StoryEditorOCM
Dalmacijafestival znanosti u sinju

"Hrvatska industrija je tehnološki iz 19. stoljeća"

Piše PSD.
7. studenog 2013. - 18:59
Kamo nakon srednje škole? To je bila tema posljednjeg događanja na Festivalu znanosti Sinj.

Za okruglim stolom našli su se Iva Rančić iz Brnaza, izvrsna studentica 4. godine Medicinskog fakulteta u Splitu, Antonia Grubišić Čabo iz Jabuke, magistar fizike koja je pozvana na razgovor za doktorat u Švicarskoj i Danskoj, Alan Jadanić iz Bihaća, ekonomist zaposlen u zastupstvu tvrtke iz inozemstva i Nikolina Šarčević iz Novog Sada, pred diplomom iz astrofizike.

Moderirala je Marija Nbožinović Mađor iz Hrvaca, izvrsna studentica teorijske fizike sa zagrebačkog PMF-a.

Velika dvorana Alkarskih dvora bila je pretijesna za sve zainteresirane učenike završnih razreda sinjskih srednjih škola.

Smisao ovakvog favršetka Festivala znanosti Sinj uvodno je objasnila moderatorica, koja je inače u organizacijskom odboru festivala.

Ona je prije četiri godine, na prvom Festivalu znanosti Sinj, bila maturant sinjske gimnazije neodlučna na koji studij krenuti.

Slušala sam predavanja fizičara i u meni se prelomila odluka. "Inficirali" su me i otišla sam studirati fiziku - kazala je Marija Božinović Mađor dodajući da je sretna radi te odluke.

Kako su protekla četiri dana predavanjima na Festivalu znanosti Sinj nazočili brojni sinjski srednjoškolci-maturanti, a našli su se i na skupu u četvrtak, izvjesno je da će se mnogi od njih "inficirati" i da će i u tomu ovaj sinjski festival požnjeti uspjeh.

Pred kraj ovog sinjskog festivala Sinjani su imali priliku slušati izvanredno zanimljiva predavanja dvaju hrvatskih vrhunskih znanstvenika. Dr. sc. Tomislav Domazet Lošo, znanstvenih sinjskih korijena, govorio je o evolucijskom podrijetlu tumorskih stanica i svojim istraživanjima na tu temu.

Prof. dr. sc. Bojan Jerbić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje svoju temu naslovio je "Ususret novim robotskim paradigmama".

U izuzetno zanimljivom izlaganju prof. Jerbić govorio je o značenju robotizacije u razvoju i neizravno objasnio da se prema robotima ne smije ponoviti svojevremeni odnos prema strojevima zbog neracionalnog straha da će roboti oduzeti radna mjesta.

Danas se robotizacijom mjeri uspješnost u gospodarstvu. Jedinica mjere je broj robota na 10 tisuća zaposlenih. U našem EU susjedstvu, u Austriji i Italiji, koje su daleko iza vodećih, imaju 130 robota na 10 tisuća zaposlenih. Mi na isti broj zaposlenih imamo 4 robota. Jer je u Hrvatskoj industrija tehnološki iz 19 stoljeća - kazao je prof. Jerbić.

Toni Paštar
Foto: Arhiv CROPIX
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
19. travanj 2024 04:36