Jadranska magistrala je prema broju nesreća najopasnija prometnica na području Splitsko-dalmatinske županije, jer je od početka godine na njoj zabilježeno više od 260 incidenata sa šest smrtno stradalih osoba.
Najkritičniji je potez od Bajnica do Omiša, na kojoj se, nažalost, najčešće gube ljudski životi. Neslavan naziv "crne dionice" taj je dio Magistrale dobio zbog činjenice da je na njemu u godinu dana bilo 50 prometnih nesreća, pri čemu su tri situacije rezultirale stradavanjem ukupno pet osoba.
U jednoj od njih, u sudaru "Prometova" autobusa na liniji Omiš – Split i peugeota na istočnom ulazu u Krilo Jesenice, poginule su tri osobe na licu mjesta. U ostalih 47 nesreća četiri su osobe teško ozlijeđene, a 35 ih je zadobilo lakše ozljede.
Koja je razlika među dionicama dužobalne državne prometnice, vidljivo je iz podatka da se tijekom prošle godine na potezu Pisak – Dubci dogodilo šest nesreća. U njima, srećom, nije bilo smrtno stradalih, a u tri sudara lakše je stradalo osam osoba.
Od spomenutih ukupno 260 nesreća od početka godine na dijelu Jadranske magistrale između mjesta Svinca na zapadnom rubu naše županije do Gradca na granici s Dubrovačko-neretvanskom županijom, dugom 140 kilometara, osim šest smrtno stradalih sudionika u prometu, 34 osobe su teško ozlijeđene, a 140 su zadobile lakše ozljede.
Druga je na listi po broju prometnih nesreća, kako doznajemo iz Policijske uprave, cesta Brnaze – Vinjani, duga 66 kilometara. Na njoj je od siječnja do polovine proteklog listopada bilo ukupno 85 nesreća, a u njima su smrtno stradale četiri osobe, sedam je osoba teško ozlijeđeno, a 53 su zadobile lakše ozljede. Treća prometnica na "crnoj listi" je 50-kilometarska dionica državne ceste 1 od Potravlja do Splita, na kojoj su se dogodile ukupno 83 prometne nesreće s dvije poginule osobe, te 18 teže i 58 lakše ozlijeđenih.
Inženjer Stanko Smodlaka, stalni sudski vještak za cestovni promet, analizirao je raspoložive podatke i zaključio kako je broj poginulih ipak nešto manji u odnosu na prošlu godinu, posebice na Magistrali.
– Tome je pridonijela dogradnja Magistrale na dionici kroz Kaštela, koja je puštena u promet u punom profilu uoči ljeta. Većina prometnih nesreća dogodila na potezu od Stobreča do Omiša, zbog čega mi iz Udruge prometnih inženjera godinama upozoravamo na neodrživo stanje s obzirom na broj vozila, posebno u turističkoj sezoni. Zabrinjavajući je trend povećanja nesreća na dionici Magistrale prema Makarskoj, posebno motociklista, jer se ništa značajno nije ulagalo u tu prometnicu praktički od njezine izgradnje prije 52 godine – tvrdi naš sugovornik.
Inženjer Smodlaka usporedio je statistiku i stanje na terenu i za druge dvije opasne ceste.
– Što se tiče prometnice Brnaze – Vinjani, od početka godine zabilježen je znatan broj poginulih motociklista, posebno na dionici od Brnaza do Trilja. Vidljivo je da i unatoč nizu građevinskih zahvata na dionici Lovreć – Imotski imamo dosta prometnih nesreća, pa vjerujem da će se konačnom izgradnjom cijele ceste Zagvozd – Imotski i spoja Imotske krajine s autocestom bitno rasteretiti promet na potezu od Lovreća i učiniti ga manje rizičnim. Na cesti od Potravlja do Splita najkritičnija je baš dionica od Potravlja do Sinja, jer se značajni dio prometa s triljskog, a time i šireg imotskog prostora slijeva upravo na potez od Sinja prema Vrlici. Sve dok se ne izgradi sinjska obilaznica, teško se može govoriti o normalnom odvijanju cestovnog prometa na ovom dijelu – kaže vještak.