Mogućnosti za bolje upoznavanje prirodnih vrijednosti Imotske krajine i modeli kojim bi ih iskoristili u stručnom ili turističkom smislu, bili su tema sastanka predstavnika Grada i Turističke zajednice Imotskog, Županije i županijske Javne ustanove za zaštitu prirodnih vrijednosti, sa stručnjacima raznih profila vezanih uz valorizaciju i zaštitu prirodnih vrijednosti iz Zagreba.
– Jedna od okosnica ovoga projekta je istraživanje svjetskoga prirodnog fenomena Crvenog jezera. Ideja je da se napravi plan sustavnog istraživanja jezera, ali i drugih prirodnih jezera u Imotskoj krajini. Za to će trebati tri godine i trebat će instalirati i istraživačku stanicu u samom jezeru gdje bi znanstvena ekspedicija tijekom ove te 2019. i 2020. godine provodila istraživanja. Obuhvaćeno bi bilo istraživanje geomorfologije, geologije, biologije, ekologije, kemije i svih tih aspekata koje bi se kasnije ugradile u edukativne, promotivne i ostale aktivnosti ovoga područja – izjavio nam je Roman Ozimec, koordinator ovoga znanstvenog istraživanja.
Na sastanku je bilo riječi i o novoj ekspediciji koja bi ponovno ove godine ušla u grotlo Crvenog jezera, te sličnim radnjama u istraživanju i ostalih jezera u sljedeće dvije godine. Nakon dobivanja svih kritičnih podataka o istraživanju imotskih jezera, išla bi prijava UNESCO-u i zatražio se ulazak imotskog područja u geopark UNESCO-a. Ako se to uspije ostvariti, a za to postoje sve pretpostavke, Imotska krajina, odnosno njezin dio od oko 60 kvadratnih kilometara, došla bi na svjetsku kartu prepoznatljivih prirodnih vrijednosti, što za sobom povlači i ubrzani razvoj turizma, te novu valorizaciju toga dijela od svih silnih raznih stručnjaka.
No, za to se prvo treba izraditi stručna studija na osnovi koje bi se planiralo u što se ulazi. U budućnosti, možda da se definira i sa sličnim vrijednostima susjedne Bosne i Hercegovine. Upravo takva razmišljanja izrečena su na sastanku, te je posebno ukazano na mogućnosti dobivanja značajnih sredstava iz EU fondova upravo za realizaciju ovoga važnoga projekta.
No, Imoćani još mnogo toga moraju i napraviti u svom ponašanju, rekli su nam istraživači izvorišta Krčevac u Grubinama u općini Podbablje. Naime, dio delegacije koja je bila u Imotskom, i to njezin terenski operativni dio, imao je i zaron u izvorište Krčevac. Stručnjaci već godinama prate rast, život i samo stanište čovječje ribice koja tu obitava.
– Monitoringom se nadgleda razvoj, veličina, starost, distribuciju ribica i samo stanje staništa. Moram istaknuti da je to jedinstveno stanište vrlo zapušteno i neuredno i trebalo bi ga hitno očistiti, jer vjerujte, malo je mjesta ne samo u Hrvatskoj koje imaju na jednom mjestu takvu populaciju te endemske vrste – kazala nam je Petra Kovač Konrad iz udruge "Hyla", nakon zarona u samo izvorište Krčevac.