Izmjene Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije uvijek izazovu pažnju. Osobito kad su u pitanju zone namijenjene turizmu. Javnost zanima tko je jeftino kupio područja makije i krša koja će se izbetonirati za gradnju hotela i apartmana. Gdje će obala nepovratno izmijeniti oblik?
Istini za volju, većina dosadašnjih izdvojenih građevinskih zona namijenjenih ugostiteljstvu i turizmu nije zaživjela. Razlog je nedostatak infrastrukture, ali i uvjeti gradnje koji našim investitorima, željnim lake i brze zarade, nisu odgovarali. Zato su kriteriji spušteni još niže.
Sada je sve T
Do sada su se turističke zone dijelile na T1 (pretežito hoteli), T2 (pretežito apartmani ili turističko naselje) i kampove. Sada se sve smatra za T, a to znači da umjesto hotela koji su skupi za gradnju i zahtjevni za održavanje, možete izgraditi apartmane, koje je jeftinije izgraditi, a može ih se puno lakše prodati, što ih čini puno isplativijim biznisom. Nažalost, apartmanizacija daleko više betonizira obalu od hotela. Oni koncentriraju smještajne kapacitete u veće objekte pa je oko njih moguće posaditi više zelenila i ostaviti netaknute dijelove prirode.
U Prostornom planu Županije je oko stotinu izdvojenih građevinskih područja izvan naselja koja su namijenjena turizmu, ali velika većina stoji netaknuta više od deset godina. Novim izmjenama Plana namjerava ih se aktivirati. U Županiji tvrde da se ovim izmjenama ne povećava ukupna površina koja je namijenjena za turističke zone, već je izvršena preraspodjela prostora tako što su neke zone smanjene, neke su povećane, otvoreno je nekoliko novih turističkih zona, a nekoliko ih je ukinuto.
Podjela u Sutivanu
Na zapadnom dijelu Brača, u Općini Sutivan, u “carstvu maslina”, kako ga je nazvao poduzetnik Ivan Kapetanović, dijeli se postojeća velika turistička zona. Manji dio ostaje Kapetanoviću, a veći dio odlazi poduzetniku Jaki Andabaku. Njih dvojica su se zapravo već razdijelila na terenu. A ovu podjelu prati Prijedlog izmjena Prostornog plana SDŽ-a. I to tako da se na manji dio Junče ravni upisala Kapetanovićeva firma “Caballus net”, a na veći dio “Wot hotels Adriatic asset” Jake Andabaka, koji je “posušio” višemilijunske hipoteke kojima je Kapetanović opteretio taj dio zemljišta, dižući kredite. Kapetanović će imati 800 smještajnih kapaciteta, a Andabak 2500, što je ukupno povećanje za 2430 ležajeva.
U Općini Nerežišće dogodile su se također promjene. Izbrisano je veliko “područje istraživanja” za “čudo” medicinskog turizma o kojem su pisali svi mediji. Turističke zone u tom području Jerkovica 1, Jerkovica 2 i Pletenik i dalje ostaju. No, zato su se u Općini Nerežišće pojavile nove turističke zone. I to navodno stoga jer se Postira odrekla svoje zone, kako nam je rečeno u Županiji. Vela graška, Vranina i Zagradac turističke su zone od nekoliko hektara na neizgrađenim dijelovima obale, uglavnom namijenjene za kampiranje.
Raste zona Žedno
Značajne promjene dogodile su se u turističkoj zoni Biloševac u makarskoj općini. Ona je i do sada bila podijeljena na četiri područja, no po novom prijedlogu tri se područja smanjuju sa 90 na svega 9,2 hektara. Ali, zato se jako povećava četvrto područje, namijenjeno za kamp, s 9,4 na čak 72 ha.
Veliko povećanje turističke zone Prostorni plan donosi na Čiovu. Zona Žedno povećava se s jednog na tri dijela i proširuje sa sadašnjih tri na čak 37,5 hektara. S time raste i broj smještajnih kapaciteta - s 200 na čak 2300 kreveta.
Nove žičare, brišu se neki tereni za golf
Od ostalih stvari vezanih za turizam napomenimo da se planira žičara pod nazivom Bol - Vidova gora. Ne znamo koliko točno ima planirane dužine, ali na karti se može vidjeti da bi njezina trasa bila prilično dugačka. Nova je i žičara od Kaštel Sućurca do Doma na Kozjaku.
Što se tiče golf terena, imamo značajne izmjene. U Sućurju i Marini su dodana golf igrališta, a uklonjena su u Tučepima, Dugopolju, ali i kod Žrnovnice u Splitu je izbrisano područje od 42 hektra, koje je bilo predviđeno za golf teren. Kako smo neslužbeno doznali, u Županiji smatraju da prostor oko Žrnovnice, Kamena i Strobreča može biti rekreacijsko područje, ali da ne odgovara zahtjevima koje je država propisala za golf terene.
Po zakonu se podjele mogu zadržati
U “Odluci o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana” kao razlog zašto se u izdvojenim zonama ugostiteljsko turističke namjene ukida podjela na T1 (hotele) i T2 (turistička naselja), navodi se usklađivanje sa Zakonom o prostornom uređenju, ali i ukidanje obaveze hotelske gradnje u tim zonama.
Uvodi se namjena T, a ona obuhvaća objekte od hotela, turističkih naselja, do apartmana. Što će se graditi, odlučit će prostorni planovi općina ili gradova u dogovoru s investitorima.
No, Zakon ove promjene, izgleda, ne traži. Bacili smo oko na prostorne planove susjednih županija. U Planovima Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije i dalje važi razdjela na T1, T2 i T3 (kamp) zonu. Pitali smo Ministarstvo graditeljstva mogu li se zadržati ove podjele, a oni su nam kratko i jasno odgovorili: “Mogu”.
Dakle, jedino Splitsko-dalmatinska županija namjerava prepustiti lokalnim tijelima i investitorima da po mjeri što uspješnije zarade kroje krajolik turističkih zona. Potražili smo komentar ravnatelja županijskog Zavoda za prostorno uređenje Nike Mrčića, ali nismo do njega uspjeli doći.
Vjetroelektrane i solarni paneli opasniji su od betonizacije
Zanimljivo je da autori ekološke studije koja je pratila izmjene županijskog Prostornog plana veću opasnost za devastaciju krajobraza vide od vjetroelektrana i solarnih panela negoli od gradnje apartmana i betonizacije obale.
Tako su za ugostiteljsko turističke zone napisali da bi mogle imati umjereno negativan utjecaj “na topografiju terena, zauzimanje dijela prirodne stjenovite obale i povećanu vizualnu izloženost s mora”.
No, autori puno veću prijetnju krajoliku vide od obnovljivih izvora energije. Za vjetroelektrane i solarne panele su napisali da bi imali “značajno negativan utjecaj” na promjenu vizualnih obilježja krajobraza unošenjem antropogenih elemenata vidljivih s velike udaljenosti.
Skupa infrastruktura
Jedan od najvećih problema izdvojenih turističkih zona, neki bi rekli, koji je spašavao obalu od preizgrađenosti, bilo je taj što je vodu, struju i kanalizaciju bilo preskupo dovesti od naselja. Upućeni u ovu problematiku tvrde da su izmjenama zakona o vodi i vodnim uslugama olakšane mogućnosti investiranja u izdvojene turističke zone.
- Postojale su i ranije zakonske pretpostavke, ali sada su one bolje definirane. Investitori na izdvojenim građevinskim područjima sami mogu turiste opskrbljivati pitkom vodom koja nije dio javne vodoopskrbe i izvesti pročišćavanje otpadnih voda za svoje potrebe, kao i grijanje i hlađenje objekta obnovljivim izvorima energije. Na taj način građani ne moraju plaćati nečije privatne investicije, niti se one financiraju iz EU sredstava koje dobivamo za unapređenje vodovodne mreže.
Apartmani u zoni Pelegrin?
“Slobodna” je pisala o slučaju izdvojene ugostiteljsko-turističke zone Pelegrin u Općini Zadvarje, gdje se u neposrednoj blizini iznimnih prirodnih vrijednosti omogućuje gradnja mastodontskog hotela, na što je upozorio prof. dr. Aleksandar Jakir. On je zatražio u javnoj raspravi da se izbriše ova turistička zona kako se ne bi uništio prekrasan krajobraz.
Po važećem Prostornom planu Županije u toj zoni se može graditi veliki hotel, koji se nije izgradio 12 godina. Ali s predloženim izmjenama Plana problem s devastacijom krajolika možda je veći. Prije nego što se krenulo u Izmjene i dopune Prostornog plana, donesena je “Odluka o izradi” u svibnju 2018. godine. Kao jedan od ciljeva navedeno je da se želi ukinuti obaveza gradnje hotelskog smještaja u izdvojenim turističkim zonama. Prijedlogom izmjena županijskog Plana uvodi se investitorima isplativija mogućnost gradnje turističkih apartmana, što bi moglo potaknuti daljnju betonizaciju obalnog područja.
Može se graditi još više sadržaja
Dozvoljava se još više sadržaja koji se mogu graditi izvan građevinskog područja. Na postojeći popis u članku 110. dodano je da se izvan građevinskog područja može planirati izgradnja:
- građevina za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u prostoru ograničenja (pojas kopna i otoka u širini 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini 300 m od obalne crte, op. a.),
- područja gospodarskog korištenja pomorskog dobra i uređenje plaža,
- golf igrališta i drugih sportsko-rekreacijskih igrališta na otvorenom s pratećim zgradama,
- reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara,
- stambenih i pomoćnih građevina za vlastite (osobne) potrebe na građevnim česticama od 20 ha i više i za potrebe seoskog turizma na građevnim česticama od 2 ha i više,
- zahvata u prostoru za robinzonski smještaj, smještajnog kapaciteta do 30 gostiju,
- rekonstrukcija postojećih građevina.