StoryEditorOCM
Dalmacijakontra ideje ministra graditeljstva

Korčulanski čelnici: A šta bi Nerežišća bila bez općine?

8. svibnja 2016. - 20:39
nere

Reakcije na prijedlog regionalnog preustroja otoka, kojim je Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja u intervjuu za posljednje izdanje našeg Spektra 'zapaprio' dojučerašnjim kolegama; načelnicima i gradonačelnicima otočnih općina i gradova, i dalje pristižu. S udaljene Korčule doplovile su uglavnom kritike, koje pozivaju na izbjegavanje zastarjelih modela čija je neučinkovitost dokazana u praksi.

 Iz zapadnog srca škoja neslaganje s jednom jedinicom lokalne samouprave po otoku izrazio je Ante Šeparović (HDZ), načelnik Općine Blato, pozivajući se na primjere neravnopravne raspodjele sredstava po naseljima s obzirom na njihov pojedinačni financijski doprinos općini.

- Ne dirajući se u nerentabilne općine, na otoku može postojati više samoodrživih općina te bi zbog njihovog spajanja u jednu netko dobio, a netko izgubio određene institucije i financijska sredstva pod pritiskom raznih interesa, što bi izazvalo revolt stanovništva - upozorava načelnik Šeparović, naglašavajući kako se otočne općine s projektima od zajedničkog interesa i ovako zajedno mogu prijavljivati na natječaje EU fondova.

Napuštena rješenja

- Nerazjašnjeno ostaje pitanje što bi bilo s otocima čije su općine 'ujedinjene', ali ni zajedničkim proračunom nemaju dovoljno sredstava za značajne kapitalne projekte, a kojima bi, kao i do sada, bila potrebna pomoć države, ističe načelnik Šeparović, pitajući se na koji bi se način ojačale sve ostale jedinice lokalne samouprave na Braču, ako kao takve ne bi ni postojale.

Ni u susjednoj Općini Smokvica nisu zagovornici politike ujedinjenja, kako tvrdi tamošnji načelnik Lenko Salečić (HDZ-HSP dr. Ante Starčević – HSS), koji smatra da, iako tema zaslužuje raspravu, ne ohrabruje što se, kao spasonosna, nude ona rješenja koja su napuštena jer se nisu pokazala dobra.

- Iako Općina Smokvica broji manje od tisuću stanovnika, na planu komunalne i društvene infrastrukture do danas smo investirali blizu sto milijuna kuna. Na tome možemo zahvaliti upravo činjenici što smo imali Općinu i što smo se s ljubavlju prema njoj odnosili, a u cilju da što više novca iz Županijskog, državnog i EU proračuna završi tu - ističe načelnik Salečić, navodeći kako isto ne bi postigli ni da su sto milijuna godina bili u okviru zajedničke Općine Korčula ili u sastavu bilo koje druge općine.

Da je, međutim, kako dodaje, do kraja provedena decentralizacija upravljanja i financijska decentralizacija, učinci bi, kaže, kod njih i ostalih JLS-a bili puno bolji.

Na tom je tragu i izjava Tončija Gudića (SDP-HSS-HSLS), načelnika Općine Vela Luka, koji smatra da bi ukidanje općina na otocima kao specifičnim sredinama za življenje bila greška, te bi usporilo razvoj mjesta i rezultiralo daljnjim iseljavanjem ljudi s otoka.

Zajednički projekti

- Reforma lokalne samouprave je neophodna, ali ne u pravcu smanjenja broja općina, već u pravcu decentralizacije i davanja puno većih ovlasti općinama. Bojim se da bi ukidanje i pripajanje općina na otocima dovelo do još većih tenzija među stanovništvom na otocima što nam, pored svih tenzija koje imamo danas u društvu ne treba - uvjeren je načelnik Gudić, koji strah od stvaranja tzv. 'lokalnih šerifa' nalazi smiješnim.

I Andrija Fabris (HDZ), gradonačelnik Korčule, bivše, a možda i buduće glavne otočne općine, rješenje vidi u povećanju sredstava i ovlasti koja JLS-ovi dobivaju za svoje funkcioniranje. Kako navodi, istina je da je dio općina na otocima po svojoj ekonomskoj snazi nejak za veće investicije, te da ih bez pomoći države ne mogu financirati, no, to, smatra, nije razlog za njihovo ukidanje.

- Sve jedinice lokalne i regionalne samouprave, bez Grada Zagreba, raspolažu sa samo sedam posto od ukupne svote prikupljenih sredstava sa svih osnova, pa ne vidim razloga da se stalno lupa po lokalnoj i regionalnoj samoupravi kao glavnom krivcu za sve probleme. Objedinjavanje nekih službi na razini otoka, poput komunalija i vodoopskrba, te prostorno planiranje otoka kao cjeline, po meni je smjer u kojem bi trebalo ići, ističe gradonačelnik Fabris, pa zaključuje kako bi djelomično objedinjavanje trebalo pratiti povećanje sredstava i ovlasti JLS-a.

Da bi se projekti od zajedničkog interesa, poput aerodroma, mosta ili tunela trebali promišljati na razini otoka kao cjeline, smatra i Igor Kršinić (HDZ), načelnik općine Lumbarda, ističući kako se općine ipak ne bi smjelo ukidati.

- Unatoč tome što smo mala općina, odradili smo i odrađujemo i neke veće projekte. U vrijeme kada smo pripadali Općini Korčula za, primjerice, sport i kulturu na raspolaganju smo imali 10.000 kuna godišnje, dok danas raspolažemo budžetom od oko 400.000 kuna za razvijanje tog područja. To vam sve govori. Sada konačno možemo misliti na sebe i raditi za sebe, dok u većem sustavu nikada ne bismo došli do izražaja.

Moram priznati da me iznenađuje ministar Kuščević, jer kao i mnogi prije njega, očito zaboravlja odakle je došao - ističe načelnik Kršinić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. svibanj 2024 08:24