Lokalne akcijske grupe (LAG) iz Dalmacije, njih 13, dobit će u idućih nekoliko godina zajedno više od 105 milijuna kuna za ruralni razvoj prema upravo potpisanim ugovorima o dodjeli bespovratnih sredstava s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
U Dalmaciju bi tako trebalo stići nešto manje od četvrtine novca što ga dobivaju 54 hrvatska LAG-a (samo jedan LAG nije prošao na natječaju - Barun Trenk). U prosjeku su pojedini LAG-ovi dobili po nešto više od 6 pa do čak 12,6 milijuna kuna, koliko su inkasirala dva LAG-a - Moslavina i Adrion.
Ukupno 463 milijuna kuna državna Agencija će rasporediti do 2020. godine, temeljem natječaja koji bi LAG-ovi trebali početi raspisivati. Novac će se upotrijebiti za ruralni razvoj, što uključuje uglavnom poljoprivredu, iako nije isključivo vezan uz nju.
Čak 90 posto tog novca stiže iz Europske unije, a ostalih 10 posto je iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Ostatak raspoloživih sredstava javne potpore od 26,9 milijuna dodijelit će se naknadno, temeljem sustava nagrađivanja. Ozbiljan novac konačno je na stolu, a kad će i u kolikom postotku doći do krajnjih korisnika, još je otvoreno pitanje.
Cijela priča, naime, već prilično kasni, a LAG-ovima sada najprije predstoji potpisivanje ugovora s Agencijom o spuštanju sredstava.
Kompleksna priča
Potpisivanje se očekuje u svibnju, nakon čega će LAG-ovi moći raspisivati natječaje za projekte lokalnih OPG-ova te ostalih korisnika i potom distribuirati novac na temelju izrađenih strategija razvoja, koje su ranije dostavili Agenciji na ocjenjivanje.
U igri su (pre)veliki iznosi iako je Hrvatska ispregovarala znatno manje sredstava od minimuma, u strahu da novac neće moći adekvatno potrošiti. Sada se svi nadaju da će se procedura ubrzati i da će natječaje moći raspisati čim prije. Mnogi očekuju i da će se sva dobivena sredstva iskoristiti, iako po pitanju sposobnosti pretakanja ideja u praksu ne manjka ni skeptika.
U najboljem scenariju, ako sve bude u redu, LAG-ovi bi ovog ljeta počeli raspisivati natječaje za dionike na svome području.
To će biti i pravi ispit jer je Program ruralnoga razvoja (PRR) izrazito kompleksna priča koja traži dobro poznavanje niza uredbi EU-a te upućenost u poljoprivredu, gospodarstvo, zakonodavstvo i selo. Čudno zvuči, no iskusni kažu da su poljoprivrednici u problemu i kada im je zahtjev za potporu odobren. U stvari - tek tada se uplaše!?
Zato LAG-ovi aktivnije rade u dva smjera - prvi je da grade vlastite ljudske resurse, za pomoć oko prijave i posebno provedbe projekta, a drugi je da pojašnjavaju korisnicima administrativnu provedbu svake stavke, njihovog poslovnog plana. Važno je i da se projekti provedu do kraja, da se u slučaju kontrole koja se može dogoditi i nakon 4-5 godina, izbjegnu problemi.
Opasna euforija
- LAG-ovi se susreću s predfinanciranjem svojih aktivnosti, što za neke predstavlja veliki problem, ali se nadamo da se neće predugo čekati na objavu prvih natječaja kroz Lokalne razvojne strategije kako bi funkcija LAG-ova saživjela u potpunosti - kaže Svjetlana Kasunić, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj (HMRR).
Ivan Ćupić, voditelj biogradske "Laure", jednog od najpoznatijih LAG-ova, kojem je odobrena potpora od 11,5 milijuna kuna, objašnjava kako će se temeljem potpore koju su dobili raspisivati natječaji za, primjerice, mlade poljoprivrednike, prijenos znanja, ulaganje u poljoprivrednu i nepoljoprivrednu djelatnost, očuvanje ekosustava i dr.
- Naša stategija je objavljena na našim stranicama i vrlo se lako može vidjeti na što će se novac trošiti i koji će natječaji biti raspisivani - kaže Ćupić.
Ima, naravno, i onih koji nisu euforični jer uočavaju cijeli niz potencijalnih problema.
- Optimistično je očekivati natječaje do ljeta jer tek treba napraviti novi pravilnik i informatički sustav na nacionalnoj razini. I dosad se potrošilo puno vremena uzalud pa nema razloga vjerovati kako će odjednom sve biti optimalno - upozorava Manuela Antičević, savjetnik-koordinator aktivnosti u LAG-u "Škoji" na Hvaru, koja naglašava kako će i informatička pismenost korisnika biti veliki problem.
Bez obzira na objektivne i subjektivne probleme, pravila igre su jasna i odstupanja nema. Novac je odobren i rokovi su počeli teći. Do kraja 2018. mora se realizirati najmanje 20 posto alociranih sredstava. Ostaje pitanje hoće li ova ogromna sredstva biti dobro iskorištena i utjecati na povećanje poljoprivredne proizvodnje, jačanja konkuretnosti poljoprivrede i zapošljavanje u ruralnim sredinama ili će se raspršiti i od njih u konačnici neće biti konkretnog efekta.
Što je LAG
Stvaranje lokalnih partnerstva, nazvanih Lokalne akcijske grupe (LAG), započinje povezivanjem lokalnih dionika iz svih sektora. Zadatak im je izrada lokalnih razvojnih strategija te usmjeravanje i praćenje njihove provedbe. LAG treba udružiti partnere iz javnog i privatnog sektora, pazeći na uravnoteženu zastupljenost postojećih interesnih skupina.
Na razini odlučivanja barem 50 posto članova mora dolaziti iz poslovnog i sektora civilnog društva. Minimum od 20 posto su predstavnici lokalnih vlasti. LAG se može osnovati ad hoc, ili se može graditi na već postojećim partnerstvima.
U Hrvatskoj je 56 LAG-ova upisano u Registar udruga, a njih 54 (izuzeti su LAG Barun Trenk te LAG Kamen i more) odabrana su za provedbu razvojnih strategija. Područje LAG-a je ruralni prostor koji ima više od 10.000, a manje od 150.000 stanovnika, uključujući gradove do 25.000 stanovnika. LAG-ovi pokrivaju 516 jedinica lokalne samouprave sa 6161 naseljem, te se u područjima njihova djelovanja nalazi više od 2,2 milijuna stanovnika.
Podjela kolača
Od ukupno 105,2 milijuna "dalmatinskih" kuna najviše su dobili:
44,3 milijuna kuna - LAG-ovi Splitsko-dalmatinske županije
32,1 milijun kuna - LAG-ovi Zadarske županije
15,9 milijuna kuna - dubrovačko-neretvanski LAG-ovi
12,8 milijuna kuna - šibensko-kninski LAG-ovi