Hvarani: Divlje svinje upadaju u dvorišta, strah nas je za djecu

Divlje svinje harače otokom Hvarom. Ne samo da su u vinogradima, gdje su proždrle još nezrelo grožđe, nego su obrstile i druge kulture po poljima. A sada dolaze i u sama mjesta, među kuće, pa se ljudi boje da im ne nasrnu i na djecu.

Najprije dugotrajne kiše dok su se trebale saditi povrtlarske kulture, zatim velika tuča, obilje peronospore na vinovoj lozi, ali i divljač koja po poljima pravi štete upropaštavajući otočno poljodjelstvo. Bolje upućeni tvrde da je bilo i krađa, najčešće dinja, miluna, rajčica, pa čak i krumpira, no najaktualnije je da divlje svinje, nakon fazana koji su ponegdje iskljuvali dinje i milune, hvarskim težacima trgaju grožđe.

U potrazi za vodom

Sličnih pojava bilo je i prijašnjih godina, no one su sada očito učestalije, vjerojatno zbog izuzetno nepovoljnih vremenskih prilika, tj. nesnošljivih vrućina.

- Pa ni medvjed se nije spustio do splitskih vrata bez razloga, divlje životinje u ovo doba mijenjaju svoja tradicionalna staništa u potrazi za vodom i hranom. Kod nas je evidentna navala divljih svinja, osobno sam ih vidio nekoliko puta kako prolaze mjestom, dolaze u dvorišta i vrtove, samo koji metar od kuća, a to isto su mi potvrdili i neki prijatelji iz Vrisnika, Ivan Dolca, Sv. Nedjelje i drugih mjesta na južnoj strani škoja.

Ivica Tabak s uništenim grozdovima

Ono što je najgore, te štetočine nam iz godine u godinu napadaju grožđe, eto meni su na predjelu Sajšćine već otrgale oko 100 kilograma, a neki drugi su prošli još i gore - kazao nam je Ivica Tabak (64) iz Pitava.

U spomenutom vinogradu ima između 1100 i 1200 vinovih loza, lani su mu divlje svinje pobrale pola uroda, a budući da je do jematve još skoro 50 dana, ove bi godine mogao ostati bez svega. Zanimljivo je da na lokaciji Zabore također ima vinograd s 500-tinjak loza, ali je nešto niže i valjda izvan rute kretanja tih papkara, pa nije ni napadan.

- Govori se da na škoju obitava i do 200 odraslih divljih svinja, a zna se da je riječ o alohtonoj vrsti izuzetno visoke reproduktivnosti. Nadležno ministarstvo je baš zato naredilo njezino uklanjanje s naših otoka, ali na tome se gotovo ništa ne radi. Lov je dopušten samo s čeka, koje vrlo često nisu ni postavljene prema propisima, a do problema najčešće dolazi upravo zbog toga što u lovištu nema dovoljno pojilišta ili su ona prazna.

Životinje su najaktivnije noću, u vrijeme smanjene frekvencije prometa vozila, napadaju sustave “kap po kap” tražeći vodu, u dvorištu Andra Dubokovića u Pitvama razbile su dvije žardinjere s cvijećem, tako da ni mala djeca ovdje više nisu sigurna – rekao je Tabak.

Tome dodaje da je na početku najviše napadan kardinal, zatim bogdanuša, a na red dolaze i crne sorte grožđa. I dok se pojedinci spremaju zatražiti pomoć čelnika hvarskih jedinica lokalne samouprave, Tabak je kupio metalnu ogradu, ali će je postavljati tek nakon ljeta, jer bi u protivnom radovi po velikoj vrućini mogli ugroziti njegovo zdravlje.

Stanje je slično na istočnom dijelu škoja.

- Lani sam u vinogradu Pod gomilu u Poljicima umjesto 500 do 600 ubrao tek 100 kg grožđa. Riječ je o ranoj autohtonoj sorti mehuji, tako da moje napadaju najprije. Ove godine su mi divlje svinje otrgale sve, pa sam odlučio prijaviti štetu Lovačkoj udruzi otoka Hvara. Vidjet ćemo hoće li mi štogod i nadoknaditi. Međutim, neka se zna i to da sam krajem srpnja na predjelu Polanda doslovno preko noći ostao bez 50-ak dinja, ali to nije učinila crna divljač, nego “divna stvorenja” na dvije noge, i to ne samo za sebe, nego za prodaju - potvrdio nam je Nedjeljko Buratović iz Jelse.

tekst i snimke mirko crnčević

Vinograde štite mirisi za odvraćanje •• Ove će godine zbog izuzetnih vrućina štete zaista biti nešto veće nego prije, kada su one evidentirane na razini tek nešto više od 2000 kuna godišnje. Provjerili smo: divlje svinje su u Tabakovu vinogradu ‘pobrale’ znatno manje grožđa nego na nekim drugim lokacijama, no mi smo svima spremni ustupiti repelente, mirisna sredstva za odvraćanje divljači koja nisu štetna za zdravlje ljudi. Poduzimamo sve što možemo, nekim ljudima smo čak kupovali i metalne ograde da bi zaštitili svoja imanja, a stojimo iza toga da ćemo sve slučajeve meritorno obraditi i realno isplatiti, naravno ako su se težaci ponašali sukladno propisima i navrijeme prijavili svoje štete - poručio je Stipe Vitali, predsjednik LU otoka Hvara.

Lovačke hajke nakon sezone •• Odgovorne osobe u Lovačkoj udruzi otoka Hvara tvrde da hajke nisu dopuštene do kraja turističke sezone, što se, dakle, taman poklapa s uobičajenim terminom berbe.