastrukturu i brendirati destinaciju na razini 4 zvjezdice i to na sljedeći način. Prije svega osigurati dovoljan broj kvadrata na plaži, više parking mjesta, protočniji promet, stimulirati rad ugostitelja cijele godine, bolje koristiti kapacitete gradske luke, osmisliti vrhunska sportska i kulturna događanja u službi promocije grada i privlačenja gostiju van sezone, osigurati kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, kontinuirani jačati redarsku službu i video nadzor kako bismo ostali sigurna destinacija.

Po mnogima je ova sezona pokazatelj da neke stvari treba mijenjati - što i kako?

- Ova sezona je jako uspješna. Ne u pojedinim segmentima turizma kao prošlogodišnja, ali je možemo proglasiti uspješnom. Imamo veliki priljev gostiju koji nisu smješteni u Makarskoj. Smatram da treba regulirati ulazak autobusima u grad tako da osiguramo parking na ulazima u grad, ali i povećati broj kupališnih mjesta dohranjivanjem plaža kvalitetnim materijalom s ovog područja.

I koji su nam ključni problemi?

- Počinju nas sustizati okolna mjesta. Turizam se razvija u Splitu i svim mjestima prema Makarskoj, razvija se i Zagora, što je svakako dobro. Ali mi stagniramo. Ne stagniramo u razvoju kapaciteta, jer kreveta ima sve više i više, nego u razvoju kvalitete. Moramo smanjiti broj gostiju, ići na kvalitetu možda, pa onda staviti veću cijenu i tako raditi selekciju. Bilo bi dobro napraviti studiju koja bi ponudlila rješenja.

Kad sam ja bio gradonačelnik, iako ne želim da me tako citirate jer se želim riješiti toga, premda neki poput Raosa očito ne mogu pa govore kako su nešto radili u svoje vrijeme...dakle u vrijeme tog mandata planirali smo dva parkirališta, u Vepricu i rupu kraj škole. Uvjet je bio da se plati barem boravišna pristojba, za tim ljudima treba počistiti, srediti...

Kažete imamo višak kreveta u privatu, a dozvoljavate nove stanove koji će se opet iznajmljivat i producirati novi višak.

- Ono što nam treba je zoniranje. Nije problem što su stanovi, samo treba naplatiti. Komunalnu naknadu slabo naplaćujemo. Trebala bi biti naknada ako je stan, ako iznajmljuje porez, tu treba biti agresivniji. Ali da se vratim na priču o turizmu, mi gostima ne nudimo ništa nova.

Nismo izgradili žičaru i iskoristili ljepotu i snagu Biokova, nismo izgradili šoping centar, nsimo izgradili kongresnu dvoranu ni sportske terene, luka nije proširena na najbolji način. Izgradili smo lukobran i dobili sigurnu luku, a jahte i bogati gosti nas još uvijek zaobilaze. Problemi s plažom i šetnicom svima su poznati. Robe i usluge se nude po kioscima i na otvorenom.

A kako se aktualna gradska vlast nosi s time?

- Postupno preuzimaju kontrolu nad gradom. Još uvijek nisu promijenili sve direktore gradskih poduzeća koji imaju menadžerske ugovore i plaću kao gradonačelnik. Rješavaju problem po problem: sudski sporovi, smeće, prostornoplanska dokumentacija, vodovod, kanalizacija, vrtić, ceste...Na čelu grada je mlada ekipa koja ima jaku želju riješiti probleme grada u najkraćem roku.

A kako se direktorica TZ-a Hloverka Novak Srzić nosi s branšom u kojoj nije radila do ove funkcije?

- Ne možete reći da gospođa Hloverka nije radila u turizmu. Dolazi iz obitelji koja se bavila ugostiteljstvom, a sama ima kuću za iznajmljivanje. Provela je svoje djetinjstvo i svako ljeto nakon toga u Makarskoj i sigurno zna sve probleme s kojima se turistički radnici susreću. Vodila je puno veći i kompleksniji sustav od ureda TZ-a.

Ali složit ćete se da nije to jednako. Ne može netko tko je u struci 30 godina i netko tko je radni vijek posvetio drugoj profesiji imati jednako poznavanje materije.

- Istina je da možda nema dovoljno podataka i iskustva, ali je činjenica da je, kad je izabrana, bila najpoznatija direktorica TZ-a u Hrvatskoj i gdje god se pojavi u startu je drugačije tretirana. I vi imate iskustva koje ste stekli pišući o turizmu ili kao privatni iznajmljivač. Zna i ona, živi u ovom gradu...Odgovor na vaše pitanje jeste da gospođa Hloverka sa svojom energijom i navedenim kvalifikacijama jako dobro vodi Ured TZ Grada Makarska.

Koje, dakle, kompetencije po vama mora imati direktor ureda TZ-a?

- Treba razumjeti mjesto u kojem živi, potrebe u turizmu. Mora imati viziju, usmjeravati, davati ideje kako poboljšati ponudu i zato i ima proračun, njene su aktivnosti definirane proračunom.

Rekli ste da smo zaglavili u turizmu. Je li to signal da nam treba Ured za turizam? Moramo li se početi oslanjati na ooutsourcing?

- Ured za turizam je dupliranje, u tom slučaju otpada ili ured TZ-a ili ured za turizam. Ako već imamo TZ, skloniji sam tome da se pojača mladim kadrovima i neka se naruče studije izvana. Nisam protiv outsourcinga. Međutim, gradonačelnik je menadžer destinacije, ona ima te poluge kojima definira smjer. On može reći pustit ću Biloševac, neću pustiti Biloševac.

Dakle u njegovim rukama su sukno i škare kod krojenja Biloševca?

- On može reći da idemo na izmjenu UPU-a. Biloševac je hotelska zona, ali da bi se konzumirala, morate napraviti urbanističke planove uređenja. A tko će o tome odlučivati nego gradonačelnik. Na to sam mislio. Poanta ove tvrdnje je da gradonačelnik ima autonomiju reći da pušta neku zonu jer nam trebaju hoteli.

Zanimljivo, ali na javnom izlaganju se sva priča vrtjela oko toga da se ne može ništa učiniti jer je potrebno prije uskladiti sa županijskim prostornim planom.

- Širenje prostornog plana i micanje granice je uvjetovano i odredbama i županijskim planom. Naš županijski plan, nažalost najrestriktivniji u Hrvatskoj, kaže da se može širiti prostorni plan tek kad se izgradi 80% zone koja je predviđena za gradnju. A moglo je stajati i 60%. Zato je rečeno da je ograničeno županijskim planom, jer u Ministarstvu kažu da nismo usklađeni i da nemamo suglasnot Županije.

Dakle, ima ovlasti sasvim sigurno, ali ima i puno ograničenja. Gradonačelnik ne može požutjeti zone, jer to ide na Vijeće, ali može odlučiti da se donese 15 UPU-a, on diktira tempo i ritam kojim ća se raditi. Da je netko prije 20 godina u ulozi gradonačelnika rekao da pušta Biloševac, i da je naredio izradu UPU-a, sad bismo već imali hotele, ali to nažalost nije učinio nijedan.